OTVORENO PISMO

Rajković: Radman je oštetio HRT za milijardu kuna ugovorom sa ZAMP-om

13.03.2015. u 10:30
Ispiši članak

"Hrvatski mediji jučer su objavili kako su Viktor Gotovac i Svetozar Sarkanjac podnijeli ostavke na dužnost člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije (nastavno: NO HRT-a), navodno motivirani prošlotjednim neprihvaćanjem Izvješća o radu i provedbi zakonitosti rada i financijskog poslovanja HRT-a u 2013. (nastavno: Izvješće) u Hrvatskom saboru, čime su preuzeli odgovornost za otežano djelovanje rada tijela koje nadzire zakonitost rada i financijskog poslovanja Hrvatske radiotelevizije.

Dijelu javnosti poznato je, a to nikada nisam krio, kako sam upravo ja autor najvećeg dijela navedenog Izvješća. U srži spora oko tog dokumenta zapravo se nalazi dubinsko razmimoilaženje oko shvaćanja i provedbe funkcije nadzora rada HRT-a i njegovog Glavnog ravnatelja. Naime, u sporno Izvješće vjerno je preneseno stajalište većine članova NO HRT-a kako se pri nadzoru poslovanja HRT-a moramo dosljedno pridržavati zakona i ostalih propisa. Očito je kako ostali društveni akteri smatraju da na tome ne treba inzistirati, što je njihovo pravo, ali i odgovornost.

Glede osobne moralne odgovornosti oko neprihvaćanja Izvješća u Saboru, najprije moram napomenuti kako je isključivo „zaslugom“ predsjednika Nadzornog odbora HRT-a tom Izvješću trebalo više od šest mjeseci da s Prisavlja dođe na Trg sv. Marka, što je doista rijetkost. Nadalje, predsjednik NO HRT-a u saborskoj raspravi uopće nije predstavio ni branio Izvješće, već je učinio sve da se od njega distancira i ogradi, pa ne čudi nerazumijevanje zastupnika oko njegova sadržaja i intencije. Stoga upravo predsjednik NO HRT-a snosi cjelokupnu odgovornost jer je propustio priliku braniti dokument o kojem je raspravljao i glasovao, a s čijim se sadržajem čak i ne mora u potpunosti slagati. Na kraju, predsjednik NO HRT-a za saborskom je govornicom izrekao neistinu kako je bio protiv izvješća i na njega imao izdvojeno mišljenje, iako to nije točno, što proizlazi iz zapisnika i fonograma 27. sjednice NO HRT-a od 21. srpnja 2014.

Posebno ističem kako u prilog naših stajališta idu izvješća međunarodnih novinarskih udruga Reporteri bez granica i Kuće slobode te domaće Udruge poreznih obveznika Lipa, koji odreda ističu nužnost slabljenja snažne političke kontrole te uspostave profesionalnog upravljanja nad HRT-om i drugim javnih poduzećima.

Odgovorno tvrdim kako neprihvaćanje Izvješća o radu NO HRT-a u 2013. nije razlog podnošenja ostavke dvojice mojih uvaženih kolega i članova NO HRT-a. Oni su podnijeli ostavke isključivo želeći pod svaku cijenu spriječiti da NO HRT-a na tri puta otkazivanoj sjednici raspravi više najavljenih točaka dnevnog reda u kojima se tretira izvjesna milijunska materijalna šteta za HRT te kršenje Zakona o HRT-u i drugih propisa, što je itekako u nadležnosti NO HRT-a.

