U programu Možemo stoji da će Sljeme pretvoriti u školu, a ne u deponij za građevinski otpad

Međutim, druga strana će priče, ona možemovaca, za sada ostati neispričana, jer se nisu udostojili odgovoriti na naš upit.

Naime, nakon objave teksta u kojem smo razgovarali s vijećnikom Mosta iz Sesveta, zanimalo nas je što imaju reći u platformi Možemo.

Podsjetimo, ta je stranka nakon lokalnih izbora prošle godine u Sesvetama dobila najviše vijećničkih mandata, njih pet, te je prema Vinku Batiniću iz Mosta, mogla skupiti dovoljno ruku da imaju većinu u tom tijelu, ali kako je naveo, na kraju nisu kandidirali svog predstavnika:

"To može biti iz dva razloga. Prvi je ideološki, da su dobili zabranu s vrha da bilo s kim tko je imalo desnije od SDP-a uopće razgovaraju, a drugi razlog je da jednostavno Sesvete ne smatraju Gradom  Zagrebom. Olako su se odrekli Sesveta i tako izdali više od 5000 svojih glasača".

Time je Možemo svjesno odabrao biti oporba u vlastitom gradu, ostaviti na vlasti člana Stranke rada i solidarnosti i time otežati provedbu vlastitog programa razvoja za tu gradsku četvrt, koji i dalje stoji javno dostupan na mrežnim stranicama platforme.

Umjesto škole, deponij

A u njemu stoji, u dijelu koji se odnosi na kulturu, da Možemo ima u planu u "najkraćem mogućem roku pokrenuti aktivnosti oko izgradnje kulturnog centra i glazbene škole na području bivše tvornice Sljeme i, koristeći dostupne sadržaje u samim Sesvetama poput Narodnog sveučilišta, oplemeniti i ojačati kulturnu scenu u Sesvetama i okolici". 

Međutim, do danas nema naznaka da se krenulo u realizaciju tog projekta. Štoviše, upravo na prostoru bivše tvornice Sljeme, čiji jedan dio gradska tvrtka Vodoopskrba i odvodnja koristi za vlastite potrebe "temeljem Ugovora o zakupu s Gradom Zagrebom", nalazi se privremeni deponij građevinskog materijala.

"Na predmetnu lokaciju dovozi isključivo materijal iskopa radi privremenog odlaganja istoga zbog sortiranja materijala, do trenutka odvoza i trajnog deponiranja na deponiju Jakuševac. Materijal iskopa po klasifikaciji ne spada u otpad niti u smeće te naglašavamo da takav materijal nema štetnog djelovanja za okoliš", napisali su u jednom od odgovora iz Zagrebačkog holdinga na naš upit iako je jasno da se s tamo odloženim građevinskim materijalom nalazi i azbest, što je priznao i sam Tomaševićev zamjenik Luka Korlaet.

"Odloženi proizvodni otpad (materijal iskopa) mora se zbrinuti unutar godinu dana od dana kada je privremeno odložen te se za isti popunjava zakonom propisana dokumentacija (Očevidnik o nastanku i tijeku otpada i Prateći list)", kazali su dalje iz Holdinga.

Nakon što je u prosincu raskinut ugovor Grada sa zaštitarskom tvrtkom, glomaznom otpadu koji se godinama gomilao na tom području (kojeg je, napominjemo, čuvala zaštitarska tvrtka), pridružio se VIO koji je tamo počeo odlagati "proizvodni otpad", gumene otpornike i rasvjetu koja nije "nužno otpad već bi se potencijalno mogla ponovno koristiti".

Svjesni propust?

Nakon našeg teksta kojeg su prenijeli brojni mediji i na temelju kojeg su ispisali nove članke, Zagrebački holding je krenuo s intenzivnim uklanjanjem "svih vrsta otpada koji je posljednjih godina na prostoru bivše tvornice Sljeme nekontrolirano nagomilan", iako ga je, ponovno ističemo, svih tih godina čuvala zaštitarska tvrtka.

"Samo u protekla dva tjedna podružnica Čistoća je već odvezla 12 kamiona glomaznog otpada i otpadnog drva u količini od 27.930 kg te 1100 kg azbestnih ploča", napisali su nam 20. siječnja ove godine iz Holdinga.

Dakle, Grad je o svom trošku, trošku poreznih obveznika, uklonio tisuće tona glomaznog otpada za kojeg se očito svjesno pustilo da se gomila na prostoru koji je u gradskom vlasništvu i za čije čuvanje je grad plaćao zaštitarsku tvrtku koja taj posao nije odradila.

Uz sve to, riječ je o na tisuće četvornih metara gradskog kapitala koji se nalazi u srcu Sesveta i koji godinama trune. Na kraju cijele priče, stranka, koja je u Gradu na vlasti i kojoj u programu stoji da će na tom prostoru sagraditi školu i kulturni centar, odluči iz divljeg deponija glomaznog otpada napraviti privremeni deponij građevinskog materijala.

Dodajmo još da do zaključenja ovog teksta nismo uspjeli saznati na koji način će i hoće li Možemo na tom području u "najkraćem roku pokrenuti aktivnosti oko izgradnje kulturnog centra i glazbene škole", jer nam iz Možemo nisu odgovorili na naš upit.

Usput smo ih pitali što se radi u Sesvetama i Gradu po pitanju problema otpada u Sesvetama, kada će na dnevni red doći promjena GUP-a i koji su razlozi zbog kojih Možemo kao stranka koja je osvojila najveći broj vijećničkih mandata nije pokušala formirati "vlast" u Sesvetama? Zanimalo nas je i jesu li bili spremni surađivati s desnim opcijama, s obzirom na to da je, kako smo pisali, sesvetski Most bio spreman podržati njihovog potencijalnog kandidata za predsjednika Gradske četvrti, ali iz Možemo nisu bili spremni, kako je kazao Batinić, "preuzeti odgovornost kako bi kasnije imali izliku zašto nije nešto tamo napravljeno".

Upit koja je kratkoročna, srednjoročna i dugoročna vizija razvoja Sljemena te postoje li planovi koji uključuju sadržaj od društvenog značaja za Sesvečane na tom prostoru, poslali smo i Gradu Zagrebu. I njihov odgovor ćemo objaviti ako stigne.