Prošlo je šest godina od presude generalu Praljku: Jedan zastupnik mu zapalio svijeću u Saboru

Slobodan Praljak rođen je u Čapljini 1945. godine, a 1970. godine diplomirao je kao inženjer elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Zatim je 1971. godine diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a godinu dana kasnije diplomirao je na Akademiji za kazalište, film i televiziju (danas Akademija dramske umjetnosti) u Zagrebu.

Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina bio je kazališni redatelj u Zagrebu, Osijeku i Mostaru. Također, snimio je dva TV filma, seriju za djecu, jedan igrani film i velik broj dokumentarnih filmova.

Ratni put i suđenje za ratne zločine

Kao dragovoljac je 1991. godine otišao u Sunju pokraj Siska, a 5. rujna 1991. godine imenovan je Zapovjednikom obrane Sunje. Poslije je otišao u BiH te je prilikom oslobođenja doline Neretve i Mostara bio jedan od ključnih zapovjednika oslobađanja u operaciji Lipanjske zore i kasnije promaknut je u čin general-bojnika.

Od 24. srpnja do 8. rujna 1993. godine, general  Praljak obnašao je dužnost načelnika Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane. U studenom 1993. godine, Praljak je došao u sukob sa zapovjednikom Kažnjeničke bojne HVO-a Mladenom Naletilićem "Tutom", što je rezultiralo Praljkovim razrješenjem s pozicije načelnika Glavnog stožera HVO-a.

FOTO: HINA/Damir Senčar

Slobodan Praljak se nalazio među šest hrvatskih političara i časnika iz Bosne i Hercegovine (hercegbosanska šestorka), koji su se dragovoljno odazvali pozivu na suđenje pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije zbog optužbe za ratne zločine u ratu u Bosni i Hercegovini. Zajedno s Jadrankom Prlićem, Milivojom Petkovićem, Brunom Stojićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem, optužen je od tužiteljstva Haškog suda po točkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.

'Praljak je otišao u legendu, a suci Haškog suda skinuli su toge i posramljeni se vratili beznačajnim životima'

Početkom travnja 2004. godine završio je u pritvoru u Den Haagu, a 29. svibnja 2013. godine, prvostupanjskom presudom, osuđen je na 20 godina zatvora.

Samoubojstvo u sudnici u Haagu

Dana 29. studenoga 2017. godine na izricanju drugostupanjske presude u Haagu potvrđena je kazna iz prvostupanjske presude. Iako, presuđeno da nije kriv za jedan dio zločina za koje je osuđen u prvostupanjskoj presudi iz 2013. godine.

Pinter: Da je Praljak osuđen i na jedan dan, sve bi završilo isto; ništa osim oslobađajuće presude ne bi ga ostavilo živim

Nakon izricanja presude Praljak je rekao: "Suci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac! S prijezirom odbacujem vašu presudu". Nakon toga je popio otrov iz bočice, a svi prisutni u sudnici ostali su u šoku. Praljak je odmah odvezen u bolnicu u Haagu, ali je nakon nekoliko sati preminuo.

Dodajmo da mu je u Saboru svijeću zapalio zastupnik Hrvoje Zekanović.

FOTO: HINA/Tomislav Pavlek