rasprava u saboru

Pupovac o otvaranju Arhiva: Obmana, a ne želja za istinom! Mi smo taoci!

Autor

Direktno.hr

Sabor je u petak nastavio rad raspravom o izmjenama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Milorad Pupovac zauzeo je govornicu u ime Kluba SDSS-a. Njegov klub zastupnika je, kaže, za otvaranje arhivske građe, ali to je 'samo dio istine'.

24.03.2017. u 14:41
Ispiši članak

"Ljudi vole povijest i to je dobro. Svoju, obiteljsku, zavičajnu, stranke, nacije, svijeta i tako. Postoje situacije u kojima je rasprava o povijesti benigna i postoje ona koja je maligna", kazao je Pupovac.

Ova danas nije benigna, smatra Pupovac.

"Mi smo taoci povijesti. Ne učimo povijest nego se zaplićemo trice i kučine, opasne i manje opasne epizode. Nisam povjesničar, ali ono što znam o povijesti mi nalaže da budem oprezan s njom", rekao je Pupovac.

Živimo u zemlji, podsjetio je, koja je od '14.-e godine do '95.-e godine, 'samo u tom kratkom stoljeću, stoljeću ekstrema, imala tri rata'.

"'45.-e je završio rat, a trajao do '50.-e. '18.-e završio, a trajao još. '95. je završio rat, a trajao je još. Svaki režim koji se mijenjao je optuživao onaj prethodni. Kraljevina Jugoslavija Austriju, NDH Kraljevinu Jugoslaviju, Titova Jugoslavija i Kraljevinu Jugoslaviju i NDH. Naša Hrvatska Jugoslaviju, komuniste, na žalost više nego NDH i ustaše. To jasno treba reći, to se osjeća", rekao je Pupovac.

Većina spomenika je porušena, na stotine grobnica devastirano, nevinih i nedužnih ljudi, napomenuo je saborski zastupnik.

"Mi kažemo treba obilježiti i one druge, i treba, ali ne možemo imati čistu savjest kada istovremeno dopuštamo da se događa to što se događalo".

Klub zastupnika SDSS je, kaže Pupovac, za to da se naši arhivi učine dostupnijima i da se otvore.

"Ali kako? Što se s njima dogodilo? Gdje je građa? Je li ona sačuvana? Gdje je smještena? Znamo samo neke dijelove. Nešto je u SDP-u, a koliko je otišlo u raznim pravcima od '89.-e, '90.-e i '91.-e i gdje je to? Što se događalo nakon '91.-e i gdje je to? Istina na temelju arhivske građe je samo dio istine. Oni koji šire da ćemo imati povijesnu istinu kada otvorimo ahrive - to je obmana, manipulacija arhivima, a ne želja za povijesnom istinom!", kazao je Pupovac u Saboru.

"Kod nas i kod drugih zemalja nema želje za suočavanje s istinom. Ponovit ću jednu škakljivu tezu, da je na Bleiburgu ubijeno deseci tisuća ljudi. To se naziva masakrom, a ne genocidom. To je zato što je antifašistička vlast drugačije to okarakterizirala. U isto vrijeme što se tiče pada grada Vukovara, tada je ubijeno 700 ljudi, a prije toga nekoliko tisuća. Ubojice u Vukovaru su bili Srbi, a ubojice na Bleiburgu su bili antifašisti raznih narodnosti. Zato se jedno naziva masakrom, a drugo genocidom", replicirao mu je zastupnik Živog zida Ivan Pernar.

"Trebali smo itekako drugačije riješiti pitanje arhivske građe. Tu je bilo puno nereda i parcijalnih interesa te političkih i ideoloških igara te kaznenih djela. RH treba osigurati prostor za skladištenje takve građe, no to se skladišti kod privatnika", kazala je je Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ).

Vrlo je važno da podržimo i napore Vlade i nas zastupnika, ali i da budemo vrlo detaljni i strukturirani, smatra HDZ-ov Miro Kovač.

"One odgovorne za zločine koji su donosili odluke o likvidacijama želimo privesti pravdi, a ne govoriti da je ovaj ili onaj član partije. To je cilj ovoga, koliko ja shvaćam", rekao Kovač.

"Što se tiče suočavanja sa prošlošću. Početkom 90-tih su ovdje bili pripadnici najrazličitijih političkih opcija i povijesnih tvorevina. Često se spominje kolegu Račana, ali ovdje je bio i kolega Vinko Nikolić. Tu se pokušavalo razgovarati kako bi se spriječio sukob te podjele. Tu činjenicu ne treba gubiti iz vida kada se govori o lustraciji i kada neki spominju Tuđmana, a neki drugi Račana", rekao je Pupovac.

Većina ljudi iz Saveza komunista nisu bilu komunisti, napomenuo je predstavnik manjine Furio Radin.

"Nakon Drugog svjetskog rata ostalo je malo komunista, a oni koji su ostali komunisti su ušutkani na Golom otoku. To je bila vlast, koja se mnogima nije sviđala. Manjine su nastradale od one vlasti jednako, a kod nekih manjina više od Hrvata - odnosno većinskog naroda. To je razlog zbog kojeg su i manjine suoodgovorne u obnašanju vlasti u ovom Saboru. To kažem vrlo direktno", rekao je Radin.

Rasprava o Mostovom prijedlogu u Saboru i dalje traje, unatoč gotovo praznoj sabornici.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.