Razočarao si nas jer štitiš korupciju, a ne pravednost

Baš kao što je uoči prošlih predsjedničkih izbora dr. Ivo Josipović širu hrvatsku javnost, zgroženu brojnim korupcijskim skandalima, zagolicao programom 'Nove pravednosti', na osnovu kojeg je kasnije dobio i izbore, tako u zadnje vrijeme pažnju javnosti  pridobiva prijedlozima ustavnih promjena i  izbornog zakonodavstva u koje je ugradio mnogo toga što šira javnost želi i pozdravlja.

Dnevne novine objavile su dio prijedloga iz kojih se da zaključiti da se predsjednik, uoči izbora na kojima će se po drugi put ponuditi građanima, zalaže za veći utjecaj birača na proces biranja i odlučivanja, za manji i jeftiniji Sabor, učinkovitiju državnu upravu, za drugačiji ustroj DORH-a...

Osim načelnih pohvala za predložene promjene, mnogi  analitičari složili su se da bi se Josipović nečim morao obvezati da će na tim promjenama istinski ustrajati i nakon izbora. Pitaju se, naime, zašto s tom inicijativom nije išao ranije  te strahuju da bi to moglo ostati tek pusto predizborno obećanje.

Vlahek: Poruka 'Nove pravednosti' bila je opijum za glasače

U kojoj je mjeri u proteklih pet godina predsjednik ostvario svoj program 'Nove pravednosti' te hoće li, shodno tome, nakon novih izbora ustrajati i na najavljenim ustavnim promjenama i promjenama izbornog zakonodavstva, analizirali smo u razgovoru s najpoznatijim hrvatskim prijaviteljima korupcije i kriminala koji su prije dvije i pol godine o 'novoj pravednosti' s Josipovićem razgovarali u njegovu uredu na Pantovčaku.

"U proljeće 2012. bili smo oduševljeni predsjednikom. Tijekom višesatnog razgovora na Pantovčaku činilo se da je doista zainteresiran za naše prijedloge, no sada vidimo da je tada glumio. Jer danas su prijavitelji korupcije u još gorem položaju nego tada. Potpuno smo marginalizirani, ne možemo se nigdje zaposliti jer imamo biljeg 'zviždača', a taj biljeg je poput prokletstva. Pogledajte Hrvoja Maleša, bivšeg predsjednika Hajduka. Nakon što je prijavio korupciju, kao da je dobio kugu. Kaže da ne zna od čega bi živio da nema obitelji. Očito je, dakle, da je Josipovićeva 'nova pravednost' bila obmana, odnosno opijum za glasače. Iako ima ovlasti, ništa nije napravio", napominje mr. sci. Sonja Vlahek, jedna od prijaviteljica korupcije koje su u ožujku 2012. bili na razgovoru kod Josipovića.

Procjenjuje potom da od Josipovića ništa ne treba očekivati ni po pitanju ovih dana najavljenih ustavnih promjena i promjena izbornog zakonodavstva.

"Opet će uoči izbora mahati preferencijalnim glasovima i ostalim prijedlozima, no poslije će to zaboraviti kao što je zaboravio i 'novu pravednost' i borbu protiv privatizacijske pljačke", smatra bivša šefica korporativnih komunikacija Hrvatske pošte.

Navodi potom i konkretan primjer na osnovu kojeg se, kako reče, uvjerila da je Josipović samo glumio da ga zanima pravednije društvo.

Upozorili ga na sukob interesa Tamare Obradović-Mazal

"Na jednom od sastanaka na Pantovčaku predsjedniku sam govorila o brojnim malverzacijama u Hrvatskoj pošti. Dala sam mu tako i dokumente iz kojih se vidi da je Tamara Obradović-Mazal bila u debelom sukubu interesa. Naime, ona je bila članica a potom i predsjednica Nadzornog odbora Hrvatske pošte kada je za revizora Hrvatske pošte izabran Deloitte, a potom je Deloitte dobio posao izrade i provedbe projekta izgradnje distribucijskog centra Hrvatske pošte u Gradićima kraj Velike Gorice. Nakon odlaska s funkcije predsjednice NO Hrvatske pošte, Tamara Obradović Mazal zaposlila se na mjestu direktorice Deloitte-a! Bila je u NO HP-a i u doba Roberta Jukića, dakle u vrijeme kada su se događale brojne malverzacije u Hrvatskoj pošti koje je istraživao i USKOK. Predsjednik je sve te informacije zanemario te je gospođa Obradović-Mazal postala njegova savjetnica a potom – gle čuda – i šefica njegove predizborne kampanje! Očito je, dakle, da je predsjednik zviždače samo iskoristio za svoju promidžbu i potom posve iznevjerio. Moj glas više neće dobiti", ističe Sonja Vlahek pa podsjeća na Josipovićevo obećanje kako se nikada neće zaustaviti u borbi protiv gospodarskog kriminala i korupcije, a osobito privatizacijske pljačke.

