PRVI MJESEC JOEA BIDENA SAD ipak ostaje u Afganistanu; oživljava se borba za utjecaj i moć s Rusijom i Kinom

Prema prvim informacijama Sirijskog opservatorija za ljudska prava (OSDH) uništena su tri kamiona puna municije koja su stizala iz Iraka na ilegalni granični prijelaz južno od sirijskog grada Boukamal.

Dok predsjednik Joe Biden čeka gestu iz Teherana prije ponovne uspostave sporazuma koji je Washington povukao 2018. godine pod upravom Donalda Trumpa, posljednjih su dana proiranske oružane skupine izvele  tri napada.

U ponedjeljak su rakete pale u blizini američkog veleposlanstva u Bagdadu, a u subotu je je napadnuta iračka zračna baza Balad.

Dok je za bivšega predsjednika Trumpa jedna od glavnih ''mantri'' bila da u svojih četiri godine vođenja SAD-a nije ušao ni u jedan vojni sukob, što je istina, Biden je odmah pokazao da s njim neće biti šale, unatoč mnogobrojnim uvredama na njegov račun- da je ''mlak'', ''prestar'', ''senilan''. Ova prva vojna intervencija, iako nije imala veći doseg, ali je odnijela ljudske žrtve, potvrđuje da teze o Bidenu kao političkom ''mekušcu''- ne stoje.

No, što nam je pokazao prvi mjesec Bidenovog predsjednikovanja? Dosta zanimljivih elemenata u kratkotrajnom razdoblju, a potvrđuje nam to i u razgovoru za Direktno naš suradnik, vanjskopolitički analitičar i geostrateg Denis Avdagić. 

Već je učinjeno dosta poteza

''Prvi mjesec i nešto dana administracije Bidena uključuje suočavanje s korona- krizama, odnosno onom epidemiološkom te onom posljedičnom, gospodarskom. Dogodila se i prva prirodna katastrofa, zimska oluja koja je najteže pogodila Teksašane. Krajem veljače američki predsjednik odobrio je i prvi vojni napad u mandatu, na paravojne formacije u Siriji koje podržava Iran, a kao odgovor na nedavne napade na američko i koalicijsko osoblje u Iraku.

Na inozemnoj razini, održana je Muenchenska sigurnosna konferencija i njeno posebno, virtualno izdanje sa zapadnim čelnicima, na kojoj je Biden govorio o transatlantskoj suradnji, ali i o Rusiji i Kini i njihovom utjecaju. Poslao je snažne poruke kako se Amerika vratila, ali stvar je u tome što oko tih poruka nije bilo velike medijske pozornosti. To sve sažima. Ako plodnog tla za takve poruke o suradnji nema, ovaj će zadatak, pokazuje se, biti teži nego što se u početku mislilo'', komentira Avdagić. 
Denis Avdagić/Screenshot

Vraća se kompeticija moći s Kinom i Rusijom 

''Ako pravimo popis dijelova svijeta koje Biden vidi kao prioritet, a prema svemu što znamo, Bliski Istok, postaje posve jasno, nije među prva tri, što je velika promjena od Trumpovog snažnog angažmana, uglavnom usmjerenog na Izrael. Sada su prioritetni Azija i Europa te zapadna hemisfera, ili dva američka kontinenta, bolje rečeno američko susjedstvo. To zapravo odražava svojevrsni dvostranački konsenzus kako su se pitanja koja zahtijevaju američku pozornost promijenila te se ponovno oživljava kompeticija moći i utjecaja s Kinom i Rusijom. 

Do sada je Biden dao malo naznaka o tome hoće li dovršiti povlačenje SAD-a iz Afganistana, koje je planirano za svibanj u okviru mirovnog sporazuma koji je Trumpova administracija sklopila s talibanima. Iako se Biden protivio bilo kojem povećanju broja američkih snaga u zemlji dok je obnašao potpredsjedničku funkciju, jasno je da je ovo tek sada politika koja je doista njegova. 

