Ravnatelj potresom pogođene škole: Upisi bi se mogli prolongirati i na ljeto; prof. Keresteš: Predškolci su zbog korone nespremniji na školu

Cijeli proces oko upisa nove generacije školaraca u osnovne škole obustavljen je 16. ožujka uslijed epidemije korona virusa, a dodatno je situacija pogoršana zbog snažnog potresa koji je 22. ožujka pogodio glavni grad oštetivši na desetke škola do te mjere da zgrade nisu sigurne za uporabu zbog čega će preglede raditi na drugim, unaprijed dogovorenim lokacijama.

Prije samog službenog upisa djeteta u školu, roditelji i skrbnici obvezni su dogovoriti termine za pregled djeteta u ambulanti nadležnog školskog liječnika i to putem online aplikacije www.terminko.com te u osnovnoj školi prema upisanom području putem elektroničke adrese škole. 

Brojni roditelji, nestrpljivi da svoje dijete upišu u osnovnu školu, odnosno da krenu u pravi pothvat oko skupljanja potrebne dokumentacije i obavljanja testiranja koje svako dijete prije upisa mora proći, morat će se još malo strpjeti. Naime, online aplikacija Terminko trenutno ne nudi mogućnost odabira termina za liječnički pregled djeteta kod nadležnog školskog liječnika. Na naš upit kada će biti moguće dijete naručiti na sistematski pregled putem navedene aplikacije, iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'dr. Andrija Štampar' su nam odgovorili:

"Služba za školsku i adolescentnu medicinu NZZJZ  'Dr. Andrija Štampar' od prošle školske godine koristi aplikaciju Terminko za naručivanje pacijenata, što se u ovoj situaciji pokazalo iznimno korisno jer roditelji, putem aplikacije, šalju potrebnu dokumentaciju čime se skraćuje vrijeme boravka u ordinacijama.

S obzirom da su svi djelatnici Službe bili angažirani na poslovima suzbijanja epidemije Covid-19, redovni rad započinje 18. svibnja 2020. godine te će se tada aktivirati i aplikacija Terminko".

Iz NZZJZ-a roditeljima preporučuju da se jave i školama te da obave školski dio pregleda, koji čini dio cjelokupnog upisnog postupka, pri čemu redoslijed obavljanja nije bitan.

Preglede za utvrđivanje psihofizičke sposobnosti djece prije polaska u školu provode stručna povjerenstva škola, u čijem sastavu su stručni suradnici škole, učiteljice i nadležni školski liječnik. Stručno povjerenstvo donosi zajednički zaključak i odluku o upisu djeteta u školu, potrebi eventualnog primjerenog oblika školovanja ili odgodi početka školovanja.

Da su u tijeku pripremne radnje za testiranje predškolaca, potvrdio nam je i ravnatelj Osnovne škole Vladimira Nazora Ivica Brkić koji je rekao da su zaprimili upute, kao i liječnici koji se također nalaze u komisijama za upis djece u školu. 

"Od sljedećeg tjedna, a možda već i od ovog, mi krećemo s postupcima i procedurama testiranja djece za upise u prvi razred, po uputama koje ćemo još proučavati i vidjeti kako ćemo se još dogovoriti. Mi smo još i škola koja je stradala u potresu pa ćemo se morati dislocirati, ali naravno da ćemo sve napraviti sukladno pozitivnim propisima i naputcima od nadležnih i nećemo žuriti, idemo to najprije proučiti, ali da, došle su upute", kazao je Brkić dodavši da oko upisa ima dosta posla jer može doći do odgode polaska u školu, ima tu i zahtjeva za prijevremene polaske u školu, a u cijeli proces su uključene i druge institucije i komisije. 

Rekao je da roditelji dosta zovu školu i raspituju se što je s upisima poručivši im kako će svi roditelji na vrijeme dobiti sve informacije jer će se i testiranja obavljati u prostoru druge škole i "oni će s djecom morati dolaziti u te dislocirane prostore dok se naše ne urede."

Upisi i na ljeto?

