UOČI VELIKOG KONCERTA U ARENI ZAGREB
Prljavo Kazalište prisjeća se za Direktno legendarnog koncerta prije 30 godina na Trgu: To je bila borba za demokraciju
Bilo je to 17. listopada 1989. godine. Prljavo Kazalište održalo je koncert na tadašnjem Trgu Republike, današnjem Trgu bana Jelačića, koji je okupio impozantnu brojku od čak 300.000 ljudi, koja do danas nije nadmašena. Bio je to događaj koji je označio početak kraja SFRJ. Nezaustavljiva sila ljudi onemogućila je i tadašnju miliciju koja je stigla prije koncerta kako bi isključila struju, no nisu se mogli probiti kroz silnu gužvu. Bendu je bilo naređeno da obavijeste publiku da se koncert otkazuje, no Jasenko Houra je odvratio miliciji: “Recite im sami!”.
Sada, 30 godina nakon, pred veliki koncert u Areni Zagreb, 18. i 19. listopada, u razgovoru s Jasenkom Hourom i Markom Karačićem prisjećamo se toga značajnog dana koji je obilježio sam početak demokracije u Hrvatskoj.
Grupa je na ovom koncertu promovirala album pod nazivom ‘Zaustavite Zemlju’, a upravo je tako i izgledalo, kao da je sve stalo u tom trenutku, kada su tisuće ljudi disale kao jedan. Snaga mase bila je nezaustavljiva. Zavijorile su hrvatske zastave i simbolično obilježile početak kraja bivšeg sistema.
Upravo ovaj zagrebački koncert najavio je raspad SFRJ i ono što je zatim uslijedilo – Domovinski rat. Urezana u sjećanju mase ostala je i Hourina rečenica koja je pokrenula val ovacija: “Samo da vam kažem narode, neka u ova teška vremena Bog čuva i vas i nas”. Vrhunac uzavrele atmosfere na Trgu, koji donekle prenosi i snimka, bio je kraj koncerta, kada je bend započeo pjesmu ''Mojoj majci – Ruža hrvatska'', a pjesma je poprimila tolike razmjere, da se i danas povezuje s neovisnošću.
Danas, 30 godina nakon, Prljavo Kazalište priprema veliki koncert u Areni Zagreb, kojim obilježava taj dan, a jedna Arena nije bila dovoljna za sve one koji žele prisustvovati tom spektaklu, pa će se koncert održati dva dana zaredom, 18. i 19. listopada.
Prljavci i nakon 40 godina postojanja istim intenzitetom rade, sviraju i stvaraju, u čemu ih vjerno prati njihova mnogobrojna publika. Pjesme se prenose s generacije na generaciju, a uoči velikog spektakla u Areni, o prošlosti, ali i o budućnosti popričali smo s Jasenkom Hourom i Markom Karačićem, koji se Prljavcima priključio posljednji.
“Ne moramo mi od toga raditi neku priču, iako to jest krucijalni dan u životu Kazališta jer su se poklopile neke okolnosti koje nisu samo glazbene, pa se tu prelilo malo i u drugu posudu, onu nacionalnu. To je po mnogo čemu bio specifikum. Ovaj koncert u Areni ja doživljavam kao 'after party', one godine ga nismo imali, a ove godine, post festum, napravit ćemo koncert. Mi se uvijek trudimo biti što bolji na bini, pokazati našoj publici da možemo napraviti još jedan korak gore”, govori Houra.
A kako Houra iz današnje perspektive gleda na povijesni događaj na Trgu, s odmakom od 30 godina?
“Kada te netko pita o Trgu i kada shvatiš što je to značilo, koliko je ljudi bilo tamo, generacije. Kada to svedemo na broj stanovnika, ispada praktički da su svi bili na tom koncertu. Dugo se vrtila ta priča i pitanje ‘Di si bio tada?’ Kod organizacije ovog koncerta svijest je, izgledam bila ogromna. Kazalište je uvijek imalo tu predaju, slušale su ga starije generacije koje su to prenosile dalje, ali mislim da je ondašnja svijest, u to vrijeme bila obilježena događajima kao što je padanje Istočnog bloka, te nekakve generacije koja je bila studentska i mlada, koja želi doći u poziciju dijaloga. Više nije bilo monologa, popustila je stega, kako bi došli u neko malo normalnije društvo koje je pitomije. To je bila borba za demokraciju koja je odavde otprilike krenula, to je bila nekakva naznaka. Tek pola godine nakon toga formiraju se nekakve stranke u Hrvatskoj, to je bio nekakav lajtmotiv u to vrijeme, ja sam to uvijek tako doživljavao. I mislim da taj koncert pokazuje na neki način da je to bila ta vokacija publike koja je jako svjesna toga što se događa u društvu. Glazba je 90 posto, ali bilo je svakako tih nacionalnih elemenata".
Zanimljive su različite perspektive gledanja na taj događaj. Prljavcima se prije nešto više od godinu dana priključio novi basist, Marko Karačić, koji je kao malo dijete, živeći nedaleko od Trga, slušao koncert, ne misleći da će 30 godina nakon biti dijelom benda. Kroz te događaje, a i kasnije gledajući snimke, njegova perspektiva tog događaja je sasvim drugačija.
