Provjerili smo znaju li u Poreznoj upravi koliko Hrvata ostvaruje inozemne prihode, a da iste nisu prijavili? Evo što su nam odgovorili...

Naime, temeljem razmjene podataka između Porezne uprave RH i poreznih tijela drugih država o ostvarenim primicima hrvatskih rezidenata, uočeno je da određeni broj građana nije ispunio svoju obvezu i prijavio inozemne primitke. Istaknuli su da je inozemni primitak obvezno prijaviti u Hrvatskoj neovisno o činjenici je li u inozemstvu porez već plaćen te neovisno o činjenici hoće li u Hrvatskoj postojati obveza plaćanja poreza.

Iznimno, obveza prijave inozemnih primitaka ne odnosi se na mirovine koje primaju građani rezidenti RH iz Kanade, Kine, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina, dodali su iz Porezne uprave. Više pročitajte OVDJE.

Trebaju li građani koji su inozemne prihode prijavili u svojim poreznim prijavama prošle godine dodatno Poreznoj ponovno prijaviti iste prihode te s kojim se zemljama razmjenjuju podaci samo su neka od pitanja koja smo uputili Poreznoj upravi.

"Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka odnosi se na prijavu inozemnih primitaka koje su građani, rezidenti Republike Hrvatske ostvarili u proteklim poreznim razdobljima, a do sada ih nisu prijavili Poreznoj upravi", odgovorili su iz Porezne uprave na upit portala Direktno.

Ne treba dodatno prijavljivati...

 Stoga, dodaju, ukoliko su građani već prijavili ostvareni inozemni primitak, isti nije potrebno dodatno prijaviti putem Dobrovoljne prijave inozemnih primitaka.

S kojim zemljama Porezna uprava razmjenjuje sve podatke o prihodima hrvatskih građana, zanimalo nas je.

Razmjena podataka među državama

"Republika Hrvatska razmjenjuje podatke u porezne svrhe sa:

1. Svim članicama Europske unije - temeljem Direktive Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ, uključujući sva njena ažuriranja do 2020. godine
    
2. Svim državama s kojima Republika Hrvatska ima sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (ukupno 66 država, uključujući i države članice Europske unije) 
    
3. Svim članicama OECD-ovog Globalnog foruma (ukupno 163 država i jurisdikcija), potpisnicama Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima, kako je izmijenjena i dopunjena protokolom kojim se mijenja i dopunjuje konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima
    
4. Nadalje, sa Sjedinjenim Američkim Državama, temeljem Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e (eng. Foreign Account Tax Compliance Act) dodatno se razmjenjuju podaci o računima rezidenata jedne države u financijskim institucijama druge države sa ciljem uočavanja i izbjegavanja porezne utaje te unaprjeđenje izvršenja poreznih obveza na međunarodnoj razini uzajamnom pomoći u poreznim stvarima", kažu nam iz Porezne.

Podaci koji se razmjenjuju u porezne svrhe (primaju od drugih država) odnose se na prihode/primitke i plaćeni porez rezidenata Republike Hrvatske u inozemstvu, odnosno prihode/primitke i plaćeni porez rezidenata drugih država u Republici Hrvatskoj (podaci koji se šalju u druge države), dodaju.

Ne znaju točan broj

Podaci se razmjenjuju s odmakom od najmanje jedne kalendarske godine, odnosno nakon završetka poslovne/računovodstvene godine u Republici Hrvatskoj (relevantno za slanje podataka u inozemstvo), odnosno u drugim državama (relevantno za primanje podataka iz inozemstva), a moguća je i naknadna razmjena ispravaka za prethodno razmijenjene podatke. 

"Nadalje, tijekom poreznog postupka utvrđivanja ukupnog ostvarenog dohotka rezidenata Republike Hrvatske u porezne svrhe (prema načelu svjetskog dohotka) i obveze plaćanja poreza u Republici Hrvatskoj, poreznom obvezniku omogućava se pravo sudjelovanja u poreznom postupku, odnosno mogućnost pribavljanje dodatne dokumentacije o stvarno ostvarenom dohotku i uplaćenom porezu u inozemstvu", pojasnili su iz Porezne uprave. 

Zanimalo nas je ima li Porezna uprava procjenu koliko hrvatskih građana ostvaruje inozemne prihode po bilo kojoj osnovi, a da iste nisu prijavili. Kratko poručuju da Porezna uprava "u ovome trenutku ne raspolaže traženim podacima".

Zaključno, odgovorili su nam na pitanje prijavljuju li hrvatske banke Poreznoj sve inozemne prihode građana koje primaju na račune, odnosno na koji način Porezna može utvrditi da je neki građanin ostvario inozemni prihod ako ga on ne prijavi.

"Hrvatske banke imaju obvezu prema članku 114. Općeg poreznog zakona, radi praćenja činjenica bitnih za oporezivanje, dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i građana, uključujući i podatke o prometu tekućih računa i štednih uloga", zaključili su iz PU.

