USPJEŠAN PRIMJER INICIJATIVE

Računovođe imaju 'recept' za uspješno organiziranje, ali upozoravaju: Zakoni se prečesto mijenjaju stihijski, potrebno ih je pojednostaviti!

Autor

Rafael Jurčević

Društvene internetske mreže su zadnja dva desetljeća od sredstva za zabavu i komuniciranje postale izuzetno moćan politički i građanski alat koji pomaže organiziranju zainteresiranih građana pri ostvarenju svojih prava. Već je poznata priča kako se danas prosvjedi diljem svijeta organiziraju upravo preko Facebooka ili Twittera, a postoji i niz primjera uspješnih organizacija i stranica nastalih prvenstveno na tim društvenim mrežama.

11.10.2018. u 07:02
Ispiši članak

Hrvatska, kao i u u svemu, prati trendove zapadnih zemalja. Kod nas postoji više primjera uspješnog organiziranja preko Facebooka, ali ipak velika većina pokušaja završi neuspješno. 

Većinom se organiziraju prosvjedi preko Facebooka koji neslavno propadnu jer se većina ljudi ne odazove. Često se i velike grupe nastale zbog organiziranja upravo propalih prosvjeda brzo i same raspadnu zbog svađa. Postoje i primjeri uspješno organiziranih prosvjeda, ali oni su uglavnom jednokratne uporabe  i rijetki su konkretni uspjesi.

Jedan od najboljih primjera kako građanski aktivizam može uspjeti i u Hrvatskoj dolazi i u struci koja je dugo godina bila na marginama političkog, gospodarskog i društvenog života.

Računovodstvo je poznato kao struka izuzetno opterećena raznim propisima, regulacijama, ali i raznim pritiscima sa svih strana. Svu besmislenost raznih zakona i neučinkovitost birokracije na 'svojim leđima' najviše osjete upravo računovođe, možda i više od samih poduzetnika. 

Računovodstvena struka je upravo do osnivanja Facebook grupe "Računovodstvo - pitanja i odgovori iz prakse" bila i jedna od najneorganiziranijih struka u Hrvatskoj. Struku nitko nije formalno ni zastupao, a nisu bile organizirane ni razne strukovne organizacije u  komorama. Često se događalo da računovođe pri javnim savjetovanjima o novim zakonima zastupaju revizori ili predstavnici drugih komora. 

U iznimno kratkom roku, računovođe su osnivanjem Facebook stranice stvorile vlastitu udrugu, ali i strukovne organizacije pri komorama. Uspjeli su i spriječiti donošenje nekih štetnih zakona, a sami kažu kako su i ostvarili puno bolju suradnju s državnim tijelima na rješavanju praktičnih svakodnevnih problema pri kojima se nalaze u poslu.

O receptu uspješnog građanskog aktivizma preko društvenih mreža razgovarali smo s jednom od osnivačica grupe, ali i udruge Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske Vesnom Varšavom.

Računovodstvo- pitanja i odgovori iz prakse jedan je od najuspješnijih primjera građanskog aktivizma nastalog na Facebooku. Povodom čega je nastala grupa? Koji je uspješan recept za građanski aktivizam preko društvenih mreža?

Grupa je nastala kao odgovor na pokušaj zakonodavca da uvede licenciranje računovođa koji su unazad nekoliko godina dodatno opterećeni raznim obvezama, čitanjem nejasnih zakona, učestalim promjenama poreznih propisa.

Grupa je u godinu dana narasla na preko 15000 članova, uglavnom računovođa, međutim i poduzetnika i osoba iz javnog života i u njoj se aktivno razmjenjuju znanja iz područja računovodstva, ali i potičemo članove na aktivno sudjelovanje u javnim raspravama oko prijedloga novih zakona.

Recept?  Nastojimo poticati konstruktivne rasprave bazirane na činjenicama i koliko je to moguće ne dozvoljavamo međusobne prepirke.

 

Računovodstvena struka bila je često na marginama javne rasprave, pa čak i u primjerima gdje su se donosili zakoni koji su bili vezani za njih. Pisalo se kako su zapravo revizori predstavljali računovođe, da li je to istina? Koje su sve udruge i inicijative nastale iz inicijalne grupe na Facebooku? 

Istina je da su računovođe uslijed raznih opterećenja propustili reagirati kod bitnih izmjena zakona koje ih se izravno tiču, pa su ih tako predstavljali revizori, predstavnici komora i govorili u njihovo ime. Sada to više nije tako, iz inicijalne Facebook grupe nastala je udruga IPRH - Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske koja se zalaže za jasnije i razumljive propise, manje birokracije i jednostavniju administraciju te partnerski odnos s nadležnim institucijama.