Pođimo redom. Tjednik Novosti objavio je 30. siječnja 2015. intervju s Markom Ugarkovićem, bivšim članom Uprave HRT-a (od rujna 2011. do srpnja 2012.), pod naslovom ZAMP-ovi ugovori s HT-om i Vipnetom su štetni za HRT. Najkraće, u tom se intervjuu kaže kako je glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman u prosincu 2012., sedam dana nakon razrješenja starog i tri dana prije konstituiranja novog saziva Nadzornog odbora HRT-a, retroaktivno poništio napore bivše Uprave HRT-a da nastupi samostalno u pregovorima s Pay-TV (IPTV, kabelskim i satelitskim) operaterima o reemitiranju HRT-ovih programa na njihovim platformama. Umjesto izravnog nastupa, Radman je sve vratio na staro i obnovio ugovor o zastupanju s EBU-om (kojeg u Hrvatskoj zastupa ZAMP). Po procjeni na temelju Ugarkovićevih parametara, HRT je od Pay-TV operatera na ime reemitiranja programa u 2012. preko ZAMP-a naplatio samo 8,5 umjesto 45 milijuna kuna. U sljedeće tri godine (2013.-2015.) HRT po toj osnovi može naplatiti najviše 14 milijuna kuna, dok je po cjeniku napravljenom prije njegova dolaska mogao zaraditi više od 135 milijuna kuna.

Prije dolaska Gorana Radmana željelo se kroz izravne pregovore s Pay-TV operaterima doći do podataka o najmanje 250 tisuća njihovih pretplatnika za koje je izvjesno kako izbjegavaju plaćanje RTV pristojbe. Kada bi se u bazu podataka HRT-a unijelo tih novih 250 tisuća pretplatnika, blagajna javnog RTV servisa svake bi godine bila bogatija za čak 240 milijuna kuna, što znači da je Glavni ravnatelj HRT-a donio odluke kojima HRT u četiri godine (2012.-2015.) propušta ostvariti prihode od najmanje 960 milijuna kuna! Drugim riječima, da se glavni ravnatelj HRT-a potrudio savjesno obaviti svoju obavezu i steći 250 tisuća novih obveznika RTV pristojbe, ta bi naknada istog trenutka mogla pasti s 80 na samo 66 kuna mjesečno! Alternativno, time bi se stvorila dostatna pričuva da se socijalno najugroženijim slojevima stanovništva zakonom omogući plaćanje višestruko niže pristojbe (od, naprimjer, 40 kuna).

Sveukupno, na temelju Ugarkovićeva intervjua nije teško izračunati kako se potencijalna šteta od odluke glavnog ravnatelja da HRT prema Pay-TV operaterima zastupa ZAMP penje na čak 1,12 milijardi kuna ili otprilike jednogodišnjim prihodima od RTV pristojbe! (Detaljna procjena ukupne potencijalne štete dana je u privitku.) Osnovano se sumnja kako je Glavni ravnatelj HRT-a pritom prekršio čak dva propisa: odredbu članka 23. stavka 1. točka 9. Zakona o HRT-u (o proceduri davanja punomoći za zastupanje HRT-a) te odredbu članka 17. stavak 3. podstavak 4. Statuta HRT-a (o proceduri donošenja cjenika)!

Za taj sam intervju doznao početkom veljače i mailom od predsjednika NO HRT-a Viktora Gotovca odmah zatražio da se sazove hitna sjednica NO HRT-a na kojoj bi se raspravila ta točka dnevnog reda, u čemu mi je većina kolega dala potporu. Viktor Gotovac se potpuno oglušio o taj zahtjev većine članova NO HRT-a. Redovna sjednica na kojoj je trebalo raspraviti to i druga važna pitanja nikada nije održana, iako je tri puta sazivana i opozivana. Potom je pokušao sazvati elektronsku sjednicu bez te točke, ali je upozoren kako je to nelegalno i u suprotnosti s Poslovnikom o radu NO HRT-a, da bi nakon svega podnio ostavku na članstvo u NO HRT-a.

