Prvi dan akcije Maslenica: Bilo je hladno siječanjsko jutro, počelo je snažnim topničkim napadom Hrvatske vojske

U 72 sata Oružane snage Republike Hrvatske (OS RH) oslobodile su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom vojske samoproglašene Republike Srpske Krajine te je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.

Deblokiran je Zadar, u čijemu je zaleđu tijekom tri dana oslobođeno 15-ak sela te strateške točke zrakoplovna baza Zemunik i Novsko ždrilo.

Iako se spekuliralo o toj akciji, koja je pripremana vrlo dugo i u velikoj diskreciji, čekala se zapovijed predsjednika države dr. Franje Tuđmana, a nakon što je on dopustio, službeno je započela 22. siječnja 1993. godine, u 6 sati ujutro.

Prije napada bili isključeni svi telefoni u Zadru i okolici. Bilo je hladno, zimsko, siječanjsko jutro kada su postrojbe Hrvatske vojske započele snažan topnički napad na neprijateljske položaje, koji su bili nadomak Zadru i taj je prvi udar trajao oko 15 minuta. Srpski neprijatelj bio je potpuno zatečen, ali i nepripremljen i hrvatske su snage krenule u siloviti napad.

Stižu koljačke snage arkanovaca, vojnika Kapetana Dragana i Mladićevih trupa

U tzv. Krajini zavladala je potpuna panika; Radio Knin pokušao je smiriti situaciju puštajući četničke pjesme, a samoproglašeni krajiški vođa Milan Martić apelirao je na Srbe da ne bježe i da brane ''svoj'' teritorij. Hitno im je stigla pomoć iz Srbije - snage Kapetana Dragana, arkanovci te dijelovi Mladićevih snaga iz Bosne i Hercegovine.

Glavni cilj akcije bio je osloboditi Novsko ždrilo te na mjestu srušenoga Masleničkog mosta postaviti pontonski i tako ponovno povezati sjever i jug Hrvatske. Hrvatski vojnici i policajci uspjeli su u tome već prvog dana napada. Odmah su oslobođena mjesta Rovanjska i Maslenica, dio Podgradine, Islam Latinski i Grčki te Kašić. Sljedećih nekoliko dana hrvatske snage su u ofenzivi oslobodile Babindub i Zračnu luku Zemunik, Crno, Murvicu, Paljuv, dijelove Škabrnje, Smoković i Novigrad. Iznimno važno bilo je izbiti na Velebit, odakle se mogla nadzirati neprijateljska komunikacija između Obrovca i Gračaca.

Operaciju su isplanirali i vodili, uz ostale suradnike, generali Janko Bobetko, tada načelnik Glavnog stožera, Ante Gotovina, zapovjednik Operativne zone Split, i Mladen Markač, zapovjednik  policijskih specijalaca.

Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., a borbe na terenu počele su 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno pokušali dignuti u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač.

No četnici nisu mirno mogli promatrati polaganje teglenica za ponton pa su u nekoliko navrata iz Meke Drage i s Debeloga Brda topništvom gađali budući pontonski most. Akcijom Maslenica stvoreni su preduvjeti da se Zadar i zračnom linijom poveže sa Zagrebom i ostatkom Hrvatske.

Tako je general Markač jednom prigodom, prisjećajući se akcije, izjavio:

''Bila je to prva koordinirana akcija specijalne policije i Hrvatske vojske. Osim s neprijateljem, borili smo se i s teškim klimatskim uvjetima. U prostoru bez cestovnih komunikacija na svojim smo leđima nosili svu logistiku. Neprijatelja smo slomili faktorom iznenađenja. Očekivali su od 50 do 100 ljudi, no mi smo s velikim snagama ušli u teren i udarili u bok. Specijalna policija je na vrijeme i potpuno obavila zadaću. No zbog zastoja na ostalom dijelu bojišnice nismo uspjeli ostvariti sve u jednom danu, kako smo planirali. Ušli smo u dubinu neprijatelja, pa smo pretrpjeli velike neprijateljske snage s bokova''.

Pripadnici specijalne policije na Velebitu su držali crtu Sveti Rok - Mali Alan - Tulove grede, odakle su kontrolirali Gračac s jedne i Obrovac s druge strane planine. Nije bilo lako na ekstremno niskim temperaturama, na strminama okovanim snijegom i ledom šibanima olujnim udarima bure.  Specijalcima se hrana dopremala na mazgama, uglavnom konzerve, a spavali su pod šatorskim krilima i najlonom, ispod stijena.

Ne treba zaboraviti ni ogroman doprinos ronilaca HRM-a, koji su odradili velik posao u postavljanju teglenica za budući pontonski most.

Do kraja 1993., osim 4. gardijske brigade, na ovom su području u različitim intervalima bile angažirane snage 1., 2., 3., 5. i 7. gardijska brigada, a zaleđe Zadra bilo je najteža i najzahtjevnija bojišnica u Hrvatskoj. I bio je to početak sloma velikosrpske ideje, jer, osim psihološki poraz, pobunjeni Srbi iscrpljeni su i ljudski i materijalno, od čega se nisu oporavili do kraja rata.

A završni udarac zadala im je veličanstvena vojno-redarstvena akcija ''Oluja'', koja se proučava i na američkim vojnim učilištima.