Inicijativa okuplja profesionalne računovođe diljem Republike Hrvatske udružene zajedničkim ciljem promjena na bolje i pokretanjem gospodarske aktivnosti, što bi neminovno dovelo i do zaustavljanja trenda iseljavanja.

Postoje li određeni pomaci u praksi zahvaljujući grupi i novim udruženjima i inicijativama nastalih od nje? Kakva je suradnja države i državnih institucija s računovodstvenim udrugama?

Postoje znatni pomaci, IPRH je ostvario direktan komunikacijski kanal sa Središnjim uredom Porezne uprave gdje na redovnim sastancima predlažemo izmjene propisa, poboljšanja u sustavu e-porezne i ukazujemo na probleme s kojima se susrećemo u svakodnevnom radu. Dio naših prijedloga je uvažen, na nekima se radi. Osim toga, imamo odličnu suradnju s Ministarstvom gospodarstva, kao i HUP-om. 

Također pokušavamo suradnjom s Ministarstvom pravosuđa rasteretiti poduzetnike vezano uz Ovršni zakon, te aktivno sudjelujemo s Ministarstvom gospodarstva pri procjeni učinaka administrativnog rasterećenja.

Potakli smo i osnivanje strukovnih udruženja pri komorama HGK i HOK, pa je tako osnovana sekcija računovođa pri HOK-u i udruženje računovođa pri HGK gdje naši kolege aktivno sudjeluju. U daljnjem radu namjeravamo povezati sve udruge računovođa i strukovna udruženja računovođa na dobrobit računovodstvene struke.

Država svake godine donosi nove promjene u poreznom sustavu, ali u drugim poljima. Kako djeluju nove izmjene poreznih pravila i zakonodavstva na računovodstvenu struku? Mogu li čak neka porezna rasterećenja zapravo i zakomplicirati život računovodstvenim uredima? Što bi trebalo napraviti kako bi se to izbjeglo?

IPRH aktivno prati sva e-savjetovanja i sudjelujemo u komentarima, prijedlozima i reagiramo na svako dodatno opterećenje obzirom na obvezu Vlade da provodi administrativno rasterećenje sukladno usvojenim akcijskim planom. Svaka izmjena poreznih propisa predstavlja dodatni trošak računovođama u vidu seminara, nadogradnje programskog rješenja, čitanja zakona, pravilnika, tumačenja. Kako bismo to smanjili potrebno je inzistirati na jasnim i razumljivim zakonima, ne učestalim izmjenama istih i pružanju pravne sigurnosti poduzetnicima.

Prije donošenja novog propisa potrebno je u njegovu izradu uključiti struku koja na tome operativno radi. Tražiti i uzeti u obzir mišljenje svih udruženja kojih se to tiče i to ne samo na području koje se tiče računovođa.

Jednom kad zakon dođe u javnu raspravu nema puno mjesta za promjene. Nakon završenog savjetovanja, predloženi zakon se uz često male izmjene šalje u Sabor na raspravu i izglasavanje. Javnost na to više nema utjecaja. 

Koji su najveći problemi računovođa u Hrvatskoj? Postoje li načini na koji bi se moglo znatno olakšati slanje PDV-a, drugih raznih obrazaca i završnih radova, a da postoji unison stav računovodstvene zajednice?

Najveći problemi računovođa su prečeste izmjene zakona, nedorečenost, dvosmislenost i nerazumljivost propisa, kratak rok od donošenja zakona do stupanja na snagu, prekomjerna administracija, prenormiranost i kažnjavanje ispred edukacije. 

Prečesto se zakoni donose stihijski u zadnji čas, ne ostavljajući dovoljno vremena za donošenje pratećih Pravilnika, pa smo prepušteni samostalnom tumačenju zakona. Promjene su prečeste i često su i tumačenja savjetničkih kuća, ali i savjetnika Porezne uprave dijametralno suprotna. Obrasci su prekomplicirani i preglomazni u odnosu na druge zemlje članice EU, i takvo neodređeno i nedorečeno stanje samo pogoduje raznim inspektoratima u smislu kažnjavanja za prekršaje u kojima nema stvarne štete za proračun.

Prisutan je trend stalnog gomilanja broja obrazaca, i podataka koji se u tim obrascima iskazuju, pa nije rijedak slučaj da se isti podaci više puta iskazuju u različitim obrascima.

Potrebno bi bilo donositi jednostavne i jasne zakone, u kojima nema mjesta za različita tumačenja, te po uzoru na ostale zemlje članice EU pojednostaviti obrasce, te donijeti još veća pojednostavljenja u smislu rokova za mikro poduzetnike koji čine preko 90% gospodarskih subjekata.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.