NAJCRNIJI SCENARIJ GRAĐANSKI RAT

Prosvjede u Americi smiruju lokalne vlasti, a ne Trump; dr. Žunec: On nije dorastao situaciji, a kao vođa je zakazao

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Iza nas je dva tjedna prosvjeda u Americi potaknutih brutalnim postupanjem policije koja je dovela do nasilne smrti Afroamerikanca Georgea Floyda u Minneapolisu. Na stotine tisuća Amerikanaca ustalo je protiv sustavnog rasizma u Sjedinjenim Američkim Državama, a brojni građani diljem svijeta održavaju prosvjedne šetnje podrške američkim zahtjevima.

09.06.2020. u 07:15
Ispiši članak

Podsjetimo, 25. svibnja policajac Derek Chauvin osam je minuta i 45 sekundi koljenom pritiskao vrat Afroamerikancu Georgeu Floydu, koji je ulovljen kako plaća lažnom novčanicom od 20 dolara. Svakako nije kazneno djelo za koje bi se očekivalo da je vrijedno ubiti ili biti ubijen.

Snimka ovog šokantnog čina ubrzo je obišla cijeli svijet, a Amerikance izvukla na ulice unatoč epidemiji korona virusa od kojeg je u SAD-u oboljelo dva milijuna ljudi, a umrlo više od 112 tisuća.

"Policija će prije upucati crnca nego bijelca", kazao je predstojnik Katedre za vojnu sociologiju Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta  Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Ozren Žunec u razgovoru za portal Direktno.

Prije mjesec dana je policija upucala crnca koji je klečao i nije pokazivao nikakav otpor, jednostavno jer su čekić u njegovom džepu zamijenili s pištoljem. U New Yorku u parku je crnac promatrao ptice i zamolio ženu, bjelkinju, koja je prolazila da svog psa stavi na povodac jer se boji. Između njih dvoje došlo je do nesporazuma te su se mogli čuti povišeni glasovi, a žena mu je rekla da će pozvati policiju i reći im da joj Afroamerikanac prijeti. Bio je i slučaj 'joggera'  u Saveznoj državi Georgiji - crnac je trčao kroz naselje, a dvojica bijelih policajaca su mislila da je riječ o provalniku u bijegu i upucali ga. To su samo od nekih javno dostupni primjeri policijskog postupanja kada su u pitanju crnci.

"To vam dovoljno govori kakva je percepcija Afroamerikanaca u SAD-u;  ako policiji kažete da se radi o Afroamerikancu, brže će reagirati. To je percepcija Afroamerikanaca od strane bjelačke zajednice koja je naravno rasistička, opasna, koja dijeli društvo", upozorava profesor sociologije.

"Bilo je očito da je situacija teška, napeta, vrlo loša u Sjedinjenim Američkim Državama i da bi mogla stvar puknuti na raznim mjestima. Sad je puklo na rasnome pitanju, odnosno na policijskoj brutalnosti. To je dublje ukorijenjeno. Amerika se trenutno suočava s nizom problema, jedan od njih je epidemija korona virusa. Vlasti nisu uspjele reagirati na adekvatan način, ima iznimno mnogo zaraženih, više od sto tisuća umrlih. To je jedan vrlo loš rezultat. Ljudi se osjećaju napušteno od vlasti koja ih je trebala zaštiti. Mjere u ekonomiji se nisu pokazale pretjerano efikasnima, jako mnogo ljudi ostalo je bez posla pa je situacija trenutno jako loša. Tome se pridružio sad i problem rasizma, sam problem afroameričke zajednice i njene uključenosti u društvo, njene, da se tako izrazim, drugorazrednosti jer je ona u težoj situaciji od ostatka stanovništva. Više ih obolijeva od korone, ima veću stopu nezaposlenosti, veći broj crnaca završava u zatvorima i više je crnaca bilo ubijeno. U svakom slučaju to su disproporcije u odnosu na ostatak stanovništva. Vidi se da postoji uvjetno rečeno ta netrpeljivost, ne uvijek i ne u svim situacijama, između bijele i afroameričke populacije", rekao je Žunec.

