POKOLJ NA TRGU BANA JELAČIĆA

PROSINAČKE ŽRTVE Hrvati su Beogradu rekli NE, krvoprolićem je nagoviješteno što će se događati u ostatku stoljeća

Autor

mš/Wikipedia

Prvoga dana prosinca 1918. godine stvorena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca ujedinjenjem Države SHS i Kraljevine Srbije koja je nešto ranije pripojila područje Vojvodine i Kraljevine Crne Gore. Već nekoliko dana kasnije, oni koji su se tome usprotivili, likvidirani su na svirep i kukavički način. 

05.12.2018. u 11:25
Ispiši članak

Stvaranje Kraljevine SHS (prve Jugoslavije) uvod je u turbulentno 20. stoljeće koje je završilo brutalnim i krvavim ratovima '90-ih i raspadom druge Jugoslavije. 

Jugoslavenske vlasti pokazale kakva će to biti zemlja: velikosrpska, hegemonistička, netolerantna i ponašanjem je najavila desetljeća monarhofašizma. 

Unitaristi su zabranili izlaženje pravaško-frankovačkog dnevnika "Hrvatska", kojim je posljednji broj izašao 3. prosinca 1918. godine. U tom je broju izašla pravaška poslanica narodu, u kojoj se zalažu za ustroj države koji bi proizlazio iz ujedinjavanja svih hrvatskih zemalja u novu federalnu državu republikanskoga uređenja. 

Taj stav nije bio po volji novim vlastima. Hrvati su 5. prosinca, kada su pale Prosinačke žrtve, prosvjedovali protiv uvlačenja Hrvatske u južnoslavensku državu i to bez izjašnjavanja volje ili davanja suglasnosti naroda. Pripadnici 25. i 23. domobranske pukovnije reagirali su na proslavu koju su organizirali jugounitaristi, a potom je njihov prosvjed krvavo ugušen.

Razloge pobune sami vojnici kasnije su ovako objašnjavali: "U uzornom redu stupahu postrojbe u pravcu Jelačićevog trga uz ogromnu pratnju rodoljubnoga građanstva. Naša je namjera bila proglasiti slobodnu hrvatsku republiku. Uz to se putem izražavalo veliko narodno ogorčenje protiv Srba povicima: 'Dolje srpska dinastija! Dolje kralj Petar! Dolje srpski militarizam!'".

A tko je zapovijedio pokolj Hrvata? 

Tadašnji šef policije Grga Anđelinović, rodom iz Sućuraja na Hvaru, na početku je bio pravaš i vatreni hrvatski domoljub, da bi se potom potpuno okrenuo te zajedno sa Svetozarom Pribićevićem prijetio Stjepanu Radiću ubojstvom. U prosincu 1918. godine Anđelinović je postao povjerenik Narodnog vijeća SHS za javnu sigurnost te je on zapovijedio pokolj na Trgu bana Jelačića. Želio se dodvoriti nadređenima u Beogradu. Čak je kasnije rekao da je "na to ponosan".

Anđelinović je postavio na neke od kuća na Jelačićevom trgu naoružane vojnike (mornare) koji su zapucali iz strojnica na prosvjednike iz 25. i 53. pukovnije te prolaznike.

Ubijeni su: Slavko Šćukanec, Sentmartoni, Miroslav Svoboda, Viktor Kolombar, Miloš Mrše, Mato Gašparović, Mijo Staničer, Stjepan Jureša, Josip Lupinski, Ferdo Veršec, Nikola Ivša, Dragutin Kostelac, Andro Martinko i Antun Tašner-Juričić. 

Prema službenom izvješću u tom sukobu ubijeno je 13, od toga devet vojnika, a ranjeno 17 ljudi, od čega 10 vojnika. Radi tog krvoprolića zavladalo je u Zagrebu ogorčenje o kojemu se nitko nije smio javno izraziti, kako ne bi bio uhićen.

Novine su morale šutjeti, da ih ne stigne sudbina pravaškog dnevnika "Hrvatska", kojemu je šef policije dr. Grga Anđelinović zabranio daljnje izlaženje. 

Nakon pokolja na gradskim se ulicama pojavila brojna vojska novog režima, čitavi odredi pješaštva i konjaništva.

Tih dana počela je bitka za slobodu hrvatskog naroda od velikosrpske hegemonije, a koja je završena pobjedom u Domovinskom ratu, usprkos nekim idejama koje su još uvijek žive...

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.