Provjerili smo koliko Hrvata može stati u skloništa: Donosimo brojke za Zagreb, Split i Rijeku

Strah od mogućih eskalacija, hibridnih prijetnji i nepredvidivih poteza globalnih sila doveo je do toga da mnoge zemlje preispituju stanje svojih skloništa. Od Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) pokušali smo doznati koliko atomskih i drugih vrsta skloništa postoji na području Hrvatske koja se mogu koristiti u slučaju izbijanja rata u Hrvatskoj postoji. No, iz MUP-a navode da oni takvu evidenciju ne vode.

"Stupanjem na snagu Zakona o sustavu civilne zaštite 2015. godine, upravljanje i održavanje skloništa, kao namjenski izgrađenih prostora za sklanjanje stanovništva, preuzele su jedinice lokalne i područne samouprave na svom području. Skloništa u stambenim zgradama, kao zajednički dio stambene zgrade, preuzeli su na upravljanje i korištenje vlasnici zgrade, a u skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Uredbom o održavanju zgrada", kazali su nam iz MUP-a.

Dodaju da upravitelji stambenih zgrada trebaju iste održavati u graditeljskom i funkcionalnom stanju nužnom za normalno korištenje, a to se financira sredstvima zajedničke pričuve utvrđene međuvlasničkim ugovorom suvlasnika stambene zgrade. "Osim namjenski izgrađenih skloništa za zaštitu ljudi i materijalnih dobara, u slučaju potrebe mogu se koristiti i drugi pogodni objekti kao što su podrumske prostorije, podzemne garaže u stambenim zgradama, javne garaže i sl.", poručuje MUP.

FOTO: Zeljko Puhovski / CROPIX

MUP nema objedinjene podatke

Budući da MUP nema objedinjene podatke o broju skloništa u Hrvatsku, provjerili smo kakvo je stanje u najvećim gradovima u državi, Zagrebu, Splitu i Rijeci. Daleko najviše ih je u glavnom gradu. "Na području Grada Zagreba trenutačno se nalazi ukupno 1.041 sklonište osnovne zaštite, evidentirano kao infrastruktura namijenjena zaštiti stanovništva u izvanrednim situacijama — od prirodnih nepogoda i tehničko-tehnoloških nesreća do ratnih prijetnji", rekli su nam iz Grada Zagreba.

Također navode da se u službenoj dokumentaciji ne koristi se pojam "atomska zaštita" nego izraz "skloništa osnovne zaštite" koji se odnosi na objekte osmišljene za pružanje određenog stupnja sigurnosti u različitim kriznim okolnostima.

"Od ukupno 1.041 skloništa na području Zagreba, 84 su u vlasništvu Grada. Preostalih 957 nalazi se u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba, pri čemu su u većini slučajeva ta skloništa smještena u višestambenim zgradama te predstavljaju zajedničke prostore u suvlasništvu stanara", navode iz Grada.

FOTO: Zeljko Puhovski / CROPIX

Kakvo je stanje zagrebačkih skloništa?

No, ono što zabrinjava jest stanje tih skloništa. "Stanje skloništa u Hrvatskoj, uključujući i Grad Zagreb, rezultat je dugogodišnjeg zanemarivanja ovog segmenta, ponajprije zbog zakonske praznine. Naime, važeći propisi iz područja prostornog uređenja i graditeljstva ne uključuju obvezu planiranja i izgradnje skloništa. Trenutačno ne postoje službeni planovi ni zakonski obvezna ulaganja u obnovu skloništa na razini Grada Zagreba, jer su ovlasti lokalne samouprave u tom području ograničene", poručuju iz Grada Zagreba i dodaju da Grad kontinuirano informira i educira građane, organizira vježbe civilne zaštite i izdaje preporuke upraviteljima zgrada, no nema ovlasti naložiti ulaganja ili provedbu tehničkih zahvata na skloništima u privatnom vlasništvu.

U Splitu je daleko manje skloništa u odnosu na Zagreb i mogu primiti oko sedam puta manje građana nego što ih živi u Splitu. "Na području Splita nalazi se ukupno 122 skloništa – 112 skloništa osnovne zaštite s kapacitetom za 20.677 osoba te 10 skloništa dopunske zaštite s kapacitetom za 481 osobu. Ukupan kapacitet svih skloništa na području Splita iznosi 21.158 osoba", rekli su iz Grada Splita za portal Direktno.

"Od navedenih skloništa, šest skloništa osnovne zaštite i jedno dopunske zaštite nalaze se u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Splita, dok za ostala skloništa vlasništvo još nije utvrđeno. Neovisno o vlasništvu, Grad upravlja svim skloništima na svom području", dodali su.

