GLAS PODUZETNIKA OSUĐUJE POTEZ DRŽAVE
PROVJERILI SMO Pitali smo namjerava li Porezna uprava osloboditi plaćanja poreza one koji su zbrinuli ukrajinske izbjeglice, evo što su nam odgovorili
Prema posljednjim podacima, u Hrvatsku je dosad ušlo oko 11 tisuća ukrajinskih izbjeglica. Građani koji se odluče smjestiti ih u apartmane na tu će odluku plaćati porez državi.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović prošlog je tjedna donio odluku da će svim stanodavcima koji u svoj stan prime izbjeglice država plaćati troškove smještaja i režija - 50 kuna po danu za samca i oko 100 kuna po danu za četveročlanu obitelj.
Uzmemo li da 80 posto izbjeglica trenutačno živi u privatnom smještaju, domaći bi najmodavci za primanje izbjeglica od države mogli dobiti, u godinu dana, do 720 milijuna kuna. Osim te stavke, tu je i jednokratna pomoć za koju bi iz proračuna moglo ići do 20 milijuna kuna - pojedinačno 2500 kuna za samca i 3500 za obitelj - a oko 110 milijuna kuna proračun će koštati zdravstveno osiguranje za izbjeglice.
Konačna odluka
Iz Porezne uprave za portal Direktno tvrde kako je odluka konačna, odnosno u međuvremenu "nije bilo nikakvih promjena poreznih propisa niti odluka temeljem kojih bi se mijenjao porezni tretman dohotka od imovine i imovinskih prava".
Kako takva odredba sada funkcionira?
"Ako kod korištenja nekretnina za koje fizičke osobe ostvaruju dohodak (naknadu), najamnina nije prijavljena ili nije prijavljena u tržišnom iznosu, taj dohodak utvrđuje Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi", tvrde dalje.
Osim toga, "Porezna uprava dužna je utvrditi sve činjenice bitne za pravilno utvrđivanje poreznih obveza, stoga ako je iz svih objektivnih okolnosti sasvim razvidno da se ne radi o iznajmljivanju s ciljem ostvarivanja dohotka već o pružanju privremenog smještaja, u konkretnom slučaju osobama iz Ukrajine, u poreznom smislu ne smatra se da je došlo do ostvarivanja dohotka, a time niti poreznih obveza", kazali su.
Dodatno pojašnjavaju Odluku o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine, objasnivši nam detaljno kako je ista uređena. Naime, država će podmiriti najviše 3600 kuna režija, odnosno najma prostora:
"Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju uredila način financiranja troškova korištenja stambenih jedinica. Vlasnicima stambenih jedinica podmirivat će se troškovi korištenja na temelju ugovora koji će sklapati s Ministarstvom unutarnjih poslova na rok od šest mjeseci s mogućnošću produženja najviše do godinu dana. Odlukom je određen i način utvrđivanja visine korištenja stambenih jedinica koji uključuje trošak najma prostora i trošak režija, a koji može iznositi najviše do 3600 kuna mjesečno.
U slučaju financiranja prema ovoj Odluci smatra se da je ostvaren dohodak od najamnine u visini financiranih troškova umanjenih za troškove režija. Na ostvareni iznos troška smještaja umanjen za režije vlasnik stambene jedinice je obveznik plaćanja poreza na dohodak", pojašnjavaju.
Iz Porezne uprave, također, tvrde da se "isti porezni tretman primjenjuje za smještaj osoba stradalih u potresima iz 2020. godine".
Osuda plaćanja poreza
Obratili smo se i Udruzi Glas poduzetnika, koja "apsolutno osuđuje model takvog oporezivanja".
Osim toga, "smatraju da se država, a za vrijeme trajanja navedene krize treba odreći istoga, uz naravno transparentne i jasne kriterije kako ne bi bilo zloupotrebe".
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.