"Ostajem i nadalje pri svojoj izjavi kojom sam zaključila i svoje izlaganje kod Predsjednika, citiravši misli Viktora Ivančića kako '...svaka država ima mafiju, ali samo hrvatska mafija ima državu!'. Jer, danas je nedvojbeno jasno da su sve stranke, i na vlasti i oporbene, interesno povezane, umrežene u kriminalnom lancu i kapilarnoj korupciji neviđenoj i u svjetskim razmjerima, a upravo to je uništilo i paraliziralo i hrvatsko društvo i Hrvatsku", zaključuje Sonja Vlahek.

Vrlo slično razmišljaju i ostali zviždači koji su u proljeće 2012. na Pantovčaku razgovarali s predsjednikom.

Traže da Mladenu Bajiću oduzme orden

"Ivo Josipović je pisao da je država korumpirana, a potom je dao orden Mladenu Bajiću koji je jedan od glavnih krivaca za tu korumpiranost. Poslali smo mu, stoga, brošuru pod nazivom: 'Bajića umjesto Gotovine u Haag'. U toj knjižici nalaze se brojni dokumenti koji govore o Bajićevoj krivnji za zločine u Lori. Nedavno smo tim povodom pisali predsjedniku i tražili da oduzme orden Mladenu Bajiću", kaže Radovan Smokvina, švicarsko-hrvatski poduzetnik i aktivist, pa zaključuje da predsjednik Josipović u pet godina mandata nije učinio baš ništa za novu pravednost.

"Zviždači su i dalje na vjetrometini, što znači da su Josipovićeve najave bile lažna predizborna obećanja. Zato ne vjerujem njegovim novim obećanjima o promjenama izbornog sustava. Jer dok god se ne ispravi ono bitno, odnosno dok se ne srede birački popisi i dok se birači na izborima neće morati vlastoručno potpisati prilikom glasovanja, političke elite radit će što god hoće. U Švicarskoj niti jedan birački listić nije važeći ako na njemu nema vlastoručnog potpisa birača. Tako se sprečavaju manipulacije i ubacivanje lažnih listića. A kod nas kao da se glasanjem bez potpisa i namjerno nesređenim biračkim popisima ostavlja prostor za kasnije izborne prijevare", naglašava Radovan Smokvina.

Željko Popović, predsjednik Nezavisnog sindikata carinika Hrvatske, jedini je od zviždača koji su 2012. bili na Pantovčaku, a koji do danas nije posve razočaran predsjednikom Josipovićem.

"Ne mogu vjerovati da je predsjednik posve odustao od svog programa nove pravednosti. Prije bih rekao da je blokiran, baš kao što su i sindikati najčešće blokirani u namjeri da ostvare pravdu. Sustav je postavljen tako da korupcija opstane, pa jedan čovjek, bio on i predsjednik države, ne može puno učiniti na promjeni tog sustava. No, definitivno stoji činjenica da su zviždači danas u jednakom, a možda i u još nepovoljnijem položaju nego što su bili prije nego li nam je predsjednik Josipović obećao pomoći. Narodski rečeno, zviždači su u Hrvatskoj nepoželjne budale koje treba eliminirati. Jer ako prijavite kriminal, oni koji bi taj kriminal trebali  istražiti, pošalju pse na vas. Tako vam je to danas u Hrvatskoj", procjenjuje jedan od najpoznatijih prijavitelja korupcije i kriminala u Hrvatskoj te nekadašnji neformalni koordinator svih hrvatskih zviždača.

U ožujku 2012. zviždači su hvalili predsjednika. Danas se osjećaju izdani

• "Razgovor je bio daleko kvalitetniji i sadržajniji nego li je itko od nas očekivao. Bio je to okrugli stol na kojem je svatko od sudionika predsjednika upoznao s problemima u području iz kojeg pojedini zviždač dolazi. Josipovića smo zamolili da zakonskim rješenjem pokuša riješiti status zviždača, kako bi i hrvatski prijavljivači korupcije napokon bili zaštićeni od progona kakvim smo godinama izloženi. Zatražili smo i hitnu smjenu Mladena Bajića, u kojem smo svi, zbog njegovog nedjelovanja, prepoznali glavnog zaštitnika kriminala i korupcije u zemlji", kazao je nakon skupa održanog 20. ožujka 2012. Željko Popović, predsjednik Nezavisnog sindikata carinika te svojevrsni koordinator hrvatskih zviždača.

Jednako pozitivne ocjene iznijeli su tada i ostali sudionici druženja s predsjednikom, koji se sada mahom osjećaju izdani i iznevjereni.

"Zamolio sam predsjednika da nam pomogne da se, zbog utvrđenih brojnih nepravilnosti, poništi pretvorba i privatizacija Tvornice duhana Rovinj, Tvornice duhana Zagreb te Hrvatskog telekoma. Zatražio sam i poništenje svih pretvorbi za koje je bivša glavna državna revizorica Šima Krasić utvrdila da su učinjene protuzakonito. To je danas moguće učiniti zahvaljujući izmjenama Ustava prema kojima kriminal iz pretvorbe ne zastarijeva", podsjetio je Sulejman Tabaković, dok je Bruno Langer Josipoviću predložio da u svom uredu oformi antikorupcijsko savjetodavno tijelo koje bi sačinjavali upravo najpoznatiji hrvatski zviždači.