Pokret za građanska prava

Još '50-ih i '60-ih godina prošlog stoljeća SAD je obilježila revolucija 'prava' u odnosu na crnačko stanovništvo. Pokret za građanska prava temeljio se uglavnom na nenasilnim akcijama i kampanjama kojima je bio za cilj da se ukine do tada institucionalna rasna segregacija i diskriminacija. To je vrijeme odvojenosti školstva na bijele i na crne. Crnačko je stanovništvo po svemu bilo zakinuto u svojim pravima; nisu imali pravo na politički angažman, a u određenim dijelovima zemlje postojali su i odvojeni restorani, zahodi, fontane za piće, u javnom prijevozu, primjerice, crnci nisu smjeli sjediti ili su morali sjediti u stražnjem dijelu autobusa. Pod vodstvom crnog baptističkog svećenika Martina Luthera Kinga, pokret je uspio zadobiti širu podršku koju su pratile i zakonske izmjene koje su omogućile da se afroameričko stanovništvo u SAD u formalnom smislu potpuno izjednači s bijelim. No, pitanje lošijeg socio-ekonomskog položaja crnaca u američkom društvu aktualno je i dan danas, 60-tak godina nakon Kingove smrti.

Taj rasizam nikada nije prestao, ističe Žunec. Crnci su slabije plaćeni, imaju niži socioekonomski položaj i status, puno su veće žrtve korona virusa nego bjelačka zajednica jer su više izloženi upravo i zbog zanimanja kojima se bave. To je problem kojeg je država počela rješavati, međutim, nije ga na kraju riješila.

"Kod dijela ljudi je rasizam prisutan, ali to nije sistemski. Na prosvjedima po slikama koje gledam vidi se da nastupaju i bijelci. Imate podršku prosvjedima diljem Europe oko pitanje rase. Ne može se reći da je cijelo društvo rasističko, postoje ljudi koji ne prihvaćaju rasizam, koji su protiv toga", kaže naš sugovornik.

Uzroci prosvjeda idu još dublje i vjerojatno sami prosvjednici imaju i šire motive. Treba svakako uzeti u obzir da je u Sjedinjenim Državama veliki nesrazmjer između bogatih i siromašnih, školstvo je u sve lošijem stanju, privatno i teško dostupno zdravstvo također uzima puno novca iz javnog sektora te su po Žunecu prosvjedi svojevrstan znak da je potrebno napraviti cjelokupni zaokret u društvu, a ne samo po pitanju rasizma.

Pljačka i palež

Vrlo skoro cijeli svijet obišle su slike s američkih ulica u kojima se opustošuju trgovine, pale institucije, uništavaju policijski automobili, a u sukobima prosvjednika s policijskim snagama ima i smrtno stradalih policajaca. U Americi je socijalna disciplina zapravo vrlo niska. Sociolog Žunec kaže da u različitim društvima postoji trenutak kada se sustav slomi. Više nemate sustavnu državnu zaštitu sigurnosti i tu sve staje, odnosno počinje.

"Odmah se počelo pljačkati. Recimo kad dođe tornado i sravni sve, odmah se krene pljačkati, to je nerijetko u Americi. Socijalna disciplina je u Japanu puno viša i tamo kad su bile prirodne katastrofe i ove tehnološke, nitko nije pljačkao. Iako su ostali bez svega i dalje su strpljivo čekali red u trgovinama. Kad ljudi više ne vjeruju u sustav, kad im sustav ne može pružiti one osnovne usluge koje bi im on trebao pružiti, ljudi uzmu stvari u svoje ruke" priča nam profesor s Katedre za vojnu sociologiju.

Amerikanci imaju kulturu posjedovanja oružja, to je pravo koje im je zagarantirano Ustavom. Žunec podsjeća da je američki predsjednik Donald Trump u jednom svom obraćanju kazao "nemojte se bojati, vaše pravo iz 2. amandmana će biti poštovano (2. amandman se odnosi na pravo na nošenje oružja, op.a.). Čovjek bi rekao da će se prije svega poštovati 1. amandman, a to je pravo na iznošenje mišljenja. Ovo što se događa je jedna vrlo ozbiljna situacija u kojoj može doći do građanskog rata."