Zanimljivo, mnoge su škole na svojim mrežnim stranicama objavile datume upisa koji se odnose na 4., 5. i 6 lipnja. Međutim, postavlja se pitanje jesu li tri tjedna dovoljno vremena da se pod strogim epidemiološkim uvjetima obave svi potrebni pregledi i skupi dokumentacija potrebna za upis? 

S obzirom na to da je riječ o puno posla, pitali smo ravnatelja škole Vladimira Nazora postoji li mogućnost da se upisi oduže i na ljeto.

"Čak mislim da postoji i ta mogućnost i mislim da to nikoga ne bi trebalo smetati jer je ova godina u potpunosti specifična, a naravno da i moramo obaviti ono što moramo obaviti. Nekakva navika da se u određeno vrijeme ide na godišnji na ljeto će ovaj put morati možda pričekati. Mislim da će biti vremena da se i malo odmorimo i da idemo i na ljeto, ali za očekivati je da će sve biti produženo u neke termine koji ranijih godina nisu bili takvi, ali mislim da to ne treba nikoga smetati, stvari se trebaju obaviti", rekao je Brkić za portal Direktno. 

Djeca su propustila upoznati se sa školom

Budući prvašići svakako u školu dolaze u vrlo delikatnim okolnostima u kojima ih je epidemija zatvorila u četiri zida te smo pitali prof.dr.sc. Gordanu Keresteš s Katedre za razvojnu psihologiju, Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koliko je ova situacija imala negativnih učinaka na djecu, odnosno koliko će nedostatak priprema za školu u sklopu vrtića i svojevrsna samoizolacija biti štetna u prilagodbi na školi.

"Moj stav je da neke posebne pripreme predškolaca za polazak u školu nisu nužne. Ako su one preopsežne, čak nisu niti korisne za djetetov razvoj, za njegov stav prema školi, za motivaciju za učenje. Naime, preveliki naglasak na to 'sad ćeš ići u školu pa moraš vježbati' može imati kontraefekt i može djetetu i prije nego je krenulo u školu na neki način potaknuti jedan loš stav prema školi, pogotovo ako mu je to teško, ako se na tome inzistira i ako ga se na neki način primorava da to radi", kaže nam stručnjakinja za razvojnu psihologiju. 

Nije problem što je u ovom periodu izostao rad na grafomotorici djece i na ostalim pripremnim radnjama za učenje pisanja jer je riječ o nečemu što će oni stići uvježbati kad konačno počnu ići u školu. Veći je problem, kaže, ako su djeca propustila posebne programe pripreme djeteta za polazak u školu poput "druženja predškolaca s djecom iz prvih razreda, odlaska predškolaca u školu u koju će ići kako bi  upoznali školsku zgradu, da bi upoznali kako zapravo to izgleda ići u školu.  U tom smislu dolazak prvašića i njihovih učiteljica u vrtić da im pričaju o školi i o tome što se u školi radi moglo bi imati puno pozitivnih učinaka na djecu pogotovo ako su to djeca iz istog vrtića koji su godinu dana ranije išli u vrtić i budući prvašići ih poznaju", kaže Keresteš.

Dodatan gubitak u njihovom razvoju je da se nisu imali priliku oprostiti od svoje generacije, od vrtića, kaže profesorica, a vrtićarci su posebno navikli na završne svečanosti. Iz nekog ozračja da zbog korona virusa ne smiju ići u parkove i na igrališta, da se ne mogu igrati sa svojim prijateljima, za koji mjesec sjest će u klupe.

"Riječ je o djeci koja su sada u vrtiću najstarija, najglavnija, kako se to kaže, a kad dođu u školu onda će biti najmanja i sve će im biti novo i nepoznato. U školi se sve mijenja i sve je drugačije. U vrtiću postoji jedna sloboda i kretanja i učenja i istraživanja, a škola zahtijeva određeni režim, škola zahtijeva jedan puno veći stupanj organizacije. Od djeteta se očekuje da se tome prilagodi, da organizira samog sebe i da se kontrolira puno više nego u vrtiću. Jedan primjer za to je trenutak kada se može ići na toalet jer u školi ih se uči da je vrijeme za to školski odmor dok je u vrtiću to puno slobodnije. Naravno, neće im to biti zabranjeno, ali će ih se učiti kada je vrijeme za to, a ne kada dođe do same potrebe. Zatim, u školi se treba sjediti u klupi, još jedna novost u odnosu na vrtić. Sve u svemu, vrlo je velika razlika u zahtjevima koje prema djetetu postavlja vrtić ili roditelji predškolskog djeteta koje ne idu u vrtić, a koje postavlja škola. Struktura u školi je velika i bez obzira na to što se odstupanja u početku toleriraju, očekuje se će se za neko vrijeme dijete tome prilagoditi", kazala je Keresteš.