Osim što se „na čekanju“ nalaze radni materijali koje je Glavni ravnatelj HRT-a pripremio za tematsku sjednicu vezanu za status provođenja Programa restrukturiranja HRT-a s naglaskom na kadrovsku problematiku, blokada rada Nadzornog odbora HRT-a onemogućila je i otvaranje rasprave po sljedećim važnim pitanjima, od kojih se u većini tretira potencijalna šteta za HRT te moguće kršenje Zakona o HRT-u i drugih propisa:

  • konačna odluka o visini RTV pristojbe za 2015. u iznosu 80,00 kuna;
  • izravan nadzor ugovora o radu Glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana nakon izjave Silvije Luks, bivše predsjednice NO HRT-a, od 28. prosinca 2014., kako je ona odbila potpisati taj Ugovor (što je u suprotnosti s ranijom izjavom Glavnog ravnatelja);
  • razmatranje posljedica iznenadne odluke Ravnateljstva HRT-a od 26. siječnja 2015. o ukidanju odluke o limitiranju plaća rukovodećih struktura na HRT-u iz kolovoza 2009., iako recesijski uvjeti u hrvatskom gospodarstvu još nisu prestali (nakon čega su mediji izvijestili o još neprovjerenom značajnom povećanju plaća rukovodećeg osoblja);
  • izravan nadzor ugovora o zakupu ugostiteljskog prostora od 2000. temeljem pisane prijave bivšeg zakupnika MAPA d.o.o. kako je HRT s osnova razlike zakupnine oštećen za iznos od najmanje 1,2 milijuna kuna (s očitom korupcijskom konotacijom);
  • dovođenje u zakonske okvire procedure sklapanja Sporazuma za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima između Vlade RH i HRT-a, od 19. siječnja 2015. (pri čemu je sadržaj sporazuma nesporan);
  • traženje očitovanja od Glavnog ravnatelja HRT-a zašto više od godinu dana u odnosu na statutarni rok kasni izrada Strategije poslovanja i razvoja HRT-a.

Zaključno, u demokratskim zemljama poštovanje zakona i drugih propisa te jednakost svih pred zakonom moraju biti najviše vrednote. Tijekom mog mandata u Nadzornom odboru HRT-a dosljedno sam se pridržavao tih načela. Iz naprijed navedenog posve je očito kako nadzor zakonitosti rada i financijskog poslovanja Hrvatske radiotelevizije nikada nije bio potrebniji i važniji te da svaka njegova, makar koliko kratka, blokada može imati značajne negativne posljedice. Poštovat ću svaku odluku Hrvatskog sabora, tijela koje me je izabralo, s uvjerenjem da će i ono svojim djelovanjem poslati javnosti i svim zaposlenicima Hrvatske radiotelevizije istu poruku.

S poštovanjem,

 

                                                                                  Dražen Rajković"

Izračun štete počinjene HRT-u

Zagreb, veljača 2015.

Procjena potencijalne štete HRT-a koja proistječe iz primjene

Licenčnog ugovora kojim je Glavni ravnatelj HRT-a ovlastio                          HDS-ZAMP da zastupa HRT prema Pay-TV operaterima

Napomena: Potencijalna šteta HRT-a procijenjena je na temelju parametara Marka Ugarkovića, bivšeg člana Uprave HRT-a, iz intervjua tjedniku Novosti, od 30. siječnja 2015.

  1. 1.    Sažetak

HRT bi temeljem poslovnih odluka aktualnog Glavnog ravnatelja u svezi odnosa prema Pay-Tv operaterima u četverogodišnjem razdoblju 2012.-2015. mogao ostvariti potencijalnu štetu u vidu neostvarenih prihoda u iznosu 1,12 milijardi kuna, što otprilike odgovara godišnjim prihodima od RTV pristojbe!

Usporedni procijenjeni prihodi HRT-a za razdoblje 2012.-2015.

Godina                                               Raniji cjenik               Cjenik Glavnog ravnatelja

  1. 2012.                                      285.410.400 kn                        8.514.450 kn
  2. 2013.                                      285.410.400 kn                        3.691.014 kn
  3. 2014.                                      285.410.400 kn                        4.986.970 kn
  4. 2015.                                      285.410.400 kn                        5.000.139 kn

UKUPNO                           1.141.641.600 kn                      22.192.573 kn

 

Razlika (neostvareni prihodi)    -1.119.449.027 kn

  1. 2.        Stanje 2010.-2011.

