'ISKORIJENIT ĆEMO OVAJ VIRUS'

PROF. ŠTAGLJAR RAZOČARANO 'Prvo poluvrijeme protiv Covida-19 dobili smo, a onda smo se raspali!'

Autor

Andrea Latinović

Očigledno još nismo na vrhuncu ovog drugog vala jer svakodnevno čujemo i čitamo iz medija da se broj novozaraženih konstantno povećava. To je vrlo jasan znak da nam se sprema jako ružna zima s još više umrlih od Covid-19, izjavio je za portal HRT-a prof. Igor Štagljar, profesor i direktor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu.

30.11.2020. u 16:49
Ispiši članak

''Nažalost, od početka, odnosno sredine listopada ova pandemija u Hrvatskoj više nije pod kontrolom jer već tada nismo poduzeli prijeko potrebne mjere da se zaustavi eksponencijalno širenje virusa. Zašto je to tako morate pitati odgovorne osobe iz Stožera i vlasti.

No, ako slušate Vladu, Stožer i neke znanstvenike iz znanstvenog vijeća koje savjetuje Vladu RH, onda ćete vidjeti da je po njima situacija pod kontrolom, što naravno nije točno. Drugim riječima, najgore što se Hrvatskoj moglo dogoditi je da je sada ispolitizirala ovu zdravstvenu krizu oko pandemije, a, nažalost, moram primijetiti da smo na 'jako dobrom putu' da nam se uskoro dogodi ono što se dogodilo i u SAD-u od početka ove pandemije, a to je da je pandemija u potpunosti polarizirala naše društvo.

To stvarno nikom nije trebalo, pogotovo kada uzmemo u obzir da smo jako dobro krenuli na početku, imali situaciju pod kontrolom negdje do početka listopada ove godine, no tada smo se iz meni neobjašnjivog razloga jednostavno raspali tj. Covid-19 nas je doslovce pojeo. To me sportskim rječnikom podsjeća na nogometnu utakmicu u kojoj smo u prvom poluvremenu vodili 2:0, ali smo se onda u drugom poluvremenu skroz raspali i na kraju izgubili rezultatom 2:6!''
 

Do kraja godine moglo bi biti više od 3000 umrlih od Covida- 19
 

''Sada kada svakodnevno imamo oko 4,000 novo detektiranih slučajeva, a test positivity rate je oko 40 posto, nalazimo se u izuzetno lošoj situaciji, to znači da je 40 posto svih testiranih građana pozitivno na Covid-19. Stvarno ne želim nikoga plašiti, ali ove sadašnje brojke su ALARMANTNE. Samo ću vam spomenuti da je već 3 posto test positive rate u populaciji zabrinjavajuća – onda si možete zamisliti što znači kada imate 13 puta veću brojku.

Profesor Štagljar smatra da nam u ovom trenutku ništa drugo ne pomaže već ponovni totalni lockdown.

''Sada stvarno ne vidim nikakvu drugu mogućnost da izbjegnemo pravu zdravstvenu katastrofu, a to je ogroman broj umrlih koji bi mogao dostići i više od 3000 umrlih od Covid-19 do kraja ove godine. 

S jedne strane slušamo kako će hrvatski zdravstveni sustav izdržati, s druge vapaje liječnika s prve linije - a u stvarnosti još ni nemamo pravu sliku koliko će pacijenata/zaraženih trebati bolničku skrb'', nameće se pitanje na koje prof. Štagljar odgovara kritizirajući situaciju. 

''Brojni političari, neki znanstvenici iz znanstvenog savjeta te neki poduzetnici koji su si umislili da su vrsni epidemiolozi u ovom trenutku očigledno ne govore istinu te pokušavaju prezentirati sadašnju situaciju kao da je sve pod kontrolom. A moji kolege doktori, većinom svi ravnatelji tih bolnica, iz pet najvećih zagrebačkih i splitskih bolnica mi govore da je stanje u tim bolnicama potpuno kaotično. Dakle, više vjerujem mojim kolegama doktorima nego političarima i 'priučenim epidemiolozima'. 

