Raspudić: 'Ovaj tjedan trebali bismo biti na nogama zbog Stoltenbergove izjave, a ne da govorimo o naklapanjima ruskog veleposlanika u Sarajevu'

Potom, na upit voditelja znači li to da imaju planove protiv Hrvatske, Kalabuhov je rekao: "Protiv NATO-a. Imamo planove protiv NATO-a. Procjenjujemo geostratešku situaciju, gledamo odakle dolaze prijetnje i reagiramo".

Podsetimo, ovo nije prvi put da je Kalabuhov prijetio BiH oko ulaska u NATO.  "Ako ona (BiH) odluči biti članica bilo čega, to je unutarnja stvar. Ali druga stvar je naša reakcija. Na primjeru Ukrajine mi smo pokazali što očekujemo. Ako bude prijetnja, mi ćemo reagirati", rekao je Kalabuhov.

Što o svemu tome misli te kako gleda na reakciju hrvatskih vlasti Nino Raspudić, saborski zastupnik Mosta, doznali smo u razgovoru s njim. Kaže da se tu radi o "jednom hipotetskom pitanju".

"Rekao je: 'Odkud vi znate da mi nemamo planove protiv Hrvatske, Poljske...' pa sada tu spominje ne znam što. Moramo biti svjesni da smo umješani u jedan rat - poluizravno, na strani Ukrajine kojoj smo slali oružje čime se naš predsjednik Vlade (Andrej Plenković) javno hvalio. Potpuno je razumljivo da druga strana ima planove za sve aktere s druge strane", govori Raspudić i nastavlja:

"Ono što mene puno više zabrinjava od tog retoričkog pitanja ruskog veleposlanika u čavrljanju u nekoj emisiji u Sarajevu, što je za naježiti se, je činjenica da prošli tjedan glavni tajnik NATO pakta Jens Stoltenberg izjavljuje kako je dron pao izvan Zagreba. Ili, činjenica da letjelica može sat vremena letjeti iznad tri članica NATO-a, a da nitko ne reagira".

Vrlo zabrinjavajuća činjenica je, dodaje, i da su zapadni mediji de facto prešutili taj događaj da je na glavni grad jedne države, članice NATO-a i Europske unije, pala letjelica veličine MIG-a i da, pukom srećom, nije pobila stotine studenata u obližnjem domu.

Misli li da bi Rusija mogla napasti Hrvatsku, upitali smo zastupnika Mosta, koji nam odgovara: "Dosta je članica NATO-a teritorijalno između Hrvatske i Rusije. Sigurno nije prva (Hrvatska) da bi bila na bilo kakvoj razini ugroze. Moje mišljenje je da su Ukrajinci sada prepušteni sami sebi. NATO i Joe Biden naglašavali su da neće proglasiti 'no fly' zonu i miješati se pa mislim da su sve te prijetnje Trećim svjetskim ratom preuveličane".

Nastavlja da su Ukrajinci, nažalost, prepušteni "svojoj sudbini".

Andrzej Jasinowski, poljski veleposlanik u Hrvatskoj, komentirajući situaciju u Ukrajini, poručio je da je Poljska znala da će se rat dogoditi te je, među ostalim, rekao: "Kako onda možemo biti iznenađeni ovime što se dogodilo. On (Vladimir Putin) je rekao i da želi podijeliti svijet na tzv. zone interesa. Želi da Hrvatska i Poljska izađu iz NATO-a. Želi novu zonu interesa".

Raspudića smo upitali kako to komentira. Kaže da prvi put za to čuje, no da ga puno više zabrinjava kakva je koordinacija među zemljama NATO-a, kako funkcionira, odnosno ne funkcionira NATO-ov zračni štit te tko je na čelu NATO pakta tj. kako on može izjaviti da je letjelica pala izvan Zagreba, a znamo gdje je pala. 

U subotu je stigla reakcija iz Ministarstva vanjskih poslova o izjavama ruskog veleposlanika u BiH. "Na neki način vidimo poluuvijene prijetnje. Mislim da mi kao država ne trebamo biti zabrinuti. Iz toga iščitavamo sam karakter nedemokratskog, totalitarnog Putinovog režima", smatra državni tajnik u MVP-u Frano Matušić.

"Nisam vidio. Gledajte, ovaj tjedan morali bismo biti 'na nogama' oko Stoltenbergove izjave, oko stanja NATO štita, činjenice da naš predsjednik Vlade i ministar obrane Mario Banožić još nisu dali ostavku. Dakle, umjesto da o tome razgovaramo, mi razgovaramo o tome što je naklapao ruski veleposlanik u Sarajevu u nekakvoj emisiji", govori nam Raspudić.

Kako bi se Hrvatska trebala postaviti u toj situaciji, zanimalo nas je. 

"Hrvatska treba maksimalno ojačati svoju sigurnost. U ovome trenutku ključ je, dok ne stignu Rafalei koji će moći letjeti po noći, uspostaviti kakav-takav sustav protuzračne obrane. To je žurno. Drugo, potrebno je žurno zatražiti odgovore unutar NATO pakta oko toga zašto štit nije funkcionirao te zatražiti odgovornost Jensa Stoltenberga i zatražiti odgovornost zbog izjave da je letjelica pala izvan Zagreba", odgovara zastupnik pa zaključuje:

"Hrvatska bi, ono što smo naučili iz preleta ove letjelice, morala prije svega osloniti na sebe. To je ozbiljno pitanje kojim bi se trebao pozabaviti ozbiljan predsjednik Vlade, ozbiljan ministar obrane i ozbiljno zapovjedništvo vojske. U ovome slučaju, mi toga nemamo".