KAŽE DA JE PUPOVAC TU DVOSTRUKO POZVAN, EVO ZAŠTO

Raspudić o nijekanju hrvatskog jezika: Žele reducirati hrvatsku prisutnost u Srbiji na minimum, politički je obesnažiti

Autor

Hrvatska javnost ostala je u ponedjeljak zatečena viješću iz Srbije kako se u tamošnjim udžbenicima osmih razreda niječe hrvatski jezik. Naime, navodi se da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini južnoslavenskih jezika, a da "Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski". Što o svemu tome misli saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić doznali smo u razgovoru s njim.

04.10.2021. u 14:54
Ispiši članak

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov upozorio je da "hrvatski jezik u Srbiji" ne postoji. Kaže i da je to "vrh ledenoga brijega društvenoga konteksta koji uvelike opterećuje položaj Hrvata u Srbiji". No to je samo najnoviji slučaj njihovih odnosa prema Hrvatskoj te Hrvatima koji žive u Srbiji. Kada govorimo o odnosima, valjalo bi podsjetiti i na uvođenje tzv. bunjevačkog jezika. 

Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji dugo upozorava da pojedina državna tijela potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu jezikom Bunjevaca ne-Hrvata. S druge strane, Nikola Kajkić, nezavisni županijski vijećnik, prije nekoliko dana prozvao je HDZ i njihove koalicijske partnere zbog davanja suglasnosti da se u nekim osnovnim školama (OŠ Bobota, Borovo, Negoslavci, Markušica te Bršadin) pritoritetno uči na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. 

Nino Raspudić za početak je komentirao izjavu Žigmanova o nijekanju hrvatskog jezika u Srbiji. Kaže da vjeruje onome što Žigmanov govori pa podsjeća na "igre oko Hrvata i Bunjevaca - gdje se nastoji, ionako smanjeni korups, još dodatno razdijeliti". 

Na pitanje što u Srbiji misle time postići, naš sugovornik odgovara: "Mislim da time žele reducirati hrvatsku prisutnost u Srbiji na minimum, politički je obesnažiti".

Smatra da bi vladajuće u Hrvatskoj trebalo pitati zašto nema politike reciprociteta. "Ne sumnjam da bi ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman htio pomoći Hrvatima u Srbiji, Hrvatima u BiH i ostalim zemljama, ali samo do one granice gdje oni neće ugroziti svoje karijerice gledano iz perspektive Bruxellesa ili Berina. Isto kao i premijer Andrej Plenković, ali do teme mjere gdje će mu Bruxelles ili Berlin dati neku packicu, onda stajemo - neće dalje", objašnjava nam zastupnik Mosta.

Tu općenito, dodaje, vidi problem mlakosti hrvatske vanjske politike.

Zašto sada ne čujemo niti riječi od strane predsjednika SNV-a Milorada Pupovca, upitali smo potom Raspudića. "Po pitanju hrvatske manjine u Srbiji, on je tu dvostruko bio pozvan - prvo kao predstavnik manjine u Hrvatskoj iz perspektive nekakvog reciprociteta, a na drugoj razini kao vlast. On je dio vladajuće većine, a Hrvatska je nacionalna država hrvatskog naroda i dužni su brinuti za Hrvate izvan Hrvatske. Međutim, to izostaje - kao što vidimo - iz prakse", govori.

Govoreći o budućnosti Hrvata u Srbiji, rekao je: "Vidimo da se stalno smanjuje broj Hrvata. Dakle, ako vi - s jedne strane - stalno u spoju s Hrvat lupate nekim zločinom, Jasenovcem, a s druge strane vam je omogućeno da se izrazite kao 'simpatični regionalni Bunjevac' - ljudi koji su pod stalnim pritiskom, lakše se izraze pod Bunjevac. Konkretno sada o Vojvodini govorim. Sve to skupa vodi smanjenju Hrvata u Srbiji - što iseljavanjem, što asimilacijom".

Hoće li u Srbiji morati promijeniti odnos prema Hrvatima ako krenu na put prema Europskoj uniji, odnosno hoće li ih EU prisiliti, pitali smo. 

Raspudić odgovara: "Ne vidim da ih hoće prisiliti, već bi se radili na njih pritisci. Način na koji je Angela Merkel hvalila i podržavala Aleksandra Vučića, ne vidim da tu postoji ikakav pritisak iz EU da se to promijeni".

Zaključno, Raspudić kaže da je "EU vrlo često bila cinična i pragmatična u politikama proširivanja. "Nisu svi morali zadovoljavati iste uvjete pa ne treba to očekivati ni ubuduće", zaključio je Nino Raspudić, saborski zastupnik Mosta, u razgovoru za portal Direktno.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.