Među stanovništvom ima jako puno oružja i to ne samo pištolja nego i dugih cijevi, puške koja je puno smrtonosnija, upozorava ovaj ugledni sociolog. Prosvjedi protiv 'lockdowna ' koji su prethodili ovima sada, bili su puno manje izraženi i manje medijski popraćeni, ali nisu imali socijalnu dimenziju, jednostavno se zahtijevalo da se ukine zabrana izlaska. Ti prosvjednici su naoružani izašli na demonstracije, "to je tamo legalno".

 "To je standardno za Ameriku, dio tradicije, branite svoj teritorij s vojničkim naoružanjem. To je zaista zabrinjavajuće", kaže Žunec i nastavlja da njemu izgleda da nasilnost i kriminal povezani s tim prosvjedima ipak jenjavaju i kako se čini da su ti protesti sve manje i manje praćeni s pljačkanjem trgovina. Dodaje kako se uvijek se u takvim protestima priključe oni koji imaju sasvim drugi interes, kojima nije do toga da se izbore za neko pravo ili promjeni nešto u političkoj sferi nego zapravo idu za svojom koristi i pljačkaju primjerice dućane. 

Odgovor policije

Policija se krenula obračunavati s prosvjednicima, u mnogim gradovima je uveden policijski sat, na ulice je izašla i Nacionalna garda, a Trump je inzistirao da se pozove i vojska.  Ideji američkog predsjednika suprotstavili su se pojedini guverneri pa čak se i ministar obrane Mark Esper usprotivio suzbijanju nemira vojnom silom. Naš sugovornik kaže da je upravo jedan od važnih momenata bio kad su policija i lokalne vlasti napravile niz koraka da se ta napetost na američkim ulicama 'demontira'. 

"Vidjeli smo da  policija vrlo svjesno staje na stranu prosvjednika, traže isto što i prosvjednici. Oni su kleknuli s prosvjednicima, kleknuli ispred prosvjednika, grlili se s njima i pokazali jedinstvo sa zahtjevima. Ljudsko društvo uređeno je prema većini koja ubijanje smatra lošim. Čini se da je i policija na neki način zaključila da ovo što se napravilo Floydu, da mu se više od osam minuta pritiskalo vrat koljenom i da ga se tako ubilo, da to nije način na koji treba postupati."

Neki gradovi i države unatoč tome što prosvjedi i dalje traju ukidaju policijski sat jer se on jednostavno ne poštuje. "To znatno popušta situaciju. Ako dozvolite da se građani okupljaju i poslije stupanja na snagu policijskog sata, koji može biti u osam ili deset na večer, a to ste zabranili, onda u osam ili deset na večer imate konflikt. Oni su zaključili da nema potrebe za takvim konfliktom i te odredbe se polako miču i to je isto način na koji se sve skupa može smiriti", mišljenja je Žunec.

'Trump nije dorastao situaciji'

Trumpov jedini odgovor na situaciju bio je nasilje obuzdati nasiljem zbog čega su ga počeli kritizirati i u njegovom uskom krugu suradnika. Usprotivio mu se aktualni ministar obrane, ali otvoreno ga je i kritizirao njegov prvi ministar obrane i general James Mattis ocijenivši kako je Trump prvi predsjednik koji "ne pokušava ujediniti američki narod, čak se ni ne pretvara da to pokušava". Mattis je oštro osudio uporabu vojske kao odgovor na prosvjede koji "određuju deseci tisuća svjesnih ljudi koji inzistiraju na tome da živimo sukladno našim vrijednostima...kao nacija". 

"Trump nije dorastao situaciji, to je evidentno da je on kao vođa zakazao. Problem je u načinu na koji on upravlja krizama, vidite da se posvadio i sa svim stručnjacima oko korone, sad je napao čak i ministra obrane, o svojem nekadašnjem ministru obrane je govorio posprdno i rugalački. Trump je u stvari potpuno zakazao i svi njegovi potezi u zadnjih nekoliko dana to dokazuju. Uzmimo za primjer njegov razgovor s novinarima u ružičnjaku Bijele kuće kad je odjednom kao pozadina počelo puškaranje oko Bijele kuće, dakle meci su se čuli. Svi misle da je to bilo inscenirano, da bude dramatično. Ako je stvarno tako to je žalosno jer onda znate da imate posla s jednom narcisoidnom osobom koja je slabo uračunljiva u tim stvarima, pogotovo pod pritiskom", kazao je Ozren Žunec. 

