Raljama opasnog trenda neće pobjeći ni Hrvatska: Posebno je ugrožen jedan grad na obali

Pustinjski pijesak iz Afrike, koji nošen jakim zračnim strujama ponekad dolazi do Europe, jedan je od dodatnih čimbenika smanjivanja ledenjaka u Europi, pokazala su mjerenja što ih je obavio slovenski zrakoplovac, fotograf i znanstvenik Matevž Lenarčič s ekipom suradnika.

Mjerenja instrumentima koji se nalaze na meteorološkim postajama Sonnblick u Austriji i Jungfrau u Švicarskoj, uspoređena s rezultatima mjerenja koncentracije pustinjskog pijeska, provedenim na letu Lenarčičeva zrakoplova od Slovenskih Konjica do Bukurešta u Rumunjskoj, trasom preko Glossglocknera i slovačke gore Prievidza daju naslutiti da se europski ledenjaci ne otapaju samo zbog globalnog zatopljenja nego i zbog taloženja pustinjskog pijeska.

Foto: Guliver/AP Photo/Luca Bruno

'Većina ledenjaka Thwaites mogla bi biti izgubljena do 23.stoljeća'

Pijesak, nošen vjetrom dovoljno velike brzine, može po zraku putovati više tisuća kilometara, proizlazi iz Lenarčičeva ispitivanja koja mjere koncentracije pustinjskog pijeska i ugljika, u suradnji s tvrtkom Aerosol.

Stučnjaci tvrde da se ogromna površina ledenjaka Thwaites na Antarktici, koja otprilike odgovara površini otoka Velike Britanije ili američke savezne države Floride, nastavlja se otapati te bi većina mogla biti izgubljena do 23. stoljeća, a količina leda koji utječe u more iz Thwaitesa i susjednih glečera se i više nego udvostručila između 1990-ih i 2010-ih.

Glečer i šire područje Amundsenovog zaljeva odgovorni su za osam posto trenutne stope rasta globalne razine mora od 4,6 milimetara godišnje, kažu o jednom od najvećih ledenjaka na svijetu te jednom od onih koji se najbrže mijenjaju, a ako se u potpunosti otopi, razina mora podigla bi se za 65 centimetara.

Gubitak leda ubrzat će se tijekom 22. stoljeća te bi mogao dovesti do potpunog otapanja ledenog pokrivača zapadne Antarktike u 23. stoljeću, predviđaju najnoviji računalni modeli.

Foto: Guliver / piemags nasapie03102022-4293

'Thwaites će se nastaviti otapati i brže'

Znanstvenici su od 2018. na udaljenom ledenjaku otkrili kompleksan okoliš koji se brzo mijenja, a znanstvenici iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država ovog se tjedna sastaju u britanskoj ustanovi za istraživanje Antarktika (BAS) u Cambridgeu kako bi raspravljali o svojim opservacijama. Potrebna je promptna i održiva klimatska intervencija kako bi se stvari promijenile nabolje, tvrde stručnjaci.

Prije početka projekta Međunarodne suradnje za glečer Thwaites (ITGC) malo toga se znalo o mehanizmima koji upravljaju otapanjem tako velikog ledenjaka. "Thwaites se otapa više od 80 godina, što je značajno ubrzano tijekom proteklih 30 godina, a naši nalazi upućuju na to da će se nastaviti otapati i brže", kazao je Rob Larter, znanstveni koordinator ITGC-ja i geofizičar BAS-a.

Larter je dodao kako "postoji suglasje da će se otapanje glečera Thwaites ubrzati idućeg stoljeća". "Međutim, postoji i zabrinutost da bi drugi procesi koje su otkrile nedavne studije, a koji još nisu dovoljno istraženi da bi bili uključeni u velike modele, mogli i ranije izazvati ubrzanje otapanja", upozorio je.