FOTO: Zeljko Puhovski / CROPIX

'Grad Split prati stanje skloništa'

Također navode da Grad kontinuirano prati stanje skloništa. "Što se tiče stanja skloništa, 71 sklonište se koristi temeljem zaključenih ugovora, 45 skloništa se ne koristi, tri se koriste kao skladišta, za dva je u tijeku postupak privođenja svrsi, a za jedno se vodi sudski postupak ispražnjenja bespravnih korisnika i predaje Gradu. Grad kontinuirano prati stanje skloništa te poduzima potrebne korake za održavanje i stavljanje skloništa u funkciju, osobito u kontekstu aktualnih geopolitičkih okolnosti u Europi i susjedstvu."

"Na području grada Rijeke postoji 88 skloništa osnovne zaštite, izgrađena u 80-im godinama prošlog stoljeća, od kojih Grad Rijeka upravlja s 57 kućnih i blokovskih skloništa osnovne zaštite, s kapacitetom od 8593 osoba, što je 7,91 posto od ukupnog stanovništva grada Rijeke (108.622 stanovnika prema popisu stanovništva u 2021. godini). Osim skloništa kojim upravlja Grad Rijeka, na području grada Rijeke u vlasništvu poslovnih subjekata i stambenih zgrada postoji još 31 sklonište osnovne zaštite s kapacitetom od 3345 osoba", rekli su nam iz trećeg najvećeg grada Hrvatske.

No, građani Rijeke u izvanrednim okolnostima zaštitu mogu potražiti i u tunelskim skloništima kojih u tom gradu ima 80. "Grad Rijeka upravlja s 56 javnih tunelskih skloništa, kapaciteta 11.333 osoba. Grad Rijeka je 1999. godine preuzeo javna tunelska skloništa od Ministarstva unutarnjih poslova. Nisu preuzeta tunelska skloništa koja se nalaze u prostorima raznih tvrtki, ali se pretpostavlja da bi se u tim skloništima moglo smjestiti oko 2000 osoba. Navedena su javna tunelska skloništa izgrađena prije 2. svjetskog rata i veći dio njih bio je tada u upotrebi, a bila su u upotrebi i tijekom dvije zračne uzbune u Domovinskom ratu te i danas mogu služiti za sklanjanje stanovništva od avionskog bombardiranja. Ukupan kapacitet  u skloništima osnovne zaštite i u tunelskim skloništima je 25.271 osoba."

FOTO: Zeljko Puhovski / CROPIX

Sklonište i u tunelima

Iz Grada poručuju da u nekim poslovnim subjektima i stambenim zgradama postoje skloništa osnovne i dopunske zaštite koja nikada nisu bila u evidenciji skloništa pa je nepoznat njihov kapacitet. Ističu da je nepoznat i broj podruma, konoba i drvarnica koji su izgrađeni u obiteljskim kućama, a u kojima bi se također moglo sklanjati stanovništvo.

Osim toga, još gotovo 30.000 Riječana zaštitu bi moglo potražiti u tunelima. "Za provođenje mjere sklanjanja stanovništva moguće je koristiti i postojeće tunele (npr. ukupna duljina šest tunela na autocesti A7 je 2.748 metara, tunel Pećine na cesti D-404 duljine 1.342 m (s tunelskim priključcima 611 m), tunel Podmurvice duljine 1.263 m, podzemne garaže (npr. podzemni dijelovi garaža Zagrad i Zagrad B), utvrde na brdu
Katarina i na Drenovi (utvrde Dorčići i Veli vrh koje su na upravljanju Ministarstva obrane). U objektima ovakve vrste moglo bi se skloniti 29.918 osoba, što bi zbrajanjem s ukupnim kapacitetom skloništa od 25.271 osobe dalo mogućnost sklanjanja 55.189 osoba."

FOTO: Goran Sebelic / CROPIX / Ilustracija

Grad Rijeka ulaže u skloništa

Iz Grada Rijeke također spominju zakon iz 2015. godine kojim je ukinuta obveza održavanja skloništa. "Objašnjenja za ovakvu odluku na državnom nivou bazirala su se na razmišljanju kako su skloništa namijenjena sklanjanju stanovništva u slučaju napada iz zraka, a Republika Hrvatska članica je NATO pakta pa napad iz zraka nije realna prijetnja."

Europa se sprema za rat i krize, a Hrvatska ništa: 'Mi smo spremni jedino za bijeg'

No, kako ističu, unatoč tom zakonu, Grad Rijeka ulaže u skloništa te navode da je stanje značajno poboljšano u odnosu na ono koje je zatečeno u vrijeme preuzimanja 2006. godine. "Osim održavanja skloništa, izrađena je nova tehnička dokumentacija skloništa (tlocrti u digitalnom obliku s izračunatim površinama, nacrtima elektroinstalacija i filtroventilacijskog sustava, fotodokumentacijom skloništa)", zaključuju iz Grada Rijeke.