Na snazi je General Licence Agreement concerning the license for retransmission of television programmes in Croatia 2010-2011, koji je HRT sklopio s EBU-om i HDS-ZAMP-om 29. studenog 2010. ZAMP je tim ugovorom dogovorio da će Pay-TV operateri HRT-u plaćati naknadu od 0,49 EUR po korisniku godišnje, pa je HRT za svaku od te dvije godine za reemitiranje svojih programa od Pay-TV operatera dobio više nego simboličnu naknadu od oko 290 tisuća kuna. Ta je naknada bila više desetaka puta manja od naknada koje su Pay-TV operateri plaćali nekim komercijalnim kanalima.

ZAMP je na temelju tog ugovora svake godine uzimao proviziju od oko deset posto. Ta je provizija za kabelske operatere iznosila oko 30 tisuća kuna godišnje, a za ukupne poslove zastupanja HRT-a oko 200 tisuća kuna godišnje.

Kabelskih operatera ima tridesetak, a krajem 2011. imali su ukupno 571.700 korisnika. Najveći tržišni udjel ima HT (čije su platforme MAXtv i Iskon imale 309 tisuća korisnika), a slijedi ga VIPnet (čiji je B.net imao 115 tisuća korisnika). Satelitski operateri, koji dotad nisu imali pravo reemitiranja HRT-ovih programa, imali su dodatnih 59 tisuća korisnika. Dakle, kablovski i satelitski operateri na kraju 2011. imali su ukupno 630.700 korisnika.

Međutim, najveći je problem između HRT-a i Pay-TV operatera u tome što i HRT i sami operateri meritorno procijenili da od njihovih 630 tisuća korisnika čak njih 250 tisuća uopće ne plaća RTV pristojbu! Naime, iako po popisu stanovništva Hrvatska ima oko 1,5 milijuna kućanstava, samo nešto više od milijun kućanstava plaća RTV pristojbu.

  1. 3.    Stanje od 28. veljače 2012.

Tadašnja Uprava HRT-a otkazala je zastupništvo EBU-a i ZAMP-a te je počela samostalno nastupati prema Pay-TV operaterima. Dana 28. veljače 2012. na snagu je stupio novi Cjenik reemitiranja HRT-ova programa, po kojem su Pay-TV operateri trebali mjesečno po korisniku plaćati četiri kune za HTV1 i dvije kune za HTV2, što bi donijelo prihod od oko 45 milijuna kuna godišnje.

Procjena izračuna naknade Pay-TV operatera od 28. veljače 2012.

Za jednu godinu: 630.700 korisnika * (4+2 kune) * 12 mjeseci = 45.410.400 kuna

Pay-TV operaterima istodobno su ponuđeni veliki popusti ako zauzvrat reguliraju odnose sa svojim korisnicima u pogledu RTV pristojbe. Uvjetovano im je da, žele li prenositi programe HRT-a po manjim cijenama, zatraže od svojih korisnika pristanak na dostavu osobnih podataka, kako bi HRT od njih mogao naplaćivati RTV pristojbu. Tih 250 tisuća pretplatnika donosilo bi HRT-u godišnje 240 milijuna kuna (!), što bi (1) pokrenulo investicijski ciklus, (2) omogućilo provođenje programa restrukturiranja, (3) povećalo kvalitetu programa ili (4) otvorilo mogućnost da se na povećanoj bazi pretplatnika smanji visina pristojbe.

Procjena izračuna izgubljenih prihoda od naplate RTV pristojbe

Za jednu godinu: 250.000 novih obveznika * 80 kuna * 12 mjeseci = 240.000.000 kuna

  1. 4.    Stanje od 7. prosinca 2012.