Škole bi trebale, neovisno o ovoj sada korona situaciji, puno više raditi na programima pripreme polaska djece u školu, mišljenja je Keresteš.

"Nije svakom djetetu problem ta promjena koju doživi s polaskom u školu, generacije i generacije nas su kretale u školu bez posebne pripreme. Neka djeca su prilagodljivija, dok je nekima to veći problem. Međutim, dovoljan je broj djece, mi to znamo iz istraživanja, kojima je početna prilagodba na školu teška i zato bismo trebali razmišljati o promjenama. Poteškoće u prilagodbi mogu imati jako dalekosežne posljedice na njihov odnos prema školi, prema učenju, mogu se primjerice ponovo aktivirati separacijske poteškoće. Možemo primijetiti da djeci kojoj se u vrtiću ili u drugim situacijama nije bio problem odvojiti od roditelja, kad dođu u školu, zbog te cijele nove situacije koja im je tako zahtjevna i teška, ona ponovo počinju pokazivati otpor prema tome da se odvoje od roditelja".

Škole bi trebale biti otvorenije za djecu i roditelje prije polaska u školu, a suradnja između škola i vrtića, obitelji i škole trebala bi biti jača i bolja te bi bilo od velike važnosti "da škole zaista imaju neke programe koji bi omogućili da djeca u godini dana prije polaska u školu počnu s upoznavanjem sa školom. Primjerice, programi u nekim zemljama izgledaju tako da djeca jednom mjesečno dolaze u školu i provode jedan školski dan sjedeći u klupi s nekim od prvašića kako bi dobili dojam kako to izgleda, kako bi taj prijelaz iz vrtića u školu bio postupniji, a ne tako nagli kao što je sada slučaj".

Kako pripremiti dijete za školu?

S obzirom na to da u ovoj situaciji izgleda da je najveći dio priprema za školu pao na teret ukućana, naša sugovornica kaže da je s djecom najvažnije otvoreno razgovarati o školi i onome što se događa pa čak im otvoreno reći da se još ne zna kako će na jesen škola izgledati.  

"Moj savjet bi bio da roditelji razgovaraju s djecom o tome, da ih pitaju kako se osjećaju, kako im se čini to da će za koji mjesec krenuti u školu. Vjerojatno i djeca sama imaju neka pitanja i treba im dodatni poticaj kako bi podijelila svoje mišljenje, a možda čak i strahove. Trebamo im pružiti mogućnost da se izraze, možda da nacrtaju kako zamišljaju da će izgledati prvi dan dolaska u školu i dati im priliku da izraze svoje misli i osjećaje o tom velikom događaju u njihovom životu. Ne treba pred vlastitim djetetom stvarati savršenu sliku o školi niti preuveličavati ono što ih čeka. Bilo bi dobro da se s njim otvoreno podijeli i ta neizvjesnost, da se sada ne zna kako će škola izgledati na jesen i da im se objasni zašto je tako. Potrebna je jedna otvorena komunikacija u kojoj će obje strane imati priliku izraziti iskrene osjećaje", smatra Gordana Keresteš.

A što naše prvašiće čeka na jesen? "Optimisti bi rekli sve će krenuti redovno i svi se tome nadamo. Epidemiolozi najavljuju mogućnost drugog vala, bude li drugi val sve su opcije otvorene. Možda ćemo krenuti redovno, možda će biti online nastava, možda će biti kombinirano, sve opcije su otvorene. Moramo biti ozbiljni jer je u pitanju i zdravlje", kazao je ravnatelj Brkić.