Foto: Guliver / piemags piemagsspace-20536

Podvodni roboti i nove tehike ispitivanja

Istraživači su koristili podvodne robote, nove tehnike ispitivanja i nove pristupe ledenim tokovima i modeliranju lomljenja kako bi dobili nove uvide u ove procese. Iako je to poboljšalo sposobnost računalnih modela da predviđaju što bi se moglo dogoditi, i dalje ima mnogo nepoznanica o budućnosti ledenjaka, kažu.

Ledeni pokrov najvećeg otoka na svijetu sadrži dovoljno smrznute vode da podigne razinu oceana za šest metara na planetu i učestalost ekstremnog topljenja na tom području raste u zadnjih 40 godina, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak, prvo koje se koristi satelitskim podacima kako bi se otkrilo stanjivanje ledenog pokrova na Grenlandu, iako je jedno od mjesta u svijetu koje klimatolozi najviše proučavaju.

Gubitak zbog topljenja narastao je za 21 posto, proizlazi iz podataka dnevnika Nature Communications u protekla četiri desetljeća. Snimke pokazuju znatnu godišnju varijaciju u topljenju leda i u kombinaciji s podacima o temperaturama pokazali su da su toplinski udari sve veći glavni uzrok gubitka leda – više od porasta globalnih temperatura.

Foto: Guliver Image/AP Photo/Vitnija Saldava

Topljenje na Grenlandu događat će se sve češće

Ledeni pokrov izgubio je 3,5 bilijuna tona leda od 2011. čime je proizvedeno dovoljno vode da se u svijetu podigne razina oceana i da zajednice koje žive u samom priobalju budu u visokoj pripravnosti zbog opasnosti od poplava, prema podacima Europske svemirske agencije.

Trećina izgubljenog leda u posljednjoj dekadi dogodila se u dva protekla vruća ljeta – u 2012. te u 2019. godini. "Kao što smo vidjeli u drugim dijelovima svijeta, Grenland je krajnje ranjiv na porast ekstremnih vremenskih događaja", kaže Thomas Slater, voditelj studije iz Centra za polarno promatranje i izradu modela sa Sveučilišta u Leedsu.

Slater kaže da "i kao što se zagrijavanje povećava, za očekivati je da će se topljenje na Grenlandu događati češće". Satelitski podaci omogućili su brzu i točnu procijenu koliko je led na Grenlandu izgubio u rečenoj godini i preračunavanje u rast razine mora, rekli su autori studije.

Foto: Guliver / Zoonar.com/Lothar Kurtze

'Led na moru kod Antarktika dosegao je najnižu razinu'

Predviđanje koliko će topljenje na Grenlandu pridonijeti rastu razine mora problematično je za znanstvenike koji moraju uračunati i povećanje topljenja drugih ledenjaka, a kako se zagrijavaju oceani i voda širi, i to pridonosi rastu razine mora. "To će nam omogućiti bolje razumijevanje kompleksnog procesa topljenja leda… i omogućiti nam bolje procjene budućih rasta razine mora", kazala je suautorica studije Amber Leeson s britanskog Sveučilišta Lancaster.

Leeson kaže kako "procjene modela govore da će ledeni pokrov na Grenlandu pridonijeti između tri do 23 cm globalne razine porasta mora do 2100. godine". "Led na moru kod Antarktika dosegao je najnižu razinu ikad zabilježenu, a topljenje nekih europskih ledenjaka doslovno je oborilo rekorde", prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO).

Glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas je rekao kako smo već "izgubili kad su u pitanju ledenjaci jer je koncentracija CO2 već jako visoka i postoji rizik da će razina mora nastaviti rasti tisućama godina koje dolaze". "Topljenje ledenjaka ne može se zaustaviti, osim ako se ne pronađe neki način da se ukloni CO2 iz atmosfere", upozoravau iz WMO-a.

Foto: Guliver/REUTERS/Lisi Niesner

Europski ledenjaci otopili su se puno više od prosjeka

Referentni ledenjaci otopili su se puno više od prosjeka u posljednjih deset godina, a od 1970. otopili su se za gotovo 30 metara, dok je masiv Alpa potukao rekorde kad je riječ o topljenju ledenjaka zbog kombinacije slabih snježnih padavina, dolaska saharske prašine u ožujku 2022. i toplinskih valova od svibnja do početka rujna.