Nakon donošenja novog Cjenika, Pay-TV operateri u prvim mjesecima 2012. nisu HRT-u plaćali naknadu za reemitiranje programa. U svibnju su im poslane opomene, dok su u lipnju pripremljene tužbe protiv svih operatera zbog neovlaštenog reemitiranja, pri čemu je izvjesno da bi oni te sporove izgubili. Međutim, Uprava HRT-a smijenjena je 9. srpnja 2012. Najprije je postavljena privremena uprava na čelu s Domagojem Novokmetom, koja se nije upuštala u ta osjetljiva pitanja. Sabor je krajem listopada 2012. za glavnog ravnatelja HRT-a imenovao Gorana Radmana, koji je već 7. prosinca 2012. donio novi Cjenik reemitiranja HRT-ova programa kojim je naknada bitno smanjena na 4,5 kune po programu godišnje, i to s retroaktivnom primjenom (!) od 1. siječnja 2012. Kako je time istodobno stavio van snage cjenik bivše Uprave, uklonjena je potreba dizanja tužbi protiv operatera. Nešto kasnije donio je i odluku o obnavljanju ugovora o zastupanju s EBU-om i ZAMP-om.

Procjena izračuna naknade Pay-TV operatera od 7. prosinca 2012.

Za 2012. (1): 630.700 korisnika * 3 programa * 4,5 kune =  8.514.450 kuna

Za 2012. (2): 630.700 korisnika * 4 programa * 4,5 kune = 11.352.600 kuna

Na temelju tog Cjenika HRT je mogao od operatera naplatiti najviše 11,3 milijuna kuna, iako je vjerojatno naplatio 8,5 milijuna kuna, jer je HTV4 počeo emitirati tek 24. prosinca 2012.

  1. 5.    Stanje od 30. travnja 2013. do danas

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) tražila je od HRT-a u isto vrijeme da uredi odnose sa satelitskim operaterima. Naime, Digi TV se potpuno opravdano požalio kako satelitski operateri nemaju mogućnost reemitiranja HRT-a. Taj je problem bio razriješen cjenikom bivše Uprave od 28. veljače 2012. Goran Radman je u tom postupku pred AZTN-om, u skladu s načelom dobrog gospodarstvenika, trebao zaštiti HRT-ove interese iznošenjem poznatih, višestruko viših referentnih cijena koje su Pay-TV operateri plaćali pojedinim komercijalnim nakladnicima. Nažalost, Glavni ravnatelj HRT-a je usklađivanje cijena po zahtjevu AZTN-a iskoristio kako bi potpuno poništio napore bivše Uprave. On je 30. travnja 2013. donio nove Opće uvjete reemitiranja programa HRT-a na pay-TV platformama u Republici Hrvatskoj. Po novom Cjeniku, koji se po AZTN-u primjenjuje od 2013., cijena reemitiranja iznosi 0,289 eura po pretplatniku i po kanalu godišnje. HRT je ponudio sve programe, ali svi su operatori ostvarili pravo na reemitiranje HTV4 u 2013. bez naknade. Pritom, ZAMP, nakon prekida u 2012., ponovo obračunava svoju proviziju od oko 10 posto.

Procjena izračuna naknade Pay-TV operatera od 30. travnja 2013.

Za 2013.: 630.700 korisnika * 3 programa * 0,289 EUR * 7,5 kuna = 4.101.127 kuna

Za 2014.: 630.700 korisnika * 4 programa * 0,289 EUR * 7,6 kuna = 5.541.078 kuna

Za 2015.: 630.700 korisnika * 4 programa * 0,289 EUR * 7,7 kuna = 5.555.710 kuna

Nije teško zaključiti zašto je Glavni ravnatelj sve vratio na staro stanje. Kao i uvijek, treba samo pogledati kome je to išlo u korist i odgovori će se sami nametnuti. Interesi HRT-a apsolutno nisu ostvareni, a interesi Pay-TV operatera jesu, jer ponovno plaćaju simboličnu naknadu, kao i interesi ZAMP-a, koji se opet pojavio kao zastupnik HRT-a prema Pay-TV operaterima, iako i sam od njih direktno naplaćuje oko 22 milijuna kuna godišnje za autorska prava! ZAMP sličan iznos za autorska prava ubire i od HRT-a, a Radman je lani ponovno sklopio trogodišnji ugovor sa ZAMP-om vrijedan 67 milijuna kuna.

