ANALIZA GOVORA HRVATSKIH EUROPARLAMENTARACA

Raos: Kolakušić miješa pojmove i poput Sinčića bit će teško prepoznat u Europskom parlamentu; Tomašić zna što i zašto govori

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Politički analitičar i docent na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Višeslav Raos komentirao je za Direktno istupe dvojice novih hrvatskih europarlamentaraca Ivana Vilbora Sinčića i Mislava Kolakušića koji su prilikom rasprave o Ursuli von der Leyen kao kandidatkinji za predsjednicu Europske komisije prvi put imali priliku govoriti u Europskom parlamentu. Komentirao je i kritički govor hrvatske europarlamentarne 'veteranke' Ruže Tomašić koja je EU, sad već izabrane čelnice Komisije, usporedila s Jugoslavijom. 

18.07.2019. u 10:24
Ispiši članak

Sinčić koji ne pripada ni jednom klubu zastupnika u Europskom parlamentu kao niti Mislav Kolakušić, rekao je njemačkoj demokršćanki i bivšoj ministrici obrane u vladi Angele Merkel, a sada predsjednici Europske komisije, kako 'predstavlja sve što je pogrešno u Europi'. Postavio je pitanje kada će Hrvatska ili neka druga manja članica dobiti svoj pošten dio ili 'fair share', zaključivši kako su se iznova 'stare, moćne članice dogovorile, a za periferiju opet ništa'. Osporivši gospođi von der Leyen izborni legitimitet, svoje je izlaganje završio optužbama na račun NATO-a koji je nazvao trajnim generatorom nestabilnosti.

Kolakušić se usredotočio na njemačku, kako se izrazio, supremaciju odnosno prevlast u europskim institucijama, pa tako i u Europskom parlamentu. Upozorio je kako poslovnik Parlamenta zahtijeva da predsjednička i potpredsjednička mjesta budu raspoređena i po geografskom ključu, što nije, kako je naveo, slučaj, zbog čega je povrijeđena 'vladavina prava'.

Tomašić je pak EU Ursule von den Leyen usporedila s Jugoslavijom i najavila joj propast tim više što je kao demokršćanka u svom govoru zaboravila spomenuti i kršćanske korijene Europe. Također je kritizirala i činjenicu da su sve čelne funkcije u EU zaposjele stare članice.

Raos je na početku istaknuo da se može složiti s nekim opservacijama spomenutih hrvatskih europarlamentaraca kao što su jednakopravnost i efektivna i načelna među članicama EU-a, kao i da se ona treba reflektirati i prilikom raspodjele dužnosti u Europskom parlamentu.

Miješanje pojmova

Međutim, smatra da novopečeni europarlamentarac Kolakušić miješa pojmove kada govori da nisu, prema njegovoj interpretaciji, zadovoljene poslovničke odredbe o raspodjeli mjesta u Parlamentu i onda to povezuje s narušenom vladavinom prava.

Na Sinčićeve kritike o tome da bi i Hrvatska i manje članice trebale dobiti 'svoj dio kolača' u vidu pozicija i funkcija, Raos napominje kako se ne može reći da Hrvatska nije dobro zastupljena u Europskom parlamentu.

"Skrenuo bih pažnju na činjenicu da je Dubravka Šuica potpredsjednica kluba Pučana (Europska pučka stranka), a da je Biljana Borzan potpredsjednica kluba Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu; dakle dvije žene iz jedne male članice kao što je Hrvatska, potpredsjednice su dva najveća kluba zastupnika u Parlamentu i to već u drugom mandatu. Ruža Tomašić je članica predsjedništva Europskih konzervativaca i reformista. Dakle njih čine tri vidljivom hrvatsku delegaciju u Europskom parlamentu", navodi taj politolog.

Kritike otišle u krivom smjeru

Uvjeren je da su kritički tonovi troje hrvatskih europarlamentaraca otišle u krivom smjeru. "Ursula von der Leyen nije ta koju možete napadati zbog raspodjele mjesta u Parlamentu. Ako ćete optuživati za truli 'deal' koji favorizira velike i stare članice onda je ona promašena meta".

Raos navodi kako se ne treba čuditi kritikama hrvatskih europarlamentaraca na račun nove čelnice Europske komisije ako znamo sadržaj i profil njihove politike. "Sinčić dolazi iz Život zida koji se zalaže da Hrvatska izađe iz NATO-a. Jasno je da će u tom kontekstu napasti čelnicu EK-a kao bivšu njemačku ministricu obrane, kao i da će Ruža Tomašić koja zastupa hrvatske konzervativce biti kritična prema Ursuli von der Leyen koja je naglašena eurofederalistica, dakle želi još jače povezanu EU", pojašnjava naš sugovornik.

