Problemi ugostitelja: Najbolje bi bilo vratiti staro radno vrijeme i pregledavati potvrde, ovako se potiču ilegalni tulumi i nema kontrole

"Ograničenje radnog vremena i provedba drugih protuepidemijskih mjera u poslovanju ugostitelja praćeno vrlo intenzivnom kampanjom o nužnosti socijalnog distanciranja je rezultirala velikim gubicima", potvrdio je predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Nikola Eterović za portal Direktno.

"Prema podacima Porezne uprave, ostvaren pad prometa za sektor pripreme i posluživanja hrane i pića usporedno s referentnim razdobljem 2019. godine od početka pandemije iznosi visokih 40 posto. Ovo je prosječna vrijednost te je važno napomenuti da su pojedini segmenti ugostiteljstva doživjeli padove veće od nevjerojatnih 90 posto. Šteta koja je nastala ugostiteljima je znatno viša od prikazanih brojki jer iste ne uzimaju u obzir kolateralne poremećaje na tržištu, kao što je val poskupljenja ulaznih troškova u visini od 10 do 50 posto, a pojedinih kategorija namirnica i više od 110 posto", objašnjava.

Bolja porezna politika

Ugostitelji se suočavaju s izazovima deficita radne snage. Naime, u rujnu 2021. upisan je poražavajuće mali broj učenika u konobarski smjer. Izgleda da nitko više ne želi biti konobar, a osim toga, mnoštvo ih i odlazi u inozemstvo, nezadovoljni uvjetima u Hrvatskoj.

Eterović kaže kako su "mjere ograničavanja rada i zatvaranja ugostiteljskih objekata u protekle dvije pandemijske godine, uvelike produbile neizvjesnost u ugostiteljstvu te ugostitelje stavile u izrazito nezahvalan položaj u odnosu na druge djelatnosti".

"Ponajviše zbog neizvjesne budućnosti radnog mjesta, a i ugostiteljstva općenito, konobari su u velikom broju pribjegli prekvalifikaciji. Nije tajna da su konobari i prije pandemije odlazili, a i danas odlaze u druge zemlje EU kako bi si osigurali bolju egzistenciju", objašnjava te dodaje:

"Umjesto da ju povećavamo, naša konkurentnost na tržištu rada rapidno opada. Sve ovo se moglo zaustaviti boljom poreznom politikom. Vlada je donosila nekoliko mjera od kojih je javnosti najpoznatija mjera za očuvanje radnih mjesta, ali činjenica je da našim radnicima naknada od četiri tisuće kuna nije bila dovoljna za dostojanstven život. Siguran sam da bismo danas bili u puno zavidnijem položaju da je Vlada barem u ovoj situaciji, reagirala kao većina europskih zemalja, interventnim smanjenjem poreza na dodanu vrijednost u ugostiteljstvu. Time bi nam osigurali financijski prostor i za povećanje plaća našim djelatnicima koji ne bi imali potrebu za prethodno navedenim 'manevrima'", smatra.

Vratiti staro radno vrijeme

Ugostitelji već dvije godine rade po prilagođenom radnom vremenu. Bili su zatvoreni, pa otvoreni. Radili su do 22, a sada rade već dulje vrijeme rade do ponoći. Nacionalna udruga ugostitelja i Udruženje ugostitelja Zagreb nadaju se kako će se radno vrijeme što prije vratiti na staro.

"Nakon detaljnijih analiza, ustanovljeno je da su ugostiteljski objekti ipak epidemiološki sigurna i daleko prihvatljivija mjesta za okupljanje od privatnih zabava ili nekog drugog vida okupljanja koja su zamijenila ugostiteljske objekte. Unatoč tome, ograničenja postoje, a mi se sve teže nosimo s njima. S obzirom da je ugostiteljstvo radno intenzivna djelatnost, od vlade očekujemo i već duže vrijeme ističemo, a dokazana je i iznimna ekonomska opravdanost za time, upravo je uvođenje preferencijalne stope PDV-a od 13 posto na cjelokupnu ugostiteljsku ponudu. Time bi se stvorila mogućnost za povećanje plaća našim djelatnicima, stvorio prostor za ulaganje u kvalitetu, povećala konkurentnost i zasigurno ugostiteljstvo vratilo na pravi put", kaže Eterović.