Uslijed preopterećenosti bolničkih sustava doći će do zanemarivanja dijagnostike i liječenja drugih bolesti, upozoravali su liječnici već mjesecima.  Prof. Štagljar misli da je to itekako moguće. 

''U ovakvoj situaciji kao što je sada, u Hrvatskoj će morati čuvati sve zdravstvene kapacitete za oboljele od CovidD-19. To znači da brojni pacijenti koji boluju od drugih bolesti u ovakvoj situaciji neće moći dobiti prijeko potrebnu njegu. Ovo je vrlo alarmantna i žalosna situacija u kojoj se trenutno nalazi Hrvatska, a do nje sigurno nije trebalo doći''. 

Švedski model u Hrvatskoj

''Hrvatska je od početka/sredine listopada ove godine definitivno preuzela švedski model. Problem je jedino u tome što jedan veliki broj građana RH nije savjestan, nema empatiju i totalno ignorira ovu pandemiju. Po meni je to zabrinjavajuća vijest, kaže Štagljar i dodaje: 

''Ako pitate vrsne svjetske epidemiologe što misle o švedskom modelu, njih oko 95 posto će vam reći da je on loš jer nije human, a također niti ekonomski isplativ. Ja nisam epidemiolog već molekularni biolog, no meni taj švedski model nikako nije logičan, jer on uopće nije postigao ono što mu je bila svrha, a to je da se život u Švedskoj tijekom ove pandemije odvija skroz normalnim tokom, ali da zaštiti od zaraze i smrti onaj najosjetljiviji dio društva – stare, onemoćale i osobe sa komorbiditetima.

Opet naglašavam, brojke nikada ne lažu pa je vidljivo da je taj 'švedski pristup' ovoj pandemiji jedino rezultirao ogromnom smrtnošću njihove populacije – do sada oko 6700 građana, što je 660 umrlih na milijun stanovnika, a to Švedsku svrstava u top 20 najgorih država u svijetu po smrtnosti po glavi stanovnika.

Švedska je, dakle, nastojala njenu ekonomiju ostaviti otvorenom kako bi, između ostalog, spasila gospodarstvo i radna mjesta. No, prema službenim podacima švedski BDP je u drugom kvartalu 2020. godine pao 8,6 posto što je rekordna brojka, gora i od one iz krize 2008. godine kada je pad u četvrtom kvartalu iznosio 3,8 posto.

A važno je napomenuti da je BDP u Norveškoj i Finskoj ove godine pao za 2.8, odnosno 4 posto, a to su države koje su uvele stroge epidemiološke mjere u borbi protiv ove pandemije. Iz gore navedenih činjenica mi ne preostaje ništa drugo nego zaključiti da je švedski model pristupu ovoj pandemiji čisti fijasko''. 

Lockdown - ekonomija ili humanost
 

''Vjerujem da Hrvatska ne može izdržati, ekonomski gledajući, lockdown'', kaže prof. Štagljar i dodaje da ''mi, nažalost, nismo bogata zemlja koja bi u slučaju novog lockdowna mogla plaćati ljude koji ne mogu raditi iz posebnih fondova''. 

''Ali, htio bih napomenuti da uvođenje strogih mjere predstavlja humani i etičan čin, koji je pritom i medicinski opravdan jer će spasiti mnogobrojne živote ljudi koji inače ne bi umrli da se nisu zarazili ovim virusom. Mislim da svaki građanin Republike Hrvatske ima pravo na život i da Vlada RH mora učiniti sve sto je u njenoj moći da spasi živote građana koji su zaraženi Covid-19. U protivnom će nas uskoro biti puno manje od četiri milijuna''. 

Brojke ne lažu!
 

Usprkos brojkama umrlih na dnevnoj bazi, i dalje se u Hrvatskoj čita i sluša o usporedbi gripe i Covid-a 19. Znanstvenicima koji se na dnevnoj bazi suočavaju s ovim, treba li napomenuti, nimalo bezazlenim virusom, sasvim je jasno da mjesta usporedbi nema. 

