PRIJEDLOG ZAKONA USKORO NA JAVNOM SAVJETOVANJU

RASPLINULA SE VELIKA OBEĆANJA Sukob sindikata i stručnjaka oko kriterija za isplatu nacionalne mirovine, još se ne zna tko je 'pobijedio'

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Prijedlog zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe javnosti poznatije pod terminom nacionalna mirovina, a koju su obećavala sve vlade od 90-tih naovamo uskoro bi se trebao naći u javnom savjetovanju. Naknada je zamišljena kao pomoć starijima od 65 godina koji nisu stekli uvjete za minimalnu hrvatsku mirovinu i u starosti su ostali bez ikakvih primanja. S obzirom na to da su se predstavnici sindikata i stručnjaci našli na suprotnim stranama u pogledu kriterija koje treba ispuniti za dobivanje te naknade, pokušali smo doznati što je na kraju odlučeno i kako će prijedlog zakona na kraju izgledati.

09.02.2020. u 08:09
Ispiši članak

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović otkrila je za portal Direktno kako je bio veliki pritisak iz akademske zajednice da se za tzv. nacionalnu naknadu za starije osobe uvede imovinski cenzus, što bi, ističe, značilo dupliranje zajamčene minimalne naknade ili popularnije, socijalne pomoći koju sada prima samo osam tisuća starijih od 65 godina od ukupno njih 830 tisuća iz te populacije.

"Od tog broja 60 tisuća ne prima nikakvu mirovinu i nikakve prihode i svakako je bio posljednji trenutak da Hrvatska kao i mnoge zemlje u Europskoj uniji uvede jednu varijantu socijalne potpore za starije osobe kako ne bi eskaliralo siromaštvo starijih. Naime,  Hrvatska ima najveću stopu i najveći udio starijih u populaciji koji se nalaze u zoni rizika od siromaštva i socijalne isključenosti", naglasila je ta sindikalna čelnica.

Uglavnom žene iz ruralnih krajeva

Podsjetila je da su među starijima koji nemaju nikakva primanja uglavnom žene iz ruralnih krajeva koje su se bavile poljoprivredom i nisu uspjele ostvariti obiteljske mirovine.

"Na zadnjem sastanku radne skupine ovog tjedna, predstavnici sindikata i Matica umirovljenika u dvosatnoj su se 'borbi' uspjeli izboriti da kriterij za nacionalnu naknadu ostane samo dohodovni cenzus, odnosno novo pravo ostvarivat će osobe čiji su prihodi po članu kućanstva niži od 800 kuna", napominje naša sugovornica.

Dodaje da će sada barem tih 20 tisuća starijih ljudi, koliko se procjenjuje da će imati pravo na tu naknadu, moći platiti struju ili grijanje jer "mnogi zaboravljaju da postoji dubinsko siromaštvo starih jer je samo 2,9 posto populacije iznad 65 godina pokriveno smještajnim kapacitetima u udomiteljskom, državnom i privatnom aranžmanu" što je, ističe, daleko od europskog prosjeka.

'Bolje išta nego ništa'

Na naš upit jesu li zadovoljni zakonskim prijedlogom i je li to ono za što su se zalagali, Petrović odgovara kako moraju biti zadovoljni jer za drugačija rješenja država nema financijskih mogućnosti. Drugim riječima, 'bolje išta nego ništa'.

Ističe i kako je prvotno predloženo da oni koji su potpisali ugovor o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju nemaju pravo na tu naknadu, ali da su oni na zadnjem sastanku uspjeli promijeniti da to pravo stječu u slučaju da pokrenu sudski postupak za raskid takvog ugovora. "Ti ljudi nemaju pravo na socijalnu pomoć jer ih sprječava imovinski cenzus što znači da vam u slučaju posjedovanja nekretnine država sjeda na imovinu, i treba svaka tri mjeseca dokazivati da nije došlo do promjene u prihodima što je previše komplicirano za starije ljude", objašnjava naša sugovornica.

Kriteriji za nacionalnu naknadu

Tzv. nacionalna mirovina ili nacionalna naknada za starije osobe iznosit će 800 kuna mjesečno kao što iznosi i socijalna pomoć za radno sposobnog samca i bit će manja od socijalne pomoći za radno nesposobnog samca koja iznosi 920 kuna, ali je razlika što nema imovinskog cenzusa i puno papirologije te je riječ o trajnoj naknadi za razliku od socijalne pomoći. Isto tako, nova nacionalna mirovina bit će za 220 kuna niža od najniže mirovine za 15 godina staža, a koja trenutno iznosi 1019,55 kuna.