Novopečeni ministar obrane Lloyd Austin dao je i prilično jasan nagovještaj kako se američko povlačenje možda neće nastaviti kako je planirano. Naime, tijekom sastanka ministara obrane NATO saveza poručio je kako neće biti brzog povlačenja, a ožujak je pred vratima.

SAD trenutno tamo ima samo 2500 vojnika, ali čini mi se kako ovdje postoji jasna promjena pristupa te da potpuno povlačenje što je planirala Trumpova administracija, ipak više nije realnost'', nastavlja Denis Avdagić. 

I uz geste, podrška republikanaca iznimno mala

Što je učinio po pitanju unutarnjopolitičkih odnosa u samom SAD-u?

''Na unutarnjopolitičkoj razini,. Biden je u početku kontaktirao republikance u vezi s njegovim prvim velikim potezom, Planom ekonomskog spašavanja. Imao je dvosatni sastanak s republikancima iz Senata u Ovalnom uredu Bijele kuće. Ali, posve je jasno kako u Kongresu postoji malo, ili uopće nema republikanske potpore ovoj mjeri.

Stoga mi se čini i kako je predsjedniku sve ugodnije kretati se s politikama samo s demokratskim glasovima. No, umjesto da barem pokušava napraviti kompromise, gotovo izgleda kao da izaziva republikance da glasaju protiv ove mjere''.

''S druge strane, Biden jasno daje do znanja kako će i dalje pokušavati smanjiti dnevnopolitički pritisak i gospodski se ponašati prema drugoj strani. Možda najbolji primjer toga njegov je posjet Bobu Doleu, bivšem republikanskom vođi u Senatu, kojemu je nedavno dijagnosticiran uznapredovali rak. Biden ga je posjetio u njegovu domu i dulje vrijeme sjedio i pričao s njim, pokazavši veliku prijateljsku i ljudsku gestu. Može se pretpostaviti da takav čovjek može postići i dogovore s republikancima. To je Biden, to nije bila oscarovska gluma, on je takav političar desetljećima'', naglašava Denis Avdagić. 

Impresivne brojke u procjepljivanju

''Geste su jedno, a kako stvari stoje u društvu najbolje pokazuju ankete. Primjerice, prema Reutersu, oko 56 posto Amerikanaca odobrava njegov mandat i poteze koje povlači, što nije loše, međutim, pokazuje se kako samo 20 posto republikanskih glasača misli tako. 

Država bilježi stalni napredak u cijepljenju, a administracija Bidena uspjela je dovesti do toga da se trenutačno procjepljuje s oko 1,7 milijuna doza dnevno. Čini mi se da su to impresivne brojke. Pogotovo ako to gledamo iz Europe.

Politika cijepljenja impresionira stranku, ali legislativne ideje koje ima mogle bi učiniti posve suprotno. Nagazne mine tog puta u budućnosti uključuju guranje zakona oko kojih je Demokratska stranka podijeljena, poput studentskih kredita i oslobađanja od takvih dugova, zatim tu je povećanje poreza i povećanje porezne presije na prljavu energetsku industriju.

Trebamo pričekati prvih sto dana

A da uopće ne spominjemo politike koje su definirale američku podjelu generacijama, uključujući pitanje stjecanja američkog državljanstva, nesređene glasačke legislative, gorućeg pitanja treba li država plaćati zdravstvenu zaštitu i na kraju, prava na držanje oružja, sve od reda teme oko kojih Biden ima jasna stajališta'', kaže Denis Avdagić.

I kao zaključak na analizu prvih 30 i nešto dana u Bijeloj kući, naš sugovornik dodaje:

''Mjesec dana u predsjedničkom formatu Amerike vrijeme je u kojemu se polagano prestaje optuživati bivšu administraciju, jer se donose nove odluke, ali nije dovoljno dugo da se pokaže rezultat djelovanja nove administracije i predsjednika na njenom čelu. U svakom slučaju, bilo je dramatično, ali puno je više pitanja nego odgovora na njih. Vjerojatno će prvih sto dana dati puno više temelja za osvrte sa zaključcima''.