Ravnatelji o uvođenju prijemnih ispita u srednje škole: Nisu nas obavijestili, premalo je vremena, to je rješenje za trenutne lobiste...

Naime, zbog velikog broja odličnih učenika, ostali koji nemaju prosjek 5,0 pa čak imaju i slabije ocjene, teško dolaze do željene škole pa se postavlja pitanje je li znanje učenika ovim načinom realno prikazano.

Neke srednje škole u startu su pozdravile novi Pravilnik, smatrajući da će uvođenjem prijemnih ispita biti jasnije s kojim znanjem djeca dolaze u srednju školu, ipak mnogi su skeptični. Kritike se kreću od onih da se škole ponovno nije ništa pitalo, da se novi Pravilnik uvodu prekasno pa do onih koji smatraju da prijemni ispiti koji bi trebali učenicima osigurati dodatne bodove prilikom upisa, nisu rješenje za navedeni proble.

Kako smo već pisali, u Sindikatu zaposlenih u srednjim školama Hrvatska izrazili su rezervu prema namjeri Ministarstva obrazovanja da se uvedu prijemni ispiti, doduše na dobrovoljnoj bazi, tvrdeći da bi se sustavno trebalo pristupiti odgoju i obrazovanju samih učenika u osnovnoj školi. Osim toga, "na ovaj način se šalje poruka (nastavnicima, op.a.) da se i njihov rad propituje i preispituje jer se očekuje da te ocjene koje su dale učeniku da bude mjerilo za upis u srednju školu".

Ministarstvo obrazovanja u Pravilniku je kao motivator uvođenja prijemnih ispita za u srednje škole navelo da će time učenik umjesto dosadašnjih pet bodova, na prijemnom moći ostvariti deset. 

Kako bi smo otprilike mogli dobiti povratnu informaciju o dojmovima samih škola na novi Pravilnik, poslali smo upit nekolicini srednjih i osnovnih škola diljem Hrvatske s upitom jesu li po njihovom mišljenju i sustav i djeca spremi na uvođenje prijemnih ispita, a zanimalo nas je i mogu li se spomenute generalizacije oko super odlikaša smatrati načelno točnima.

Margetić: Brojčana ocjena je neuništiva pojava

Ravnatelj IV. osnovne škole u Bjelovaru Nikola Margetić kaže da se, kada se govori o upisima, sve svodi na brojku.

"Brojčana ocjena je 'neuništiva pojava' u našem sustavu od prvog razreda. Ona je najvažniji element pri upisu djece u srednje škole jer se sve svodi na brojke i decimale. Stoga smatram da je pri upisu u srednju školu potrebno uz brojke uvesti i dodatne elemente, poput svojevrsne profesionalne orijentacije koja bi usmjeravala djecu u zanimanje koje je odgovarajuće za njih te uvesti i dodatne provjere, ne u rangirajućem smislu, nego u smislu pomoći djeci pri odabiru zanimanja", predlaže Margetić.

Smatra i da bi trebalo na polugodištu vratiti zaključivanje ocjena zbog kontinuiteta i povratne informacije učenicima.

Hans-Jalšovec: Premalo je vremena da se odradi priprema

Iz I. osnovne škole Varaždin, ravnateljica Karmen Hans-Jalšovec kaže da nije primjereno da se izmjene Pravilnika o elementima i kriterijima za upisu u srednju školu  donose u tekućoj školskoj godini, dok se njihova implementacija najavljuje  za upis u srednju školu već iduće školske godine.  

"Premalo je vremena da se s roditeljima i učenicima kvalitetno odradi takva priprema što za posljedicu ima nezadovoljstvo. Realno bi bilo utvrditi kriterije prije početka školske godine i s njima pravovremeno upoznati roditelje i učenike i tijekom školske godine ih pripremiti na promjene koje ih očekuju, a posebno uzimajući u obzir i posljednje školske godine u kojima su učenici radili po različitim modelima nastave, a samim tim nisu imali ni jednake uvjete", kazala je.

Smatra da bi se problem "odlikaša" bolje riješio kroz  sustav vanjskog vrednovanja tijekom godine ili na kraju školske godine.

"Analizom uspjeha učenika krajem školskih godina unatrag 10 i više godina na školi na kojoj radim nema značajnog odstupanja u broju odlikaša. Vjerujem da ovi podaci variraju od škole do škole, te da ovise o nizu faktora", zaključila je Karmen Hans-Jalšovec.

Jakopović: Nismo dobili nikakve upute

Kratki odgovor smo zaprimili iz zagrebačke Osnovne škole Miroslava Krleže gdje pozdravljaju novi Pravilnik.

"Moje je mišljenje da bi prijemni ispiti smanjili pritisak na osnovnu školu za odličnim uspjehom. Jer ocjene ne bi bile jedini kriterij za upis u srednju školu već uspjeh na prijemnom ispitu", kazala je ravnateljica Silvana Galinović.

Najzanimljiviji odgovor stigao nam je iz III. gimnazije Osijek. Tamošnji ravnatelj Dražen Jakopović prvo nas je informirao da oni kao škola nisu dobili nikakve upute o novom Pravilniku te je dodao da se webinar o upisima treba održati tek u petak i "možda ćemo dobiti više informacija".

