RAST BDP-a U HRVATSKOJ: Jurčić: Za najveći broj građana to neće imati utjecaja; Šonje: Visoka stopa rasta koja za građane i zaposlenost nije bitna

Hrvatsko gospodarstvo je među prva tri po procijenjenom rastu BDP-a u ovoj godini iza Irske, koja bi trebala rasti 14,6 posto i Estonije devet posto.

Komisija je u ljetnim ekonomskim prognozama procjenjivala rast hrvatskog gospodarstva od 5,4 posto, a sada je to podignuto na 8,1 posto. U sljedećoj godini očekuje se rast hrvatskog gospodarstva od 5,6 posto, nešto manji u odnosu na ljetne prognoze (5,9) posto, a 2023. očekuje se usporavanje i rast od 3,4 posto. Procjene Komisije za ovu godinu nešto su niže od procjena hrvatske vlade koja očekuje rast od devet posto. Sljedeće godine Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast BDP-a nakon Malte čije bi gospodarstvo trebalo rasti 6,2 posto.

Zanimalo nas je što o ovoj važnoj temi misle ugledni ekonomski eksperti, profesor emeritus Ljubo Jurčić i analitičar Velimir Šonje.

Jurčić: Imamo 'efekt opruge'

''Rast BDP oko devet posto je doista velika stopa za normalna vremena. Međutim, za krizna vremena u kojima trenutno živimo, ova stopa nije iznenađujuća. Naime, gospodarstvo je doživjelo udar pandemije kroz obustavu kretanja ljudi, zaustavljanja proizvodnje i trgovine. Taj udar je smanjio  hrvatski BDP u 2020 godini za otprilike devet posto. Možemo zamisliti  gospodarstvo kao jednu oprugu koju je pritisnula neka (negativna) sila i smanjila njenu visinu u 2020 godini za devet posto.

U 2021. godini ta sila je popustila i opruga se vratila približno na svoju visinu. Kažem približno, jer kad je bilo smanjenja devet posto od 100, rezultat je bio 91.  Ako se sada, u 2021. god, tih 91 poveća za devet posto, to će biti malo  manje od  onih 100, koliko je bilo prije udara krize.  Može se reći da se radi o 'efektu opruge'. Nakon popuštanja pritiska na gospodarstvo ono se približno vraća na svoju prijašnju razinu.

Dobra je stvar da Vlada svojim mjerama nije spriječila vraćanje 'opruge' , kako je to napravila 2009.-2012.godine, u prošloj krizi, zbog čega se Hrvatska nije vratila na predkriznu razinu sve do 2019. godine'', analizira Ljubo Jurčić.

Zatim objašnjava dalje:

''Inače, 'efekt opruge' u ovoj će krizi djelovati u skoro svim zemljama. Zemlje koje su u prošloj godini imale veliki pad imat će u pravilu u ovoj godini veliki rast. Može se reći,  koliki je bio pad prošle godine, ove godine biti će približno isti rast. Za očekivati  je da će ove godine najveći rast  BDP imati Španjolska, Portugal, Italija, Francuska, Grčka I Hrvatska, jer su prošle godine imali najveći pad.

Za najveći broj građana to neće imati neki  značajni utjecaj. Ako se pandemija zaustavi, promjena će biti u tome  da će građani  svoj dohodak primati od rada, odnosno, zaradit će dohodak,  a ne kao što su mnogi do sada,  zbog nemogućnosti rada, dobivali iz državnog proračuna. Dakle, na standard građana ova velika stopa rasta neće imati značajniji utjecaj. Najveći značaj će biti ako se gospodarstvo vrati u 'normalno' funkcioniranje, koje bi s  nekim uobičajenim stopama rasta BDP, narednih godina,  omogućilo otplatu javnog duga nastalog zbog ove krize i stvorilo uvjete za rast plaća, mirovina i dividendi, što bi pozitivno utjecalo na potrošnju i standard građana'', zaključuje Jurčić.  

Velimir Šonje: 'Ako ne bude daljnjeg rasta cijena energenata'...

Na sličnom je tragu i naš drugi sugovornik, Velimir Šonje, koji kaže sljedeće:

''Najnovija očekivanja koja spominjete odnose se na ovu godinu koja je pri kraju. Dakle realni BDP (rast) za ovu godinu očekuje se izmedju 8,1 (Komisija), 8,5 (HNB) i devet posto (Vlada). Radi se o iznimno visokoj stopi rasta koja samo nadoknađuje prošlogodišnji minus od 8,1, te za nastavak rasta životnog standarda i zaposlenosti ona nije bitna jer se odnosi na prošlost.

Danas znamo da je zaposlenost trenutno oko jedan posto veća nego prije pandemije, a prosječna realna neto plaća je oko pet-šest posto veća nego u istom razdoblju 2019. Pravo pitanje koje zanima gradane je sto će se događati sljedeće godine.

Očekivanja rasta BDP-a su između četiri i pet i pol posto, zaposlenosti oko jedan i pol posto te realnih plaća, odnosno životnog standarda oko tri posto u prosjeku'', vrlo je precizan u tumačenju analitičar Šonje.

Također smatra:

''Međutim, ovako solidne brojke ostvarit će se samo ako u prvom dijelu 2022. dođe do smirivanja probuđene inflacije koja se trenutno približava četiri posto. Ako ne bude daljnjeg rasta cijena energenata, prije svega nafte na svjetskom tržištu, onda je ranije opisani scenarij realan.

Ali, ako svjetska cijena energije priredi neka neugodna iznenađenja- a ona su teško predvidiva i mi na njih ne možemo utjecati- onda bi se i spomenute brojke mogle revidirati prema dolje.

Ipak, zasad to ne očekujemo i ostajem pri tome da je najizgledniji scenarij nastavka rasta po spomenutim solidnim stopama''.