''Iznijet ću javne brojke koje jasno govore da se Covid-19 nikako ne može usporediti s gripom. SARS-CoV-2 virus, uzročnik Covid-19, je 3,5 puta infektivniji od gripe te je od njega do sada u SAD-u umrlo više od 270.000 ljudi. Za komparaciju, prošle godine je od gripe u SAD-u umrlo 37.000 ljudi i to bez ikakvog lockdowna, bez nošenja maski i mjera socijalnog distanciranja- ne zaboravite da se puno ljudi u USA i cijepi protiv gripe, a to cjepivo je oko 60 posto efikasno. Dakle, već do sada je samo u SAD-u umrlo sedam puta više ljudi od Covid-19 nego od gripe, a ta brojka će narasti, po svemu sudeći, i do preko 300.000 umrlih do kraja godine.

Kada pogledamo situaciju u Hrvatskoj, statistike kažu da je u sezoni 2018/2019 u Hrvatskoj od gripe umrlo 117 ljudi, a od nje u prosjeku obično umire oko 50 osoba na godinu. A samo od Covida- 19 od ožujka ove godine do danas umrlo je oko 1700, od kojih su 85 posto umrli od rujna ove godine. To znači da u ovom trenutku Covid-19 u samo jednom danu ubije ljudi koliko i gripa u prosječnoj sezoni gripe u Hrvatskoj.  Nisu li ovo jasne brojke koje jasno ukazuju da je Covid-19 puno opasniji od gripe? Ako postoje ljudi koji ignoriraju gore navedene brojke, onda jedino mogu zaključiti da se radi o ljudima kojima je empatija i logika potpuno strani pojam''. 

Moji kolege nikad nisu vidjeli bolest koja krv čini toliko ljepljivom 

''Covid-19 počinje kao obična infekcija pluća, dakle respiratorna bolest, a kod nekih ljudi može utjecati na cijeli organizam pa stoga, stručnim rječnikom, kažemo da se radi o sistemskoj bolesti koja napada brojne organe'', govori prof. Štagljar. 

''Upravo zbog tih novih karakteristika ovaj SARS-CoV-2  korona virus je potpuno drugačiji od bilo kojeg drugog virusa s kojim se susrelo čovječanstvo. Naime, taj novi korona virus ne ubija samo stanice pluća, već ih čini skroz disfunkcionalnima – takve stanice se zatim udružuju u velike disfunkcionalne stanice koje u organizmu ostaju još neko vrijeme.

Primjerice, u slučaju prebolijevanja težeg oblika gripe uslijedi potpuna obnova pluća, dok to nije slučaj nakon infekcije sa SARS-CoV-2 korona virusom. Zbog toga su neki od mojih kolega pulmologa i patologa spomenuli da u njihovoj dugoj karijeri dosad još ni jednom nisu vidjeli pacijente kod kojih krv postaje tako ljepljiva kao što je to kod nekih pacijenata koji su oboljeli od Covid-19. 

Kod dijela pacijenata. I ne zanemarivog, Covid-19 ostavlja kronične posljedice, a zašto je tome tako znanost još nema jasan odgovor. 

Brojne osobe koje su oboljele od Covid-19 imaju tzv 'dugotrajni COVID', a on uključuje listu od skoro stotinu dugotrajnih simptoma koji su se javili kod tih ljudi koji su preboljeli Covid-19. To su umor, bol u zglobovima i mišicima, kratkoća daha, teškoće s disanjem, problemi s koncentracijom i fokusiranjem, nesanica, anksioznost, glavobolja. Još uvijek ne znamo kako to da dio ljudi koji su zaraženi sa SARS-CoV-2 virusom nemaju nikakve simptome, neki samo blage, neki malo teže, neki umru, a kod nekih zaraza tim virusom dovodi do sistematske bolesti. To je za nas biomedicinare još uvijek ogromna enigma – sigurno ovdje veliku ulogu igra genetička komponenta, ali nažalost, još uvijek nemamo dovoljno podataka da bismo sa sigurnosću mogli tvrditi zašto je to tako, a također u ovom trenutku ne možemo predvidjeti kada se netko zarazi kakve će sve simptome razviti dotična osoba''. 

