KOMENTIRAO I VUČIĆA

Pupovac za DW: Vrhunac dobrih odnosa za vrijeme Sanadera, kampanje protiv Srba krenule su kada je HDZ izgubio vlast

Autor

mo

Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, u razgovoru za Deutsche Welle osvrnuo se na najnovije zatezanje odnosa između Hrvatske i Srbije te polažaj srpske manjine u Hrvatskoj.

10.08.2018. u 10:43
Ispiši članak

Na upit novinara da opiše trenutni položaj srpske manjine u Hrvatskoj, Milorad Pupovac je odgovorio rekao da "od ulaska Hrvatske u Europsku uniju situacija nije napredovala nego u nizu elemenata nazadovala.

"Mi imamo jedan paneuropski trend koji pogoduje razvoju i u Hrvatskoj. Kod nas se radi o endemskom stanju koje imamo od početka devedesetih i ako govorimo još dalje, iz hibernacije koja je postojala u socijalističkom poretku. S druge strane tu imamo ratno nasljeđe u kojem imamo svega pa i obnove poraženih ideja iz Drugog svjetskog rata. Tu su i oslobađajuće presude u Den Haagu i neispunjena obećanja da će se nastaviti procesuirati zločini počinjeni s hrvatske strane u Oluji i drugim akcijama. To je ohrabrilo desničarske krugove. A tu su i neki pro-desni politički katoličanski krugovi koji koriste blagodati liberalne demokracije u borbi protiv te iste liberalne demokracije. To sve našu situaciju čini takvom da su demokratska i međuetnička dostignuća na ozbiljnoj kušnji", kazao je predsjednik SDSS-a.

Na upit novinara što se po Pupovcu dogodilo baš sada da su stvari po tom pitanju krenule nizbrdo saborski zastupnik iz redova srpske manjine rekao je: "Mi smo imali poztivan trend još od kraja devedesetih, za vrijeme vladavine predsjednika Tuđmana kroz mirnu reintegraciju. Taj se trend nastavio i dolaskom vlade Ivice Račana na vlast i predsjednikovanja Stjepana Mesića. No svoj pozitivni vrhunac je doživio za vrijeme vladavine Ive Sanadera i kasnije Jadranke Kosor. Sanader je svojom proeuropskom politikom smatrao da je i manjinska politika jedna od najvažnijih komponenti tog proeuropskog puta. Kampanje protiv Srba su krenule kada je HDZ izgubio vlast. Ta taktika je s jedne strane bila pokušaj povratka HDZ-a na vlast, a s druge strane pokušaj uvođenja ideje po kojoj, što se tiče Hrvatske, tu može biti mjesta samo za jednu naciju, jedan jezik, jednu kulturu pa i jednu politiku".  

Na primjedbu da su mu neki predbacivali da je preblago reagirao na izjave Aleksandra Vučića koji je Hrvatsku usporedio s nacističkom Njemačkom Pupovac je imao odgovor.

"Prvo, mi znamo kako treba reagirati i nitko nas ne bi tomu trebao poučavati. Mi se već tri desetljeća nalazimo izmeču čakića i nakovnja, između dvije vatre, hrvatske i srpske. Mi smo protiv sukoba i rata i to ne želimo mijenjati. Mi želimo biti most i nositelj dijaloga. Naše izjave su motivirane tom političkom pozicijom i svrhom. Dakle: sasvim je sigurno da Hrvatska uz sve elemente ustašizacije koje su prisutne, uz sve tragične posljedice etničkog čišćenja Srba u Hrvatskoj, ne može biti uspoređivana s Hitlerovom Njemačkom koja je, kao i kvislinška NDH, imala svoje rasne zakone i logore. Mi vidimo slabosti u Hrvatskoj, borimo se protiv njih i očekujemo da svi mi imamo snage, uključujući i Srbiju, da se protiv toga borimo. Dakle, prejake riječi ne pridonose tomu da ljudi uvide što je potrebno promijeniti u ponašanju. Tako da mi očekujemo da se retorika u tom pogledu i promijeni". 

Na upit novinara kako odgovara na optužbe da su neki političari srpske manjine u Hrvatskoj aktivno sudjelovali u pobuni protiv Hrvatske u devedesetima Pupovac je odgovorio: "U političkom životu Srba u Hrvatskoj najvećim dijelom djeluju ljudi koji nisu imali ratnog iskustva. A onaj mali broj koji ga ima su odavno na različite načine doprinjeli svojoj zemlji da napreduje, bude priznata i da u njoj zavlada mir", rekao je Milorad Pupovac za  Deutsche Welle.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.