BUDITE SPREMNI ZA IZBORE
Provjerite kojoj izbornoj jedinici pripadate: Ne zaboravite da je 22 posto birača preseljeno
Parlamentarni izbori za 11. saziv Sabora na rasporedu su u srijedu, 17. travnja. Prošle 2023. godine Sabor je izmijenio Zakon o izbornim jedinicama. Njime nije promijenjen postojeći izborni sustav, ali djelomično jesu karte izbornih jedinica.
Upravo zbog toga brojni građani su zbunjeni pa sada više ne znaju kojoj izbornoj jedinici pripadaju. Broj jedinica i broj zastupnika u svakoj od njih je ostao isti, odnosno Hrvatska i dalje ima 10 izbornih jedinica i iz svake se bira po 14 zastupnika. Ministarstvo pravosuđa i uprave, na čijem je čelu Ivan Malenica, radnije je objasnilo kako su izborne jedinice uređene tako da pravo glasa birača vrijedi jednako.
Naravno, ne smijemo zaboraviti da postoji 11. izborna jedinica u kojoj svoje pravo ostvaruje dijaspora te 12. u kojoj glasaju nacionalne manjine. Dvije trećine birača, nakon promjena u Saboru, ostale su u istim izbornim jedinicama, dok je kod njih 22 posto došlo do promjene. Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači birat će po postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika.
Osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora, tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, u posebnim izbornim jedinicama. Deset novih izbornih jedinica određeno je tako da je broj birača u zakonskom okviru od plus/minus pet posto, odnosno ni u jednoj jedinici odstupanja nisu veća od plus/minus 2,20 posto.
FOTO: Vlada Republike Hrvatske
Prva izborna jedinica
Preslagivanjem izbornih jedinica, najveća se promjena dogodila u Zagrebu koji se dijeli na tri izborne jedinice i to: prvu, drugu i šestu. Prva izborna jedinica obuhvaća sjeverozapadni dio Zagrebačke županije te dio centra i zapada Grada Zagreba.
U prvu izbornu jedinicu unutar Grada Zagreba pripadaju gradske četvrti: Črnomerec, Donji grad, Gornji grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb istok, Peščenica, Žitnjak, Podsljeme i Trnje. U ovu jedinicu spada i Velika Gorica te općine Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko i Rugvica.
FOTO: Vlada Republike Hrvatske
Druga izborna jedinica
Druga jedinica obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, zapadni i južni dio Koprivničko-križevačke, istočni i jugoistočni dio Zagrebačke županije te istočni dio Grada Zagreba. Unutar Zagreba u ovu jedinicu spadaju Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete.
Što se tiče istočnog i jugoistočnog dijela Zagrebačke županije, u drugu izbornu jedinicu spadaju Dugo Selo, Ivanić grad, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec te općine Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseka i Rakovec.
Izbornu jedinicu kompletnom čine zapadni i južni dio Koprivničko-križevačke pod koji spadaju Križevci, Gornja Rijeka, Kalnik, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovac.
FOTO: Vlada Republike Hrvatske
Treća izborna jedinica
Treća je sastavljena od kompletne Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji. Općine koje spadaju u ovu izbornu jedinicu nalaze se na sjeverozapadnom dijelu županije i one su: Bistra, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća.
FOTO: Vlada Republike Hrvatske
Četvrta izborna jedinica
Četvrtu izbornu jedinicu čine Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska te istočni i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije. Pod taj sjeverni dio spadaju gradovi Đurđevac i Koprivnica.
U to ulazi i veliki broj općina i to: Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete i Virje.
FOTO: Vlada Republike Hrvatske
Peta izborna jedinica
Peta obuhvaća Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočni dio Sisačko-moslavačke županije. Pod spomenuti istočni dio zadnje županije podrazumijevaju se gradovi Hrvatska Kostajnica i Novska. Peta izborna jedinica obuhvaća i općine Donji Kukuruzari, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lipovljani i Majur.
FOTO: Vlada Republike Hrvatske
Šesta izborna jedinica
Šestu izbornu jedinicu čine zapadni dio Zagreba te zapadni i jugozapadni Zagrebačke županije. U ovoj izbornoj jedinici nalaze se zagrebačke gradske četvrti Brezovica, Novi Zagreb zapad, Podsused-Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka jug i Trešnjevka sjever.
Pod zapadni i jugozapadni dio Zagrebačke županije spadaju gradovi Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja i Zaprešić. Kao i općine Brdovec, Klinča Sela, Krašić, Stupnik i Žumberak.
FOTO: Vlada Republike Hrvatske
Sedma izborna jedinica
Sedma izborna jedinica uključuje Ličko-senjsku i Karlovačku županiju, središnji, južni i zapadni dio Sisačko-moslavačke, sjeverni dio Zadarske te sjeverni i istočni dio Primorsko-goranske županije.
Iz Sisačko-moslavačke županije u sedmu izbornu jedinicu spadaju gradovi Glina, Kutina, Petrinja, Popovača i Sisak. Kao i općine Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinska Ves, Sunja, Topusko i Velika Ludina.
Pod sjeverni dio Zadarske županije u ovoj jedinici smatraju se gradovi Obrovac i Pag te općine Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljana, Ražanac, Starigrad i Vir.