Situacija sa švicarskim ledenjacima naročito je dramatična jer su izgubili šest posto volumena između 2021. i 2022. godine, a od 2001. do 2022. čak trećinu. Naime, prvi put nimalo snijega nije preživjelo ljeto, čak ni na najvišim lokacijama gdje se provode mjerenja, i nije bilo akumuliranja svježeg leda. Razina mora i toplina oceana također su dosegli rekordne.

Globalne razine mora rastu više nego dvostruko brže nego u prvom desetljeću mjerenja od 1993. do 2002, a prošle godine zabilježen je novi rekord, te su prosječno rasle 4,62 milimetara na godinu od 2013. do 2022, dok je ukupni porast od ranih 1990-ih iznosi više od 10 centimetara, prema izvještaju.

Foto: Guliver / blickwinkel/P. Frischknecht

'Austrijski ledenjaci će praktički nestati za nekoliko desetljeća'

Istraživači koji proučavaju učinke klimatskih promjena upozorili su u Salzburgu da će austrijski ledenjaci praktički nestati za nekoliko desetljeća. "Za 40 do 45 godina Austrija će uglavnom biti bez leda", rekao je Andreas Kellerer-Pirklbauer s Instituta za geografiju i prostorna istraživanja Sveučilišta u Grazu. Kellerer-Pirklbauer je istaknuo da od 93 promatrana ledenjaka, svi osim jednog smanjili su se od 2022. do 2023. godine.

Najdramatičnije je smanjenje kod 8 kilometara dugog ledenjaka Pasterze koji se nalazi neposredno ispod najviše planine Austrije, Grossglocknera, a za taj je ledenjak izmjeren gubitak od 203,5 metara, što predstavlja gubitak od 14,03 milijuna prostornih metara leda, zabilježeno je izvješću o ledenjacima koje je predstavila Austrijska alpska udruga (ÖAV) u Salzburgu.

Propadanje ledenjaka u Austriji više se ne može spriječiti zbog klimatskih promjena, smatraju stručnjaci. U prosjeku su se 93 ledenjaka smanjila za 23,9 metara u prošloj godini, što je treća najviša vrijednost u 133-godišnjoj povijesti mjerenja. "Sustav je previše trom. Ovdje više ništa ne funkcionira", rekao je Gerhard Karl Lieb iz službe za mjerenje ledenjaka ÖAV-a.

Foto: Guliver

Rubovi kocke spomenute ledene mase bili bi 5,5 outa viši od Eiffelova tornja

Služba za klimatske promjene Copernicus objavila je da se u Alpama 2022. otopilo više leda nego ikada dosad. Ledenjaci su izgubili više od pet kubnih kilometara leda, objavila je agencija EU-a za praćenje klimatskih promjena, koji kaži da kad bi kad bi se spomenuta ledena masa "utisnula" u kocku, njezini rubovi bili oko pet i pol puta viši od Eiffelova tornja.

Količina otopljenog leda s ledenjaka nije jedini rekord koji je služba zabilježila u 2022. godine. Stanje alpskih ledenjaka pravi pokazatelj posljedica klimatskih promjena i da bi, po pesimističnim predviđanjima Alpe do 2100. mogle ostati gotovo u potpunosti bez leda, samo s dijelovima ledenih površina koji će činiti pet ili manje posto onoga što postoji danas, otprije upozoravaju glaciolozi.

Jonathan Carrivick, glavni autor znanstvenog rada i profesor na Sveučilištu u Leedsu, rekao je sa se ledenjaci na Himalaji tope brže nego u bilo kojoj drugoj regiji zbog čega dvjema milijardama ljudi prijeti nestašica vode, a u svijetu samo na Antarktici i Arktiku postoji više leda nego na Himalaji. Dosad je nestalo čak 40 posto površine himalajskih ledenjaka, od čega dobar dio nakon 70-ih godina prošlog stoljeća, pokazalo je istraživanje.

