PRODAJA SBERBANKA Jurčić pojasnio koji resursi Hrvatske vjerojatno zanimaju Kostića u ovoj transakciji

Iz Sberbank Europa u srijedu su izvijestili o prodaji svojih podružnica u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Srbiji i Sloveniji beogradskoj AIK Banci, slovenskoj Gorenjskoj banci i Agri Europe Cyprus Limitedu.

Naime, Srpska AIK banka je u vlasništvu Miodraga Kostića, a kupila je Gorenjsku banku u ljeto 2017., od tada prezaduženog holdinga Sava. Bilančna aktiva Gorenjske banke iznosi 2,2 milijarde kuna i lani je bila sedma najveća u Sloveniji. Po uspješnom zaključenju transakcije preuzimanja pet banaka od Sberbanka u regiji, bilančna aktiva AIK banke porast će na 11 milijardi eura.

Kontaktirali smo ekonomskog stručnjaka Ljubu Jurčića, koji tvrdi:

"Bankarsko tržište je samostalno tržište. Za bankarsku politiku je najvažnije ponašanje koje vodi Hrvatska narodna banka (HNB)".

Jurčić objašnjava kako je "HNB zadužen za monetarni bankarski sustav u Hrvatskoj i treba uređivati uvjete bankarskog poslovanja" te dodaje kako je onda "svejedno tko je vlasnik banke jer HNB određuje uvjete".

Nadalje, važno je obratiti pozornost na još dvije stavke pri realizaciji ugovora o kupnji, odnosno prodaji banaka. Jurčić pojašnjava to na način:

"Banka je profitna ustanova i ako je stranac vlasnik banke, onda on pomoću svog vlasništva može uzimati i iznositi iz zemlje profit koji je ostvario u Hrvatsko  te se na taj način smanjuje hrvatski nacionalni proizvod".

Međutim, Jurčić objašnjava kako je "tu zadatak politike, odnosno Vlade, da upravlja bruto domaćim i bruto nacionalnim proizvodom".

Ipak, naš sugovornik tvrdi da "što se tiče samog uvjeta poslovanja banaka, to radi HNB, u tom smislu je sasvim svejedno tko je vlasnik".

"Gledajući makroekonomski, bolje bi bilo da je banka hrvatska, jer tada bi profit koji se ostvaruje u Hrvatskoj pripadao Hrvatima. Zato sve zemlje koje drže do sebe gledaju da je što veći bruto nacionalni proizvod", napominje.

Jurčić objašnjava razliku između bruto nacionalnog proizvoda i bruto domaćeg proizvoda te koji je od veće političke važnosti za državu. Naime, "bruto nacionalni proizvod (BNP) je onaj proizvod koji ostaje toj zemlji, a bruto domaći (BDP) je vrijednost proizvodnje koja se stvorila u toj zemlji bez obzira kome pripada", pojašnjava Jurčić razliku, te dodaje:

"Politički je puno važniji BNP i kod prodaje bilo kojeg poduzeća ili bilo koje banke, mora se gledati baš BNP, da što više ostaje građanima te zemlje i toj državi", ističe naš sugovornik.

Osim toga, postoji još jedna stavka na koju je potrebno paziti prilikom realizacije ugovora banaka. Riječ je o štednji koju banka ima.

Jurčić pojašnjava o čemu je konkretno riječ: "Kadastranac uzme neku banku i ako ta banka ima neki značajni iznos štednje, onda domaća štednja postaje strani kapital, isto što je politički negativno i nije u interesu zemlje.

No, "kod Sberbanke nema puno domaće štednje", tvrdi Jurčić uz zaključak kako je to "poslovna banka", koja ima "poslovni sektor". 

Međutim, "Sberbank i tako nije bila hrvatska, tako da nismo ništa posebno izgubili", poručuje naš sugovornik.

Prodaja Fortanove

Budući da je banka bila najveći kreditor bivšega Agrokora, a poslije postizanja nagodbe Agrokorovih vjerovnika u postupku izvanredne uprave preuzela je kontrolu nad gotovo 40 posto aktive Fortenova grupe TopCo, podružnice Fortenova grupe koja je preuzela poslovanje Agrokora, upitali smo znači li ovaj korak da će Fortanova uskoro biti prodana do kraja. Naime, Kostić je i ranije pokazao interes za preuzimanje Agrokora. 

Jurčić smatra da su "svi financijski dioničari rekli da njih ne zanima poslovanje, nego da u nekom pristojnom roku i po pristojnoj cijeni prodaju svoje dijelove u Fortanovi, ne misle se baviti tim djelatnostima kojima se bavio Agrokor".

"To je od početka bilo jasno jer nisu kompanija koja se bavi tim aktivnostima. Čuvali su svoj kapital i htjeli nešto zaraditi" tvrdi Jurčić uz poruku kako je "ovaj izlazak iz Fortanova Grupe samo čuvanje kapitala".

Osim toga, podsjeća kako je "bilo najavljeno od početka i u skladu s time".

"Kostića vjerojatno zanimaju poljoprivredni resursi Hrvatske, jer je u tom sektoru. Možda je kod njega interes pola-pola, i bankarski i poljoprivredni", tvrdi naš sugovornik.