Kod preboljelih, iako vremenom antitijela padaju, ipak ostaje zaštita 

''Imunitet na Covid-19 se razvija u obliku IgM & IgG antitijela- tzv. humoralni imunitet-, ali važno je spomenuti da su ta antitijela samo dio imunološkog odgovora na Covid-19, jer važnu ulogu ima i tzv. stanični imunitet koji se sastoji od memorijskih T-stanica, a one predstavljaju dugoročniji imunitet na Covid-19 od gore navedenih antitijela.

Antitijela, stečena u doticaju s virusom, nakon nekog vremena mogu i nestati, ali naše memorijske T-stanice ostaju. Ako bi u nekim slučajem virus ponovno ušao u tijelo osobe koja je već preboljela Covid-19, memorijske T-stanice koje su pohranjene u limfnim čvorovima i koštanoj srži, bi ga odmah prepoznale i uništile''. 

Mjere nas mogu zaštititi 

Virus je opasan, virus je smrtonosan, protiv njega ovoga trenutka nemamo dobar odgovor, cjepivo je na putu, lijek ne postoji.. ali mjere postoje. I mogu nas zaštititi. 

''Definitivno mogu – pogledajte samo primjer azijskih država gdje nošenje maski u širokoj populaciji i prije ove pandemije nije bila nikakva novost. Upravo te azijske države su najuspješnije na svijetu u borbi protiv Covid-19 pandemije. Zar to nije dovoljan argument da nosimo maske još neko vrijeme i da prestanemo gunđati protiv toga? I meni osobno ne odgovara kada nosim masku, ali kada znam da ona štiti mene i druge od moguće zaraze, onda više nemam s time nikakav problem. 

Mjere mogu zaštititi i osobe iz vulnerabilnih skupina ako su u kućanstvu s djecom školske dobi. Uz razumno propisane mjere i pridržavanje istih nema potrebe da djeca ne idu u škole'', mišljenja je prof. Štagljar. Kaže da je to izuzetno bitno za dječje mentalno zdravlje, ali, dodaje, škola treba biti pod potpuno sigurnim epidemiološkim mjerama. 

''Brojna znanstvena istraživanja diljem svijeta u posljednjih devet mjeseci su pokazala da suživot u istom kućanstvu s djecom do 12 godina, a koja su svakodnevno išla u školu, nije povezano s povećanim rizikom od infekcije novim korona virusom i razvojem bolesti. Takva mlađa djeca među sobom virus prenose puno rjeđe nego njihovi vršnjaci tinejdžeri jer je kod njih- tinejdžera- stopa infekcije otprilike jednaka kao u odraslih. Dakle, sto se tiče pohađanja škole i nastave, situacija definitivno nije idealna, ali tako dugo dok škole budu mogle održavati nastavu u učionicama pod strogim epidemiološkim uvjetima to treba primjenjivati jer mislim da je to najbolje mentalno zdravlje djece. Po tom pitanju Hrvatska radi jako dobro''. 

Bilo je nagađanja da se djeca drže u školama kako bi se stvorilo prirodno usporavanje virusa- djeca će se rješe ozbiljno razboljeti, a prebole li Covid, virus će prirodno usporiti.

Prof. Štagljar ne misli da se djeca namjerno drže u školama kako bi se stvorio prirodan štit. Ali, naravno, dijeli li dijete kućanstvo s osobom iz rizične skupine potreban je oprez. Epidemiološke su mjere toga tipa preporučili i iz Stožera. 

''Sve mjere su provedive ako su roditelji savjesni i ako im je stalo da njihovo dijete ne zarazi neke od starijih ukućana. Zapamtite da odgoj djeteta započinje kod kuće, dakle u obitelji, koje je osnovna jedinica svakog društva. Ne vidim razlog zašto to ne bi bilo moguće ako je roditeljima stvarno stalo''. 

Zadnjih mjeseci naslušali smo se različitih mišljenja znanstvenika i o mjerama, neki su tvrdili da maske i nisu neka zaštita, a neki umanjivali smrtonosnost virusa. Mišljenja je bilo raznih. Od onih znanstvenika koji u javnosti govore da broj umrlih ove godine nije više od broja prošle godine preko onih koji su nas uvjeravali da epidemija stagnira, da će virus oslabiti... 