Provjerili smo i nekoliko konkretnih situacija građana, odnosno utvrdili trebaju li oni podnijeti prijaviti prihod Poreznoj upravi ili ne.

Tko se sve mora javiti Poreznoj?

Obaveza prijave odnosi se na sve koji imaju bilo kakav iznos mirovine iz neke od jugoslavenskih republika, izuzev Sjeverne Makedonije. U pitanju je, naime, više od stotinu tisuća umirovljenika. No čak i ako je to 200 kuna, umirovljenici su dužni podnijeti prijavu o inozemnom dohorku, a to ne znači da će platiti porez.

Osoba koja živi u Umagu, a plaću prima iz Hrvatske i Slovenije. Mora li se prijaviti slovenski dio? Odgovor glasi - mora. Sukladno odredbama međunarodnog ugovora sa Slovenijom pravo oporezivanja primitaka od nesamostalnog rada ima i Slovenija kao zemlja izvora dohotka i RH kao zemlja rezidentnosti poreznog obveznika.

Kad je riječ o ljudima na pograničnim područjima koji kao dnevni migranti rade u Sloveniji ili Mađarskoj (a dio i u Austriji kao tjedni migranti), gdje također plaćaju porez, poreznici pretpostavljaju da su fizičke osobe koje žive u pograničnom području rezidenti RH te da ostvaruju primitke, npr. plaće, izravno iz inozemstva (npr. Slovenija, Mađarska).

Ako je osoba hrvatski rezident, postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH bez obzira na to hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne.

Što s onima koji su se školovali u inozemstvu i primali stipendiju, trebaju li to prijaviti? Ako je primatelj stipendije za vrijeme studiranja u inozemstvu i dalje rezident RH, dužan je prijaviti sve primitke iz inozemstva, pa tako i ostvarenu stipendiju. Poreznici navode da je i dječji doplatak iz Njemačke ili Austrije potrebno prijaviti kao neoporezivi primitak, ali on se ne smatra dohotkom te ga neće oporezivati.

Slično je i s invalidninama iz inozemstva, koje treba prijaviti, a u postupku će se utvrditi je li taj primitak oporeziv.

Sindikat migranata se buni

Hrvatski sindikat radnika migranata (HSRM) priopćio je u nedjelju da nije zadovoljan radom Poreznih uprava koja im krivo računaju velik broj poreznih rješenja i predlaže svojim članovima da pričekaju s dobrovoljnom prijavom poreza jer su u tijeku pregovori s Ministarstvom financija.

"Provjerom naših poreznih stručnjaka došli smo do saznanja o čak do 80 posto krivih izračuna poreznih rješenja, čime su radnici migranti zakinuti i po 15.000 kuna",  navodi u priopćenju predsjednik sindikata Franjo Lazar.

Također, s obzirom na detaljne i brojne obrade, koje je napravila sindikalna pravna služba, HSRM dolazi do zaključka da Republika Hrvatska krši odredbe međunarodnih sporazuma o dvostrukom oporezivanju, dodaju iz sindikata.

Uoči novog kruga podnošenja poreznih prijava koje počinju novom kalendarskom godinom, iz tog Sindikata upozorili su na te i druge probleme radnika migranata, istaknuvši da su u listopadu 2021., na sastanku u Središnjici Porezne uprave, stekli dojam kako krovna uprava nema uvid u činjenicu da svaka porezna ispostava provodi drugačiju, "svoju" politiku oporezivanja i primjene odredbi zakona što se odnose na obračun poreza.

"Na sastanku je dogovoreno da u vrijeme božićno-novogodišnjih praznika, Porezna uprava objavi informaciju u medijima namijenjenu radnicima migrantima o njihovoj obvezi da sami, dobrovoljno, naprave prijavu osobnog dohotka i drugih primitaka iz inozemstva", ističu iz Sindikata.

No, ipak, iz HSRM-a  predlažu svim svojim članovima da s dobrovoljnom prijavom poreza još malo pričekaju budući da su u tijeku pregovori s  Ministarstvom financija o rješavanju konkretnih devet zahtjeva koje je predložio sindikat, a idu u cilju poboljšanja položaja hrvatskih radnika migranata.

Ujedno HSRM poziva sve državljane Republike Hrvatske koji rade u državama Europske unije, da prije nego se dragovoljno jave u Poreznu upravu kontaktiraju HSRM zbog savjeta te moguće pravne zaštite.

“Zar je zanemarivo to što nas ima oko 20.000 koji se tjedno ili mjesečno vraćamo u Hrvatsku? Zar je malo to što donosimo do pola milijarde eura i izravno pridonosimo rastu njenog BDP-e kroz naša ulaganja? Prema podacima iz građevinskog sektora, koji je vrlo zorni pokazatelj i akcelerator ekonomske aktivnosti, do 90 posto svih poslova hrvatski građevinski obrtnici rade upravo zahvaljujući našim investicijama”, naglašavaju iz sindikata.