Dakle, ZAMP za istu stvar ubire autorske naknade i od HRT-a i od operatera, a istovremeno još i zastupa HRT u odnosima s tim operaterima!? Posve je očito kako se radi o slučaju teškog sukoba interesa, kojeg bi trebale ispitati institucije koje su za to zadužene.

  1. 6.    Procjena potencijalne štete HRT-a u razdoblju 2012.-2015. po godinama

U nastavku se daje usporedna analiza ostvarivanja izravnih ili neizravnih HRT-ovih prihoda iz odnosa s Pay-TV operaterima, i to po ranijem cjeniku, odnosno cjeniku aktualnog Glavnog ravnatelja HRT-a, s procjenom potencijalne štete (odnosno neostvarenih prihoda) HRT-a tijekom razdoblja 2012.-2015. po pojedinim godinama:

Usporedni procijenjeni prihodi HRT-a po različitim cjenicima u 2012.

Rb                   Opis                            Raniji cjenik               Cjenik Glavnog ravnatelja

  1. Naknada od Pay-TV operatera       45.410.400 kn                      8.514.450 kn
  2. Novi obveznici RTV pristojbe      240.000.000 kn                                     0 kn
  3. Provizija ZAMP-a                                           0 kn                                     0 kn 

UKUPNO                                     285.410.400 kn                      8.514.450 kn

 

Usporedni procijenjeni prihodi HRT-a po različitim cjenicima u 2013.

Rb                   Opis                            Raniji cjenik               Cjenik Glavnog ravnatelja

  1. Naknada od Pay-TV operatera       45.410.400 kn                      4.101.127 kn
  2. Novi obveznici RTV pristojbe      240.000.000 kn                                      0 kn
  3. Provizija ZAMP-a                                           0 kn                          -410.113 kn           

UKUPNO                                     285.410.400 kn                      3.691.014 kn

 

Usporedni procijenjeni prihodi HRT-a po različitim cjenicima u 2014.

Rb                   Opis                            Raniji cjenik               Cjenik Glavnog ravnatelja

  1. Naknada od Pay-TV operatera       45.410.400 kn                      5.541.078 kn
  2. Novi obveznici RTV pristojbe      240.000.000 kn                                      0 kn
  3. Provizija ZAMP-a                                           0 kn                         -554.108 kn

UKUPNO                                     285.410.400 kn                      4.986.970 kn

 

Usporedni procijenjeni prihodi HRT-a po različitim cjenicima u 2015.

Rb                   Opis                            Raniji cjenik               Cjenik Glavnog ravnatelja

  1. Naknada od Pay-TV operatera       45.410.400 kn                      5.555.710 kn
  2. Novi obveznici RTV pristojbe      240.000.000 kn                                      0 kn
  3. Provizija ZAMP-a                                           0 kn                         -555.571 kn

UKUPNO                                     285.410.400 kn                      5.000.139 kn

HRT bi zahvaljujući poslovnim odlukama aktualnog Glavnog ravnatelja u četverogodišnjem razdoblju 2012.-2015. mogao ostvariti potencijalnu štetu u vidu neostvarenih prihoda u iznosu 1,12 milijardi kuna, što otprilike odgovara godišnjim prihodima od RTV pristojbe!

Sva nadležna tijela i organi na HRT-u i izvan njega trebala bi s najvećom pozornošću razmotriti gornje navode i poduzeti mjere kojima bi se spriječio nastanak nove štete za HRT, odnosno poduzeti primjerene mjere prema onima koji su uzrokovali takvo stanje.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.