Rast industrije nije ništa drugo nego rast izvoza brodova

U prvih osam mjeseci, rast izvoza iznosio je 10,9 %, nešto manje nego nakon prethodna dva mjeseca, pa se može govoriti o kratkoročnom trendu usporavanja rasta izvoza. Najveći utjecaj na rast izvoza imao je rast izvoza brodova, gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme, motornih vozila, prehrambenih proizvoda te proizvoda farmaceutske industrije. Kako je više puta navedeno, jedan dio povećanja izvoza jest posljedica povećane domaće proizvodnje, što se posebno odnosi na brodogradnju kod koje je rast proizvodnje u osam mjeseci iznosio 38,3 %, a jedan dio povećane trgovine robama inozemnog podrijetla. Efekti trgovine posebno su vidljivi u trgovini motornim vozilima, a statistika robne razmjene upućuje i na visoku vrijednost izvoza i uvoza kože te srodnih proizvoda. Vrijednost ukupnog uvoza povećana je za 6,6 %, najviše zbog uvoza kemijskih proizvoda, električne energije te proizvoda od kože i srodnih proizvoda. S druge strane, zbog velikog pada cijena sirove nafte, ostalih energenata i pojedinih sirovina na svjetskom tržištu, i dalje se bilježi izražen pad vrijednosti uvoza kod rudarstva i vađenja (-22,5 %) te kod uvoza naftnih derivata (-15,6 %). Ovakva su kretanja izvoza i uvoza rezultirala robnim deficitom u visini 36,5 milijardi kuna koji je, za razliku od kumulativa u većini prethodnih mjeseci, bio 0,5 % veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.   

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Iako je u posljednja dva mjeseca trend rasta izvoza nešto sporiji, ipak je u prvih osam mjeseci taj rast iznosio gotovo 11 %, na što je prvenstveno utjecao rast izvoza brodova. Budući da je rast vrijednosti uvoza istodobno sličan rastu izvoza, robni je deficit u promatranom razdoblju 0,5 % veći  na godišnjoj razini i iznosi 36,5 milijardi kuna.“