Privatni Pupovčev projekt
Propao projekt Tesla banke, iza nje ostali milijunski gubici i kaznene prijave protiv Pupovca
Nakon višegodišnje agonije, Tesla štedna banka, završila je u stečaju. Odlukom Hrvatske narodne banke, prošloga tjedna i formalno je otvoren stečajni postupak te su prestale iluzije kako "banka za financiranje srpskih povratnika" uspješno posluje.
Time je definitivno zapečaćena sudbina banke koja je osnovana na inicijativu Srpskog narodnog vijeća 2011. godine s ciljem financijske podrške povratku srpskih izbjeglica.
Tesla štedna banka, s aktivom od 1,5 milijardi kuna i neznatnim tržišnim udjelom (0,0004% udjela u ukupnoj aktivi hrvatskog bankovnog sustava), svih ovih godina nije poslovala pozitivno i u kontinuitetu je bilježila milijunske gubitke - u posljednih šest godina više od 35 milijuna kuna minusa.
U 2016. godinu je završila s gubitkom od 5,45 milijuna kuna, dok je rujan 2017. prema podacima HNB-a završila s tromjesečnim minusom od 3,3 milijuna kuna, a cijelu 2017. s minusom većim od 5 milijuna kuna.
Inače, poslovanje Tesla banke, koja je nastala 2011. iz 'A štedne banke malog poduzetništva', vezuje se uz Milorada Pupovca koji je dulje vrijeme bio i njezin član, odnosno predsjednik Nadzornog odbora. Zbog toga je bio i prijavljen Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa jer kao državni dužnosnik ne smije biti na čelu banke.
Podsjetimo, Tesla banka je zamišljena kao razvojna banka koja će povoljnim kreditima i logističkom podrškom omogućiti održiv povratak srpskih izbjeglica u Hrvatskoj i olakšati Srbima u Hrvatskoj osnivanje malih i srednjih poduzeća.
Projekt je iniciralo Srpsko narodno vijeće na čelu s Miloradom Pupovcem, a početni kapital osigurali su Fond za razvoj Republike Srbije i Autonomna pokrajina Vojvodina. Prilikom osnivanja ukupno je uplaćeno 4,8 milijuna eura kapitala (oko 37 milijuna kuna).
Međutim, nakon prvoga koraka, nisu se ostvarile ambicije koje su predviđale dodatno kapitalno jačanje ulaskom domaćih i inozemnih fondova i malih dioničara. Usto, nastupila je recesija pa banka nikad nije pokrenula ozbiljniju kreditnu aktivnost te je iz godine u godinu poslovala s gubitkom.
Končar već ranije otpisao gubitke
Propašću Tesla banke svoje uloge izgubili su većinski ulagači iz Srbije, ali i nekoliko hrvatskih kompanija koje su sudjelovale u financiranju. Najveća među njima je Agrokorova Zvijezda s udjelom od 9,8 posto, a tu su i Končar Elektroindustrija (8,6 posto), Đuro Đaković grupa (4,5 posto) i Sladorana (4,9 posto). Neki od njih izgubili su i novčane depozite.
Propast Tesla banke ne znači nove gubitke za Končar Elektroindustriju, kao manjinskog dioničara.
"Tesla banka je tijekom zadnjih nekoliko godina iskazivala gubitke, što je Končar odgovarajuće prenosio u svoje poslovne knjige i otpisivao kapital. Ukupno ulaganje u Tesla banku je otpisano u Končarevim poslovnim knjigama prije tri godine. Stoga, s danom otvaranja stečaja, nemamo potrebu otpisivati kapital - a kako nismo vjerovnik u Tesla banci drugih potraživanja nemamo", ističe za portal Direktno Iva Sviben iz marketinga Končar Elektroindustrije.
Novcem banke financiran Boris Tadić
''Strašno je to! Isprva sam mislio da je osnivanje Tesla banke dobra ideja, jer se tako trebalo pomoći srpskim povratnicima da pokrenu svoj posao i da se, s druge strane, poboljšaju odnosi Hrvatske i Srbije. Cijeli projekt vodio je Milorad Pupovac. Vjerovao sam mu, pa sam za osnivanje banke dao dva milijuna kuna, a nagovorio sam i kolegu iz Baranje, pa je i on dao dodatnih 250.000 eura.
No, nakon toga, nitko me više nikada nije zvao ni izvijestio o tome što se događa s bankom. Sada žalim zbog svega, jer banka posluje dvije godine, a nema nikakvih projekata, dok se gubici strahovito brzo gomilaju. Nešto tu nije u redu. Priča se da je novac išao i u Demokratsku srpsku stranku Borisa Tadića. Kad bi barem uspjeli vratiti uložen novac, bila bi to dobra stvar. Ako ne uspijemo, krivce za upropaštavanje banke trebalo bi strpati u zatvor'', ljutito je ranije govorio Marinko Zadro, vlasnik županjske Sladorane.
U međuvremenu kaznene prijave protiv Pupovca podnosili su i brojni drugi pripadnici srpske zajednice u Hrvatskoj, no Državno odvjetništvo svjedno nije poduzimalo ništa.
Osim što su Pupovcu zamjerali nezakonito bogaćenje, prigovarali su mu i da Tesla banka odobrava kredite po političkoj liniji te isticali kao argument činjenicu da nije iskrsnuo nijedan uspješan poduzetnički projekt kojega je Tesla banka financirala.
Pupovac, ruski kapital i norveški utjerivači dugova
U međuvremenu su kao spasitelji banke predstavljani ruski i latvijski investitori, RTB banka, odnosno RTB Capital, koji su postali manjinski dioničari banke. Potom je kao spas nuđen i norveški investitor B2Capital, koji nije uspio dobiti dozvolu Hrvatske narodne banke, a u međuvremenu je ušao u Hrvatsku. No ne kao investitor u financijski sektor, već kao tvrtka koja se bavi otkupom teško naplativih potraživanja.
Kada potraga za inozemnim investitorima nije urodila plodom, pojavila se ideja i da Etička banka u osnivanju preuzme Tesla banku.
Međutim, HNB nije želio izdati licenciju za rad Etičkoj banci, pa ni pokušaji njezina osnivača Zadruge za etično financiranje da preuzimanjem Tesla banke na mala vrata dođu do licencije za rad nisu uspjeli.
HNB je i to, kako doznajemo, spriječio.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.