Foto: Nikolina Kušić
“U društveno- političkom kontekstu toga koncerta prije 30 godina, moja perspektiva toga je sasvim drugačija od perspektive ostatka benda. Ja na taj događaj imam sasvim drugačija sjećanja, jer sam bio malo dijete. Sjećam ga se na način kao što se sjećam pjesme 'Moja domovina'. Kad bih je čuo na televiziji, to je značilo da idem u podrum i da počinje uzbuna. To nije osjećaj koji vežeš uz svaku pjesmu, uz svaku glazbu. Tako isto je i s Prljavcima. Ruža hrvatska, uživo s Trga, to je obilježilo to vrijeme, nadišlo je pjesmu u tom smislu. Kada si klinac, kužiš da se nešto događa, iako ti nije sve jasno, a onda kako odrastaš ti postaje jasno, pa opet sve dobija novu dimenziju."
“Ima jedan trenutak, kada sam kao klinac gledao taj koncert na Trgu. Sviraju laganicu, ‘Tu noć kad si se udavala’, a škvadra baca petarde. Ti vidiš na snimci Bodaleca kako pjeva i kako pukne petarda blizu, on se stepe, vidiš da je atmosfera toliko naelektrizirana jer svira se laganica, petarde pucaju, ali sve ide dalje, ne prekida se. To je za mene slika tog vremena, zna se da se događa nešto veliko, ali ide se dalje. I otišlo se dalje.”, prisjeća se Karačić.
Dodaje kako je taj koncert na Trgu bio monumentalan događaj bez presedana, što se tiče glazbenog okupljanja, što je u osnovi i bio, no kako ne možemo zanemariti tu komponentu začetka demokracije, naznake promjena.
“Sigurno da je 30 godina od jednog takvog događaja respektabilna brojka koju definitivno treba obilježiti. Ovo što smo uspjeli napraviti, napuniti dvije arene dva dana zaredom, za bend je jedna ogromna stvar, a za mene osobno definitivno koncert karijere do sada.”, kaže Marko Karačić.
“Svirati u bendu kao što je Prljavo Kazalište, ostvarenje je sna svakog klinca koji brije na to. U našim okvirima nema dalje. Poseban je to osjećaj, svirati pjesme na pozornici s Prljavim Kazalištem koje si kao klinac gledao i slušao.”, dodao je.
Upravo 30 godina od koncerta, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uručila je Prljavcima povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos i promicanje domoljublja, njihovog humanitarnog djelovanja te ugleda rock-glazbe u povodu njihove 40. obljetnice rada.
Istaknula je da je Prljavo kazalište stvaralo i izvodilo skladbe koje su ostale dio naših osobnih ljubavi i boli, proslava i tugovanja, a posebno posveta majci koja se, kako je rekla, iz okvira tihog opraštanja prelila u gotovo nacionalnu budnicu.
FaH
“U nekakvim drugačijim okolnostima i uređenjima Kazalište je radilo, bilo u glazbi ili nekom humanitarnom djelu, praktički smo napravili sve što smo mogli. Daleko od toga da više nema ništa što možemo, ali uvijek smo se trudili napraviti što više i što bolje. Imali smo uvijek taj osjećaj kome i gdje pripadamo, tako da je uvijek lijepo dobiti priznanje za sav trud. Drago mi je zbog benda, zbog svakog člana posebno, i sadašnjih i bivših, to je zajednički uspjeh”, komentirao je Houra ovo priznanje.
Prljavo Kazalište ima bogatu prošlost, čvrsto ukorijenjenu u svijesti svoje publike i zauvijek obilježenu u njihovim pjesmama. No, jasno je i kako ih čeka i zanimljiva budućnost.
“Budućnost je strašno nepredvidljiva. Kazalište je uvijek bilo nepredvidljivi element, tako da možemo danas imati 100 zamisli, ali u kojem će to pravcu otići, to ne znam. To je ono što pokušavam objasniti, to nije pitanje jednog čovjeka, to je pitanje cijelog benda. Svi ovisimo o svima, a bend ovisi o nepredvidljivosti svakog čovjeka u njemu. Postoji inicijalna ideja, ali svaki član benda daje svoj doprinos, koji kada se skupe vode priču u određenom smjeru. Nadam se ipak da ćemo u zimskom periodu, poslije nove godine ući u tu fazu da budemo malo više u Dubravi, da sviramo bez pritiska. Mi nismo bend koji ima obvezu napraviti novi spot, novi singl, nešto zavrtiti. No, volio bih napraviti novi album od 15 pjesama, novu knjigu, to je nekakva inicijalna ideja, a što će se od svega dogoditi, to ćemo vidjeti”, najavio je Houra.
Uz ovo prisjećanje nekih minulih vremena, dečki nisu propustili najaviti ono što mnogobrojnu publiku čeka na dva rasprodana koncerta u Areni, 18. i 19. listopada.
“Definitivno, publiku u Areni Zagreb očekuje nešto što nemaju prilike često vidjeti. Od same produkcije koja je impozantna i stvarno na jednom visokom nivou, treba istaknuti Svena Kučinića i Lumilas, koji sa svjetlom rade posao na svjetskom nivou. Kao bend smo strašno motivirani, mislim da će koncert biti odličan, publika te ponese. Puna Arena, ne možeš to ignorirati, to je nemoguće”, iskren je Karačić, dok Houra dodaje:
“Ja mislim da publika koja dolazi zna na što dolazi, ali ja znam i da mi moramo biti odlični. Nema tu velike filozofije, možemo biti bolesni ili strgani, na kraju zna se što je 'rock and roll'. Danas su ljudi skloni malo previše kititi stvari, malo mi to 'Broadway' postaje, no radi se o inicijalnoj postavci 'rock and rolla'. Na kraju ostaješ na bini, pod reflektorima, u majici kratkih rukava, radi toga si počeo sa svim. To je taj inicijalni san koji smo imali i koji prenosimo dalje. Moraš dati sve od sebe i u takvim stvarima nikog ne možeš prevariti”, poručuje Houra.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.