Podsjeća kako je i Biljana Borzan na početku kritizirala Njemicu da nema dovoljan politički legitimitet no na kraju je reterirala jer je i njezin klub Socijalista na uz neke rezerve ipak podržao njezin izbor.

Kolakušić i Sinčić bez preduvjeta za ozbiljniji rad

Raosa od njihova kritička govora više brine činjenica što će Kolakušić i Sinčić teško biti prepoznati u Europskom parlamentu jer ne sjede niti u jednom klubu zastupnika što je preduvjet za bilo kakav ozbiljniji rad i učinak.

"Bilo je očekivanja da će Pokret pet zvijezda iz Italije osnovati klub i da bi im se Živi zid pridružio, ali to se nije dogodilo.
Kolakušić je pak čovjek koji pokušava nekonvencionalno politički djelovati i njemu će trebati vremena da uopće prihvati pravila parlamentarne igre u Europskom parlamentu ako želi ostaviti neki trag u toj instituciji i u korist Hrvatske", upozorava Raos.

"Sudeći prema Kolakušićevim prethodnim izjavama nakon europskih izbora čini se da njemu ta funkcija i nije pretjerano važna. Stoga, kada se govori o prevari birača, onda bi se to moglo i njemu predbaciti", smatra taj politolog.

U Bruxellesu nema 'brkatih'

U pogledu usporedbe između EU-a i propale Jugoslavije koju je napravila eurozastupnica RužaTomašić, Raos smatra da je ista samo djelomično uspjela. "Ipak, EU nije federacija i nema ustava. Mi smo savez demokratskih država koje su svojevoljno, putem referenduma odlučile i pristale ući u taj savez. Svojevoljno možemo i izaći, istina malo komplicirano, kako vidimo na primjeru Velike Britanije, ali na 'otočane' ipak nitko neće poslati saveznu vojsku i u Bruxellesu nema 'brkatih'", našalio se naš sugovornik koji Tomašićin govor smatra efektnim i za 'domaću uporabu' kao uostalom i govore Sinčića i Kolakušića te napominje kako je 'Ursula' zadnja osoba koju se može optuživati za komunizam.

"Naravno, njihovi su govori daleko više bili namijenjeni za hrvatsku javnost nego za slušatelje u Parlamentu. No dok su Kolakušić i Sinčić novaci, Tomašić vrlo dobro zna što i zašto to govori", mišljenja je Raos.

Neutemeljenim smatra i optužbe kako je Ursula von der Leyen 'izdala europsku demokraciju'. "Pa nije ona sama sebe izabrala, plod je kompromisa prije svega Njemačke i Francuske. Možemo konstatirati da je francuski predsjednik Macron progurao niz stvari koje mu idu u korist, a nad čelnicom Komisije vise neke afere iz Ministarstva obrane s kojima će se morati suočiti", navodi.

Rješenje za njemačku dominaciju

Kolakušićeve optužbe o njemačkoj prevlasti u EU naziva starom tezom i priznaje da je Njemačka svakako ključna za eurozonu i bez nje bi se ista ubrzo raspala. "Kolokvijalno se uvijek govorilo kako je euro njemačka marka pod drugim imenom, što nije bez određene ekonomske logike", napominje.

No je li Njemačka baš tako premoćna, postavlja pitanje taj politolog i podsjeća da postoje mehanizmi pomoću kojih se Njemačka može nadglasati i preglasati.

"Nijemci pojedinačno imaju najveći broj zastupnika u Parlamentu, ali oni manje dominiraju u EU nego Srbija u SFRJ, ako ćemo raditi usporedbe kao Ruža Tomašić. Naime, Nijemci nemaju Crnogorce, Kosovo, Vojvodinu kao rezervne glasove na koje su Srbi uvijek mogli računati u bivšoj državi. Mislim da su te optužbe o njemačkoj dominaciji pretjerane i oni su primjerice pristali na kompromis da Francuskinja Christine Lagarde dođe na čelo Europske središnje banke što im je bila važnija pozicija nego progurati da Manfred Weber dođe na čelo Komisije", pojašnjava Raos koji na kraju poručuje da ima vrlo jednostavno rješenje za sve one kojima poput Kolakušića smeta njemačka dominacija.

Jedino nije siguran da bi većina članica to željela, a to je da se Turska primi u Europsku uniju. Naime, tada bi se odnos snaga promijenio u trenu.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.