Dva zahtjeva Gradu Zagrebu

Kako bi stvar bila kompliciranija, Udruga Glas poduzetnika upozorila je u srijedu kako prijeti opasnost od zatvaranja i propadanja ugostiteljskih objekata zbog povećanja cijene najma terasa u Splitu i Zagrebu, gdje Povjerenstvo za dodjelu javnih površina ne produžuje i ne dodjeljuje ugovore za terase.  Ovakva odluka Povjerenstva označena je "pogubnom" za ugostitelje i nepotrebnim udarom na već dovoljno oštećeni sektor.

Predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb Franz Letica objasnio je za portal Direktno u kojoj mjeri ta zagrebačka udruga očekuje pomoć Grada, istaknuvši dva zahtjeva koje je Udruga poslala Gradu. 

"S jedne strane imamo sektor koji je jedan od najpogođenijih sektora negativnim posljedicama pandemije bolesti Covid-19, a s druge strane terase ugostiteljskih objekata koje su se, ne samo u Zagrebu i Hrvatskoj, već u cijeloj Europi i svijetu profilirale kao 'sigurne zone' za goste obzirom na minimiziranu mogućnost širenja korona virusa na otvorenim prostorima", pojašnjava te dodaje:

"Terase ugostiteljskih objekata će stoga imati važnu ulogu u oporavku poslovanja pojedinaca, a u konačnici sektora i cjelokupnog našeg gospodarstva koje velikim dijelom ovisi o turizmu. Slijedom navedenoga Gradu Zagrebu smo uputili dva zahtjeva. Prvi je da se u Povjerenstvo u savjetodavnoj ulozi uključi predstavnike ugostitelja, kako bi se Povjerenstvo moglo što detaljnije informirati o svim segmentima poslovanja u ugostiteljstvu i značaju određene terase, kako za ugostiteljski objekte, tako i za Grad te širu zajednicu. Drugi zahtjev je, zbog trenutnih izvanrednih okolnosti izazvanih pandemijom, uvođenje moratorija od dvije godine na sve postojeće terase zaključno sa 31. prosinca 2021. godine", kaže Letica.

Zaključuje kako bi "taj period ugostiteljima i Gradu Zagrebu dao dovoljno vremena da usuglase vizije razvoja zagrebačke gastro scene te krenu u realizaciju iste oporavljeni, egzistencijalno stabilni i financijski pripremljeni".

'Potiču ilegalne tulume'

A kako situaciju u Zagrebu vide ugostitelji? Razgovarali smo s vlasnikom jednog zagrebačkog restorana, koji je želio ostati anoniman.

"Mogli su pričekati još, godinu, dvije i dati ljudima priliku da izađu iz ove krize i oporave se. Jedino ugostiteljstvo diže Zagreb iz nekog mrtvila, a sada nakon pandemija oni idu uništavati i dalje sektor koji je najviše nastradao u pandemiji uz autoprijevoznike i turizam", kaže naš sugovornik te dodaje da će većina ugostitelja zatvoriti svoje firme, uključujući i njega, ako vlast nastavi provođenje takve odluke.

Objašnjava kako je Grad dosta pomogao za Bandićevo vrijeme, kada su maknuli prirez i najam za terasu u vrijeme pandemije, a "država je samo pomogla radnicima". Ipak, kazao je da mu mjere nisu pomogle kao poduzetniku.

"Radili smo s deset posto kapaciteta u lockdownu, a država je pokrivala dio plaća i 70 posto troškova lokala, a za onih 30 posto nismo mogli zaraditi. Tako da smo se zaduživali i ulazili u minuse. Da ne kažem da se kasnilo s plaćanjem od strane države po četiri i više mjeseci za plaće i troškove", kaže te zaključuje da mu se više isplatilo zatvoriti lokal i poslati zaposlenike na burzu.

No, i naš sugovornik se slaže kako je "najbolja solucija vratiti radno vrijeme kakvo je bilo prije pandemije i da se svima pregledavaju potvrde".

"Ovako samo potiču ilegalne tulume bez kontrole i ilegalnu naplatu, a s ovim bi imali nekakvu kontrolu", zaključuje naš sugovornik.