Sredstva za tu novu nacionalnu naknadu neće ići iz mirovinskog fonda nego iz državnog proračuna, a tehnički će ga provoditi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Predlagatelj zakona je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pod 'palicom' mladog ministra Josipa Aladrovića, a uvest će se od 1. siječnja 2021. godine. Osim dohodovnog cenzusa kriterij je i neprekinuti boravak u Hrvatskoj od najmanje 20 godina.

Na novinarski upit zašto je za nacionalnu mirovinu uopće trebao i dohodovni cenzus i zašto na nju nemaju pravo svi koji nisu ostvarili pravo na mirovinu, Petrović odgovara da je morao biti neki kriterij kako bi se došlo do ciljne skupine, a to su oni najsiromašniji među nama, jer postoje i oni koji imaju mirovinu od svega 500 kuna i oni će moći podnijeti zahtjev za primanje nacionalne naknade, a pritom se naravno moraju odreći mirovine. "Mnoštvo je starih i siromašnih koji nemaju pravo na socijalnu pomoć jer imaju neku livadu ili poljanu ili 15. dio nekog nasljedstva. Zato će sada moći primati nacionalnu naknadu", ponavlja Petrović, istaknuvši kako je riječ o konačnom prijedlogu zakona koji će biti usvojen prema redovnoj proceduri.

Imovinski cenzus kao standard

Jedan od stručnjaka koji je sudjelovao u radnoj grupi za izradu zakona, a koji je želio ostati anoniman zbog dogovora da ne istupaju u javnost dok konačni prijedlog ne ugleda 'svjetlo dana', potvrdio je da su tražili da se uvede i imovinski cenzus jer oni svugdje u svijetu postoje.

"Zamislite da neka starija osoba nije nigdje u životu radila, ali ima neka tri apartmana na moru od kojih može živjeti i dva stana u Zagrebu. U tom slučaju je svakako opravdano da kriterij za nacionalnu naknadu bude i imovinski cenzus jer nakana je pomoći najsiromašnijima", pojašnjava taj stručnjak za mirovinski sustav ističući da bi se moglo dogoditi ako ćemo  pomagati svakome, da na kraju nećemo pomoći nikome.

"Oni koji će primati ovu nacionalnu naknadu morat će se odreći ili socijalne pomoći ili mirovinskih prava ako će im ona biti bolja. Stoga je sada teško reći kako će ljudi reagirati na tu mjeru", napominje.

Zaključci radne skupine nisu obvezujući

Na naš komentar da se  u slučaju imovinskog cenzusa nova nacionalna naknada ne bi razlikovala od socijalne pomoći, taj stručnjak priznaje sličnost, ali i ističe kako bi ostala glavna razlika koja se sastoji u tome što kod socijalne pomoći morate svaka tri mjeseca nositi potvrdu da se vaš dohodovni status nije promijenio, dok bi nacionalna naknada bila stalna pomoć. Dodaje i da je bila velika rasprava treba li uopće uvoditi taj instrument nacionalne mirovine, što ne znači da od nje nećemo odustati kao Slovenci i vratiti se u sustav socijalne pomoći, upozorava.

Dobra je stvar kod nacionalne naknade, navodi, što svaki član kućanstva prima 800 kuna ako nema mirovinu, dok kod socijalne pomoći 'glava obitelji' dobiva 800 kuna, sljedeći član 60 posto manje itd.

Na upit je li na radnoj skupini za izradu zakona konačno dogovoreno da kriterij bude samo dohodovni cenzus, ali ne i imovinski, taj stručnjak odgovara da dogovor na radnoj skupini nije garancija da će na kraju tako i biti.

"Prijedlog zakona ide u javnu raspravu i tko zna što će na kraju biti u konačnom prijedlogu zakona. Uostalom i predlagač, u ovom slučaju Ministarstvo rada, ima slobodu izmjena jer zaključci radne skupine nisu obvezujući. Tim više što nismo bili jedinstveni i ja sam osobno bio za imovinski cenzus jer smatram da se trebamo ponašati u skladu s mogućnostima", zaključuje.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.