KOMENTAR ZA DIREKTNO

Psihijatar Jakovljević o događaju u Sisku: Kad čovjek upadne u stanje ogorčenosti, može agresivno reagirati

Autor

U listopadu prošle godine Hrvatska je ostala šokirana postupkom 22-godišnjaka koji je kalašnjikovom pucao po Trgu svetog Marka ozlijedivši pritom policajca. Gotovo pet mjeseci nakon tog napada, mlađa muška osoba uz prijetnju bombom ušla u sisačku srednju strukovnu školu. Je li to izraz nezadovoljstva te hoće li u budućnosti biti više takvih situacija, upitali smo bivšeg predstojnika Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb Miru Jakovljevića.

05.03.2021. u 21:02
Ispiši članak

Oko 12.15 sati u petak mlađa muška osoba pojavila se u prostorijama škole i rekla da posjeduje eksplozivnu napravu.

U školi se u tom trenutku, kako se doznaje, nalazio i sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, ali je uspio izaći, s obzirom na to da je u školi smješten krizni stožer za županiju i županijska uprava.

Navodno je riječ o Siniši Šipušu koji je to učinio u trenutku duševnog rastrojstva.

"Policija je odradila svoj posao, osoba se kroz pregovore predala, slijedi kriminalistička obrada, najvažnije da nitko nije stradao. Policija će se o detaljima očitovati. Najvažnije je da je ovako završilo, da je policija kroz pregovore uspjela privoliti da se preda i da nije bilo stradalih", rekao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. 

Psihijatar Miro Jakovljević na početku razgovora za portal Direktno kazao je kako postoje dva pristupa u ovom slučaju - idiografski i nomotetski pristup.

Pojasnio se kako se u nomotskom pristupu pojašnjava teorija, odnosno zašto se ljudi ponašaju na način na koji se ponašaju dok idiografski pristup pokazuje zašto se dečko ponašao tako kako se ponašao.

U ovom slučaju, rekao je, može se pričati o nomotetskom pristupu budući da detalji nisu poznati.

"Takve stvari događaju se svugdje u svijetu iz različitih razloga. Postoji nešto što se zove 'posttraumatski sindrom ogorčenosti'. Kada čovjek upadne u stanje ogorčenosti, kada čovjek smatra da mu je nanesena neka vrsta nepravde može agresivno reagirati", rekao je naš sugovornik.

Svoju tvrdnju potom je dodatno pojasnio:

"Ljudi koji su bili u ratu doživjeli su razne psihotraume i onu su to podnijeli jer im je bilo normalno da im je život u opasnosti. Neki su bili sretni što su preživjeli pa su doživjeli tzv. posttraumatski rast. Dakle, trauma nas može potaknuti da 'rastemo', budemo bolji ljudi. Kada su došli iz rata i vidjeli što se sve događalo u društvu, postali su ogorčeni".

Sindrom ogorčenosti je, dodaje, može biti posljedica traumatizacije - bilo umišljene, bilo realne. Istaknuo je važnost medija koji će dati "cjelokupnu priču, a koja će pozitivno djelovati na ljude da to ne rade jer je to krivi put".

"Ako se i događa nešto loše, onda to treba kreativno i rješavati, a ne bombama", naglasio je.

Potom se osvrnuo na mladića koji je u listopadu prošle godine pucao po Trgu svetog Marka te ozlijedio policajca. "Vidite sad koji je to apsurd - on je na simoboličkoj razini prešao u 'četnike' jer su četnici pucali protiv Hrvatske. On o tome nije ni razmišljao, njega je vodila ljutnja, a ona vodi u destrukciju. To je nešto što uništava naše mentalno zdravlje", rekao je.

Dodaje kako ovo treba biti poruka da se problemi moraju rješavati drugačije, kreativno.

Istaknuo je kako već neko vrijeme radi na programu "Psihijatrija za bolji svijet". Roditelje, kako je rekao, treba učiti kako da odgajaju svoju djecu na kreativan način u smislu empatije i civiliziranosti. Cilj je da djeca budu kreativna, a ne destruktivna.

Program će se, također, napraviti i za škole, da to budu škole za život, odnosno "da budemo bolji i uspješniji ljudi kao pojedinci, ali i kao zajednica, da svoje socijalne uloge obavljamo na kreativan način". 

"Nitko ne živi samo za sebe, mi živimo s drugima kroz druge", naglasio je Jakovljević.

Treća stvar, kaže nam, program će pokušati ponuditi i za "naše političare da kada se izabere novi saziv Sabora da prođu kroz jednu edukaciju koja je vezana uz to kako očuvati svoje mentalno zdravlje, ali i za kolektivno znanje. Odnosno, kako da se ponašaju za opću dobrobit".

"Kada ljudi vide kako se političari odnose jedni prema drugima bez poštovanja, to predstavlja model i za druge ljude u društvu", tvrdi.

Kao primjer uzeo je Milana Bandića, zagrebačkog gradonačelnika koji je preminuo u nedjelju ujutro od posljedica srčanog udara. "Jeste li vidjeli koliko mržnje, ljutnje i bijesa? Čemu to sada? Da je sustav bio bolji, i on bi - sigurno - bio bolji", rekao je Jakovljević.

"Učinio je i mnogo dobrih djela...", naglasio je dodajući što smo i mi sami napravili da Zagreb bude bolji, odnosno "jesmo li onoliko koliko smo mogli".

Dodao je kako "treba poštovati dobra djela, a ne u prvi plan staviti ono negativno". Istaknuo je kako se ono negativno treba mijenjati, a na pozitivnom primjeru treba se graditi.

"Treba izgraditi novu mentalnu kulturu, odnosno psihokulturu - kako individualno, tako i kolektivno. To je kod nas skroz zapostavljeno. Trebamo oplemeniti svoje duše, širiti dobro i graditi suosjećajno društvo i empatijsku civilizaciju", rekao je.

Na pitanje hoće li više takvih događaja biti u budućnosti, odgovorio je: "Naravno, ljudi su sve nezadovoljniji. Nisu tu krivi samo političari, već i svi mi".

"Normalno je da se ljudi ljute, ali nije dobro da ljudi iz bijesa ugrožavaju svoje tijelo i zdravlje, ali druge. Energija se ne smije koristiti agresivno, već pozitivno, kreativno. Dolazi i Uskrs, moramo razmišljati o tome kako oprostiti grijehe sebi i drugima".

Dodao je kako pacijente ne gleda kroz dijagnozu, već ono dobro što u sebi imaju i ono dobro, kako je rekao, koje mogu stvarati. Na isti način, smatra, treba gledati i ostale ljude jer jedino na taj način možemo graditi dobro.

"Takvo društvo moramo graditi. Ono koje promovira vrijednosti koje nas potiču da činimo dobro - za sebe i za druge", zaključio je.

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.