"Josipoviću se ideja dopala pa vjerujemo da bi takvo tijelo doista moglo zaživjeti", istaknuli su prijavitelji korupcije nakon sastanka s predsjednikom Josipovićem. 

Osim Popovića, Langera i Tabakovića na 'okruglom stolu' na Pantovčaku sudjelovali su i Radovan Smokvina, Stipe Radilović, Robert Matijević, dr. Srećko Sladoljev, Mladen Sabljak, Pašk Kačinari, Nada Landeka, Mirko Dragosavac, Sonja Vlahek, Miriam Lazić, Natali Lazić i Domagoj Margetić.

Langer: Žalili smo se na Bajića, a Josipović ga je odlikovao

"Predsjednik Ivo Josipović obećao je da će nam pomoći da se u Saboru usvoji Zakon o zaštiti zviždača, no ništa se nije dogodilo. Zviždači i dalje imaju status kao politički disidenti u SSSR-u za vrijeme Staljina. Oni su, objektivno, samoubojice koji na svoju štetu prijavljuju zlo koje je uništilo ovo društvo.  I dalje plaćaju vrlo skupu cijenu za to. A da je donesen zakon oko čijeg donošenja se Josipović obećao založiti, situacija bi bila puno bolja", primjećuje Bruno Langer, istarski roker i aktivist, kojega je Ivo Josipović također isprva oduševio, a potom razočarao.

"Glavna tema sastanka na Pantovčaku bio je glavni državni odvjetnik, Mladen Bajić, koji ništa nije činio na suzbijanju korupcije. Nakon brojnih argumenata koje smo iznijeli protiv Bajića, predsjednik ga je nedavno odlikovao! Promovirajući novu pravednost on, u stvari, nagrađuje one koji rade na zaštiti kriminala, odnosno na zaštiti sustava koji je uništio ovu zemlju. Sanader je samo izuzetak koji potvrđuje pravilo. Jer jedna lasta ne čini proljeće", podvlači Langer, pa primjećuje da je novi državni odvjetnik Dinko Cvitan u suštini 'Bajić nakon Bajića'.

"Najavio je progon lokalnih šerifa, a Ivan Jakovčić, najveći lokalni šerif u Hrvatskoj, pobjegao mu je u Bruxelles. Cvitan je potom potpuno nestao sa scene. Pitam se, boji li se tih šerifa čiji progon je najavio, kada je odjednom tako utihnuo i zavukao se u mišju rupu", vrlo izravan je Bruno Langer.

Ured predsjednika: 'Nova pravednost' nije tek pusto obećanje

Na pitanje kako predsjednik dr. Ivo Josipović komentira činjenicu da su 'zviždači' koji su u ožujku 2012. bili na razgovoru u Uredu predsjednika, danas posve razočarani neprovođenjem predsjednikova programa 'nove pravednosti', dobili smo odgovor iz Ureda predsjednika RH kojega ovdje u cjelosti prenosimo.

„Predsjednik je ispunio sva obećanja koja im je dao vezano za donošenje posebnog zakona. Organizirao je i javnu raspravu u svom Uredu i javno se založio za to. Međutim, Vlada, koja je predlagatelj zakona je smatrala da postojeći zakoni dovoljno uređuju položaj zviždača i nije prihvatila inicijativu.

Na ostvarenju nove pravednosti, predsjednik Josipovića je, u okvirima svoje nadležnosti, u mnogim slučajevima s uspjehom zatražio od državnih tijela da se isprave nepravde prema građanima. Uz to, uspješno je inicirao promjenu Ustava kojim je uvedeno nezastarijevanje za zločine u pretvorbi i privatizaciji te za ratno profiterstvo. Temeljem te odredbe promijenjen je i Kazneni zakon te su provedeni brojni kazneni postupci.

S ocjenom rada bivšeg glavnog državnog odvjetnika Bajića koji su iznijeli neki zviždači, predsjednik Republike se ne slaže. Svoj pozitivan stav o radu g. Bajića predsjednik je više puta iznio javno. Dio nezadovoljstva nekih zviždača, Predsjednik Republike tumači činjenicom da je jedna od vodećih osoba iz Udruge od Predsjednika Republike tražila nezakonito posredovanje u svom slučaju, što je Predsjednik odbio, upravo vodeći se načelom zakonitosti i pravednosti.

Ne slažemo se s implikacijama iz Vašeg pitanja kako je Nova pravednost ostala neispunjeno obećanje. Na planu pravednosti, posebno kada je riječ o borbi protiv korupcije učinjeno je mnogo. Najvažnije, promijenjena je društvena klima i danas nitko nije zaštićen od kaznenog progona kada je riječ o korupciji. Upravo zato, ni zalaganje za ustavne promjene neće ostati bez rezultata“, stoji u odgovoru Ureda predsjednika na naša pitanja.