Tu je bila i situacija kada je Trump išao u obližnju crkvu kako bi se ispred slikao s Biblijom u ruci, a prije čega su snage vojske i policije sa suzavcem i pucanjem u zrak otjerali ljude kako bi on mogao proći. "To nije način da pomognete stvarima i da ih vodite, slikanje s Biblijom u ruci nije znak da ste vođa. Vođa mora ujedinjavati, vođa mora biti za sve, mora spašavati situaciju tako da svi budu bolje, a ovo je grozno. Ja mislim da se za njega jedino može reći da nije dorastao dužnosti."

Kada je situacija s prosvjednicima oko ograde Bijele kuće bila najnapetija, Trump se sakrio u bunker, a poslije je demantirao da se išao skloniti i izjavio da je tek išao u inspekciju.

U studenom su predsjednički izbori - hoće li ova korona kriza pa onda i ovi prosvjedi naštetiti Trumpovim izgledima za još jedan mandat u Ovalnom uredu, pitali smo našeg sugovornika.

"Teško je reći jer ova situacija još nije završila i može otići u različitim smjerovima. Jedan od velikih uspjeha Trumpove politike na početku je bio rast zaposlenosti i Dow Jones koji je rastao i ekonomska strana Amerike je bila relativno dobra. Sad se to zahvaljujući korone srušilo, imate nevjerojatan pad nezaposlenosti, pad prihoda, pad ekonomije... Brojke su se počele mijenjati, imate uzlazni trend, ali mi nismo gotovi još s ovim prosvjedima, s rasnim pitanjem, ima još dosta vremena da se stvari razjasne i mislim da nitko sada ne može reći kako će to utjecati na izbore."

Masovni prosvjedi koji protiv rasizma i policijskog nasilja održavaju se diljem svijeta, a u pojedinim zemljama zabilježeni su sukobi policije s prosvjednicima, a snage sigurnosti na pojedinim su mjestima pribjegle korištenju suzavca kako bi rastjerale prosvjednike.

U subotu su u Sjedinjenim državama ponovo održani masovni prosvjedi, od kojih je najveći onaj u Washingtonu gdje se okupilo nekoliko desetaka tisuća ljudi. Prosvjednici svih dobnih skupina marširali su pored Sveučilišta George Washington, uzvikujući parole poput "Ruke gore, ne pucaj!", "Marširamo za nadu, ne za mržnju" te "Ne mogu disati", što je referenca na Floydove posljednje riječi prije smrti.

Među prosvjednicima okupljenim samo jedan blok od trga ispred Bijele kuće, koji je gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser koja se i sama pridružila prosvjednicima, dan ranije preimenovala u Black Lives Matter Plaza, vladalo je gotovo svečano ozračje. 

Glasovi prosvjednika čuju se 

Sve je manje incidenata, a u nedjelju su prosvjednici izašli s konkretnim zahtjevima tražeći reformu policije nakon ubojstva Georgea Floyda u Minneapolisu, gradu u kojem je tijekom vikenda donesena odluka da će se policijski odjel rasformirati i izgraditi drugačiji model.  

Gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio rekao je da je u nedjelju ukinut policijski sat te najavio seriju reformi kako bi se izgradilo povjerenje između stanovnika i policije. Među najavljenim potezima rekao je da će se određena količina novca preusmjeriti iz policijskog budžeta u proračun za mlade i za socijalne usluge u afroameričkim zajednicama.

Trump je u nedjelju zapovijedio povlačenje iz Washigtona vojnika Nacionalne garde, ocijenivši da je situacija pod kontrolom.

"Poznajem Ameriku, tamo sam bio dva puta u nekakvim dužim razdobljima. To je jedna sjajna zemlja, sa sjajnim ljudima i ja vjerujem u Ameriku i vjerujem da će se Amerika izbaviti iz toga i da neće potonuti u nekakvu tragediju jer čini mi se da tu ljudi nisu to zaslužili. Oni su jedan dobar i pametan narod koji zna šta ima i svjestan je vrijednosti na kojima američko društvo počiva i sigurno građanski rat nije nešto od toga", optimističan je sociolog Žunec.

 

 

 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.