Zadnji dio ove izborne jedinice čine sjeverni i istočni dio Primorsko-goranske županije i to gradovi Bakar, Čabar, Delnice, Kastav i Vrbovsko, ali i općine Brod Moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klana, Lokve, Matulji, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina i Viškovo.
FOTO: Vlada Republike Hrvatske
Osma izborna jedinica
Osma izborna jedinica sastoji se od Istarske županije te zapadnog dijela Primorsko-goranske. Pod zapadni dio spadaju gradovi Cres, Crikvenica, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab i Rijeka. No, tu su i općine Baška, Dobrinj, Kostrena, Lopar, Lovran, Malinska-Dubašnica, Mošćenička Draga, Omišalj, Punat i Vrbnik.
FOTO: Vlada Republike Hrvatske
Deveta izborna jedinica
U devetoj su Šibensko-kninska, središnji i južni dio Zadarske te sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske. Pod središnji i južni dio Zadarske županije ulaze gradovi Benkovac, Biograd na Moru, Nin i Zadar te općine Bibinje, Galovac, Kali, Kukuljica, Lišane Ostrovačke, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Sali, Stankovci, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vrsi i Zemunik Donji.
Sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske županije podrazumijeva gradove Kaštela, Solin, Sinj, Trilj, Trogir i Vrlika. Naravno, tu su i općine Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget i Šolta.
FOTO: Vlada Republike Hrvatske
Deseta izborna jedinica
Južni dio Splitsko-dalmatinske te cijela Dubrovačko-neretvanske županije nalaze se u desetoj izbornoj jedinici. Pod južni dio Splitsko-dalmatinske županije spadaju gradovi Hvar, Imotski, Komiža, Makarska, Omiš, Split, Stari Grad, Supetar, Vis i Vrgorac.
Unutra su i brojne općine i to Baška Voda, Bol, Brela, Gradac, Cista, Provo, Dugi Rat, Jelsa, Lokvičići, Lovreć, Milna, Nerežišća, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Proložac, Pučišća, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Tučepi, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavci.
FOTO: Vlada Republike Hrvatske
Prepolovljeno Čiovo
Zagreb je prema staroj podjeli bio podijeljen između prve, druge, šeste i sedme izborne jedinice. Tramvajska linija broj 12, koja prometuje od Dubrave do Trešnjevke, prolazi kroz čak tri izborne jedinice. To je vjerojatno rijetkost i u svjetskim razmjerima kada se radi o izborima na nacionalnoj razini.
Mnoga naselja koja povijesno i regionalno funkcioniraju praktički kao jedno mjesto odvojena su u različite izborne jedinice. Primjer su naselja Islam Grčki, koji je ostao u devetoj izbornoj jedinici zajedno s većinom Zadarske županije, i Islam Latinski, koji je prema novom ustroju u sedmoj izbornoj jedinici.
Središta ta dva mjesta su udaljena svega 2,7 kilometara. Birači iz Islama Latinskog prema novom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama s biračima iz Kutine i Siska, udaljenima više od tri sata vožnje i 250 kilometara. Čiovo, otok od 29 kvadratnih kilometara, podijeljen je u dvije izborne jedinice. Zapadni dio, koji se odnosi na općinu Okrug i dio koji administrativno spada pod grad Trogir, deveta je izborna jedinica, a istočni dio otoka administrativno pripada gradu Splitu pa se nalazi u 10. izbornoj jedinici.
FOTO: Instagram
Solin više nema veze sa Splitom, Sinj nije ni imao
Otok Šolta, koji čini zasebnu općinu, po novome je u istoj izbornoj jedinici kao Knin, a ne kao susjedni Split i otok Brač. Grad Solin, koji se nalazi na samom ulazu u Split i s njim dijeli samo administrativnu granicu, ali ne fizičku, po novome je u istoj izbornoj jedinici kao Knin i Zadar, a ne kao prije u 10. izbornoj jedinici sa Splitom.
Splitsko-dalmatinska županija je bila i ostala prepolovljena. Tako se Sinj, koji je povijesno zaleđe Splita i ekonomski povezan s tim gradom, nalazi u 9. izbornoj jedinici. Općina Lipovljani, koja se nalazi 18 kilometara od Kutine, u petoj je izbornoj jedinici s više od 200 kilometara udaljenim Ilokom, a Kutina u devetoj izbornoj jedinici sa spomenutim Islamom Latinskim, koji se nalazi u zaleđu Zadra.
Traže se predsjednici biračkih odbora za nadolazeće izbore: Postoji samo jedan uvjet
U osmoj izbornoj jedinici, u koju spadaju Istra i grad Rijeka, više nema, primjerice, Matulja, ali ima Novog Vinodolskog. Općina Matulji nalazi se točno između Istre i Rijeke, ali bi po novome trebala birati svoje predstavnike u parlamentu sa stanovnicima Islama Latinskog, koji se nalazi u Zadarskoj županiji, i Kutinom, koja se nalazi u Sisačko-moslavačkoj. Po pitanju parlamentarnih izbora, Matulji ne pripadaju administrativno širem području grada Rijeke i Primorsko-goranskoj županiji.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.