Spomenimo da je Ministarstvo ovime kontaktiralo škole nakon što je Pravilnik o upisu već peti dan u javnom savjetovanju, što može otvoriti pitanje jesu li se u Ministarstvu uopće obratili školama tražeći mišljenje o promjenama koje se spremaju, ali i prijedloge.

'Prijemni ispiti riješit će problem trenutnim lobistima'

Jakopović je dodao da smatra da mediji ne bi trebali bi trebali biti službeno glasilo, a za pretpostaviti je da su pojedine škole, ako ne i sve, o navedenim promjenama doznale upravo temeljem pisanja medija, za koje kaže da se "sve više koriste u te svrhe" pa imamo "obično službenu informaciju tek nakon izvještavanja medija".

Općenito po pitanju superodlikaša, Jakopović smatra da sustav prijemnih ispita neće riješiti globalni problem nego "trenutnim lobistima kojima je to idealno rješenje, primjerice XV. gimnaziji Zagreb". 

Generalno djeca mogu imati loš dan koji će im tako zatvoriti vrata srednje škole koju htjeli upisati. S obzirom na moje iskustvo više sam pobornik uvođenja male mature kako bi se ispitalo znanje učenika osnovnih škola. Korisnost  osnovne škole od male mature imamo i u smislu samovrednovanja te podizanja kako kvalitete rada nastavnika tako i boljem ispunjavanju obveza učenika.Tada bi globalno svi učenici bili jednako opterećeni, a nastavnici mogli usporediti svoju ocjenu s državnim prosjekom", pojašnjava osječki ravnatelj.

Izrazio je bojazan da bi mnoge škole u drugim sredinama uvođenjem prijemnog ispita mogle bi ostati i bez učenika zbog samog straha učenika te odabirom škole s manjom linijom otpora.

"Ukoliko bi se globalno uvodili prijemni ispiti tada bi to značilo velik, dodatni ili da kažem dvostruki bespotreban posao", poručio je Jakopović.

Ukidanje boda djeci sa zdravstvenim teškoćama

Ministarstvo je novim Pravilnikom odlučilo ukinuti bod onima sa zdravstvenim teškoćama i onima koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja zbog nepovoljnih ekonomskih, socijalnih i odgojnih prilika. U prošloj školskoj godini pravo na bod ostvarilo je ukupno 4427 učenika iz tih skupina.

Po prijedlogu MZO, tim bi se kategorijama učenika gubitak jednog boda kompenzirao tako da im se prizna pravo prednosti pri upisu ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti broj bodova.

Pravilnik razlikuje upis djece s teškoćama u razvoju i djece sa zdravstvenim teškoćama, kazali su nam u Ministarstvu obrazovanja.

"Što se tiče djece s teškoćama u razvoju (članak 23. Pravilnika), to su djeca koja su osnovnu školu završila prema rješenju o primjerenom programu obrazovanja što uključuje i učenike koji su imali teže zdravstvene poteškoće i/ili su bili na dugotrajnom liječenju oni se rangiraju na zasebnim ljestvicama poretka prilikom upisa u srednju školu što znači da se oni gotovo izravno upisuju u odabranu srednju školu", potvrdili su nam u Ministarstvu.

Navedeni članak Pravilnika koji se odnosi na djecu s teškoćama, kažu u Ministarstvu, ostaje gotovo nepromijenjen.

"Naime u tom članku stoji da 'na temelju prethodno dostavljene specijalističke medicinske dokumentacije o težim zdravstvenim teškoćama i/ili dugotrajnom liječenju koji su utjecali na postizanje rezultata tijekom prethodnog obrazovanja i/ili mu značajno sužavaju mogući izbor programa obrazovanja i zanimanja' takvi kandidati rangiraju se na zasebnim ljestvicama poretka, a temeljem ostvarenog ukupnog broja bodova utvrđenog tijekom postupka vrednovanja, u programima obrazovanja", dodatno objašnjavaju.

Prema ovoj kategoriji svake se godine upisuje oko 2600 učenika.

Unazad nekoliko godina broj djece koji su pravo upisa ostvarivali temeljem potvrda o zdravstvenim teškoćama je u porastu (1600 do 1800 učenika), a najčešće ti učenici upisuju gimnazijske obrazovne programe. Radi se u većem dijelu o učenicima koja su osnovno obrazovanje završila po redovitom nastavnom planu i programu, a njihove zdravstvene teškoće, koje su u pravilu lakše kao što je kratkovidnost ili npr. alergija, omogućavaju im prema prijedlogu izmjena Pravilnika prednost prilikom upisa u željeni srednjoškolski program.

"Ta djeca trebaju mišljenje nadležnog školskog liječnika i specijalističku medicinsku dokumentaciju", kažu u Ministarstvu.

Osim učenika sa zdravstvenim teškoćama, a njih je u prošloj školskoj godini bilo 1779, pravo na bod gube i učenici koji žive uz roditelja s dugotrajnom teškom bolešću, oni s dugotrajno nezaposlenim roditeljima, učenici kojima je jedan roditelj preminuo, kao i oni koji žive uz samohranog roditelja, korisnika socijalne skrbi.

Pravo na bod ostavljeno je dvjema skupinama - djeci bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi (pravo na jedan bod) te djeci romske nacionalne manjine (dva boda).