Puljak je promijenio njegovo autorsko djelo pa ga je kipar tužio: Tko je Kuzma Kovačić?

Autora naime, nitko o tome nije konzultirao niti pitao te je stavljen pred gotov čin, stoga se odlučio na tužbu koju je na koncu potvrdio i Sud i presudio u Kovačićevu korist. Dok istovremeno oporba splitskog gradonačelnika Ivicu Puljka proziva zbog ignoriranja postavljanja datuma obrane Splita od velikosrpskog agresora u Domovinskom ratu na štandarac, Puljak se odlučio za drugi datum.

Po svemu sudeći, poznati hrvatski kipar u ovom potezu vidio je jeftini politički trik splitskog gradonačelnika koji se tim potezom pred izbore želi dodvoriti lijevom biračkom tijelu.

Grad Split morat će tako u roku od 15 dana dana s postolja jarbola na središnjem gradskom trgu Pjaca izbrisati natpis kojim se obilježava dan oslobođenja grada od fašizma, uklesan po odluci Gradskog vijeća prije manje od godine dana - odlučio je Trgovački sud u Splitu. 

FOTO: Marko Todorov / CROPIX

Tko je Kuzma Kovačić?

Hrvatski kipar Kuzma Kovačić rodio se u Hvaru na istoimenom otoku 6. lipnja 1952. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. godine. Priredio je 70-ak samostalnih izložbi te je sudjelovao na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a 2013. godine priređena je u Zagrebu i Splitu njegova velika retrospektivna izložba.

Djela mu se nalaze u nacionalnim galerijama i muzejima te u Vatikanu. Također, autor je više od stotinu spomenika i sakralnih kiparskih djela postavljenih diljem domovine, među kojima Vratnice Hvarske katedrale (1990.) i Oltar Hvarske katedrale (1993.), Oltar hrvatske domovine (Medvedgrad ponad Zagreba, 1994.), 

Spomenik papi Ivanu Pavlu II. (Selca na otoku Braču, 1996.), Hrvatski križ za Papu, 1998. Posljednja večera (Rama – Šćit, 2000.), Spomenik predsjedniku Franji Tuđmanu (Škabrnja, 2001.), Hrvatski slog, 2001. (Kiparski simpozije, Žute Lokve, Delnice), Spomenik blaženom Alojziju Stepincu (Zagreb, 2006.), Oltarni reljef "Slava hrvatskih mučenika" (Udbina, 2015.).

FOTO: Vojko Basic / CROPIX

Oblikovao je i novac - kune i lipe

Također autor je i kipa Dive Grabovčeve na Kedžari na Vran planini u BiH. Prema predaji Divu Grabovčevu je u cvijetu mladosti ubio turski plemić jer se suprotstavila njegovoj pohoti. Početkom dvadesetog stoljeća arheolog Ćiro Truhelka otvorio je grob i znanstveno potvrdio da u njemu leže kosti mlade krasotice.

Vran planina 'raste' s ovim umjetničkim djelom Kuzme Kovačića, a kod bh. Hrvata, katolika i ramskog puka Diva postaje simbolom mučeništva za vjeru.  Osim sveučilišnog profesora Marka Dragića koji neumorno čuva hrvatske usmene predaje, poglavito one vezane za Hrvate u Bosni i Hercegovini, predaju o Divi Grabovčevoj posebno je popularizirao Marko Perković Thompson opjevavši je u svojoj pjesmi "Diva Grabovčeva".

Kuzma Kovačić, osim mnoštva nabrojanih spomenika oblikovao je kovani novac Republike Hrvatske – kune i lipe.  Dobitnik je mnogih nacionalnih nagrada i priznanja, nekoliko međunarodnih priznanja te triju hrvatskih državnih odličja:  Danica hrvatska, 1994., Danica hrvatska s likom Marka Marulića, 1995., Red hrvatskog pletera, 1999. Listu njegovih radova pogledajte ovdje.

FOTO: Direktno

Vraćanje dostojanstva sakralnoj umjetnosti

Monografija o njegovu djelu, objavljena 2013., predstavljena je i u Papinskom hrvatskom zavodu svetog Jeronima u Rimu 2014. godine. Redoviti je profesor kiparstva na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu te predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu istoga Sveučilišta. Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2020. godine (član suradnik bio je od 2012.).

Usidren u duboku kulturnu prošlost i umjetničku tradiciju mediteranskoga zavičaja, u nacionalno iskustvo i baštinu, od početka svoga umjetničkoga djelovanja i kroz čitav kiparski opus zalaže se za obranu kiparstva i čuvanje svijesti o vrijednosti umjetničkoga stvaralaštva, kao i za vraćanje dostojanstva sakralnoj umjetnosti – za njihovu obnovu u suvremenom izričaju, stoji, između ostalog, na njegovim stranicama.

Oporba udarila po gradonačelniku: 'Prošao je put od pjevača ustaških budnica do liste SDP-a'

Oblikujući skulpture nadahnute svojom kršćanskom, katoličkom vjerom, kako one sakralne i spomeničke, tako i one lirskoga značaja, svojevrsne kiparske pjesme, založio se, također i javnom riječju, za slobodu vjere i slobodu svoga naroda.