''Nikako se ne slažem s takvim izjavama i mislim da je skroz pogrešno da se takve netočne izjave plasiraju u javnost. Poznato je da je u Hrvatskoj prije pojave pandemije, dakle 2019. godine, dnevno prosječno umiralo oko 140 ljudi, a da je oko 60 tih dnevnih smrti bilo uzrokovano bolestima cirkulacijskog sustava, a oko 40 zloćudnim bolestima.

Znači, već sada vidimo da je Covid-19 postao drugi vodeći dnevni uzrok smrti u Hrvatskoj, jer u posljednjih tjedan dana od Covid-19 umire vise od 50 ljudi. No, nemojte smesti s uma da u slučaju da ne postoje ove propisane mjere, koje, očito, ipak djeluju, broj dnevnih smrti od Covida-19 porastao bi i iznad 70 te bi na taj način Covid-19 ubrzo i u Hrvatskoj postao vodeći dnevni uzrok smrti. Sva sreća da se to još nije dogodilo.

Ono što želim naglasiti je da moramo poduzimati ama baš sve sto je u našoj moći kako bi preventivnim mjerama i odgovornim ponašanjem učinili da od COVID-19 umire što manje ljudi''. 

Osim cjepiva i lijek na putu 

Svjetlo na kraju tunela, kako se to obično kaže, ovoga puta daju čak tri cjepiva koja su u završnoj fazi. Ali lijek, učinkovit lijek, još nemamo.

Kako to, pitamo prof. Štagljara. 

''Proizvodnja jednog lijeka je dugotrajan proces i traje između 8-12 godina. Usprkos tome, dvije američke  kompanije – Regeneron i Eli Lilly iz SAD-a su u samo deset mjeseci uspjeli generirati dva učinkovita lijeka protiv Covida-19. U oba slučaja se radi o tzv. koktelu monoklonalnih protutijela koja sprečavaju ulazak SARS-CoV-2 korona virusa u stanice epitela pluća, tako da se virus vise ne može replicirati.

Dotični koktel antitijela farmaceutske kompanije primio je i američki predsjednik na odlasku Donald Trump -oba lijeka su prije nekoliko dana odobreni za liječenje Covid-19 od američkog FDA i davat će se oboljelima od Covid-19 koji su stariji od 65, zato što još uvijek ne postoje dovoljne zalihe oba lijeka. Definitivno vidimo svjetlo na kraju tunela – stvari će se od sredine sljedeće godine početi vraćati u normalu''. 

Virus je već mutirao 

Kada se gleda prosječna smrtnost, prema studiji Sveučilišta Johna Hopkinsa iz Sad-a, ona je zaista raznolika i kreće se od 0,8 posto do visokih 9 posto u nekim zemljama. Je li stvar bila u mjerama, provođenjima mjera, lockdownu, sposobnostima i kapacitetu zdravstvenih sustava ili je virus mutirao, pitali smo prof. Štagljara.  

''Ovaj novi SARS-CoV-2 korona virus je već mutirao tijekom proteklih deset mjeseci, no na svu sreću, te mutacije nisu imale utjecaj na njegovu povećanu smrtnost.  No, moram ovdje spomenuti mutaciju u amino kiselini 614 u kod proteina šiljka ovog novog korona virusa- promjena amino kiseline aspartat (D), u amino kiselinu glicin (G), koja je učinila ovaj novi korona virus više infektivnim, ali na svu sreću ne i više smrtonosnim.

Dakle, za sada te mutacije nisu imale veliki utjecaj na tok pandemije, ali bi mogle imati u budućnosti. Zato moramo konstantno sekvencirati viruse u širokoj populaciji stanovništva te onda usporediti da li takve mutacije imaju utjecaj na povećanu smrtnost od tog SARS-CoV-2 korona virusa. 

No, ja sam mišljenja da ćemo iskorijeniti ovaj virus procjepljivanjem sa sva tri cjepiva- Pfizer/BioNTech, Moderna & AstraZeneca- o kojima smo čuli u protekla dva tjedna'', kaže prof. Igor Štagljar.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.