Foto: Guliver

'Led na Himalaji se topi barem 10 puta brže od prosjeka'

Led se počeo topiti povećanom brzinom tek u zadnjih nekoliko desetljeća te se podudara s pojavom klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom aktivnošću, a stanovnici planina i dolina rijeka Ganges, Ind i Brahmaputra, kao i mnogi drugi, vodom se opskrbljuju upravo iz ovih ledenjaka. "Ponestaje vremena za sprečavanje buduće katastrofe", poručio je koautor rada Simon Cook sa Sveučilišta u Dundeeju.

"Otkrili smo da se led na Himalaji topi barem 10 puta brže od prosječne brzine zabilježene tijekom proteklih stoljeća", istaknuo je Jonathan Carrivick. Njegov suradnik je dodao da je "ovo istraživanje samo još jedna potvrda da se klimatske promjene ubrzavaju te da će znatno utjecati na čitave nacije i regije".

No osim kalote na Grenlandu i Antarktiku, mjerenja na licu mjesta provode se na samo nekoliko stotina od 220.000 ledenjaka na planetu, ali zahvaljujući gotovo pola milijuna satelitskih snimaka, ova studija je "prva cjelovita kartografija smanjenja ledenjaka u svijetu".

Foto: Guliver / AP Photo/Matthias Schrader

'Topljenje ledenjaka pridonijelo 21 posto porastu razine mora od početka stoljeća'

"Tope se svi ledenjaci, s nekoliko izuzetaka", kaže Romain Hugonnet, znanstvenik na sveučilištu ETH u Zurichu i sveučilištu Toulouse. Hugonnet dodaje da "ima puno regija u kojima i ne znamo kako evoluiraju ledenjaci". Ledenjaci planeta izgubili su 267 milijarda tona leda u prosjeku na godinu od 2000. do 2019., navodi se u jednoj studiji.

Tim oslobođenim vodama mogao bi se napuniti njujorški Central park visine vode 341 metar, a topljenje se jako ubrzalo: u prosjeku 227 milijarda tona na godinu od 2000. do 2004,. odnosno u prosjeku 298 milijarda tona na godinu u razdoblju od 2015. do 2019. godine.

To topljenje ledenjaka pridonijelo je 21 posto porastu razine mora od početka stoljeća, dakle 0,74 mm na godinu, navodi se u studiji, čiji se opći zaključci poklapaju s onima koje su donijeli stručnjaci UN-ova Međuvladina panela za klimatske promjene.

Foto: Guliver

Ledenjaci Aljaske, Alpa i Islanda dio onih koji najbrže gube masu

Huggonet kaže da "ako isključimo zone na periferiji, Grenland i Antarktik, dakle ako zadržimo 70 posto ledenjaka planeta, u 20 godina se s prosječnog gubitka od trećine metra na godinu došlo do dvije trećine metra na godinu". "U 20 godina udvostručena je brzina gubljenja mase. To je vrlo zabrinjavajuće", napominje Hugonnet.

Prije tri godine otkrivena je zastrašujuća prijetnja: Stvorenja koja izlaze iz ledenjaka

Ledenjaci Aljaske, Alpa te Islanda dio su onih koji najbrže gube masu, a novi podaci mogli bi pomoći planiranju za vrlo napučene zone u kojima ledenjaci imaju veliku ulogu kao izvor vode za poljodjelstvo.

„Kratkoročno, ledenjaci se tope sve brže i s više će vode natapati rijeke koje služe kao tampon u određenim regijama kao u Indiji ili u Andama u sušnim periodima, ali bi onda te rijeke mogle dosegnuti vrhunac i količina vode će brzo opadati sve dok je više neće biti. Već za nekoliko desetljeća u većini regija mogao bi početi takav silazni trend”, upozorava znanstvenik.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Zelenim koracima do zaštite okoliša” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.