Prkačin: 'Svake godine od travnja do lipnja nastaje pravo antifašističko mahnitanje koje se pretvara u histeriju, a ona prelazi u Sabor'

Prije dva dana obilježene su dvije značajne obljetnice, navodi Prkačin na početku.

"Jedna je Dan Europe, a druga je Dan pobjede nad fašizmom. Fašizam je svjetonazor kakav je, koji je vrijedan osude i prijezira. Da je rasprava o pobjedi nad fašizmom ostala na razini dostojanstva, istine, ozbiljnosti ne bih u to ulazio. Mi pobjedu nad fašizmom pretpostavljamo nekom posebnom hrvatskom antifašizmu", govori i nastavlja:

"Postao je predmet manipulacija, predmet iskrivljivanja istine pa i predmet sukobljavanja među nama Hrvatima. Svake godine od 10. travnja do 22. lipnja nastaje pravo antifašističko mahnitanje u Hrvatskoj koje se pretvara u histeriju, a histerija prelazi u Hrvatski sabor".

Kaže da je slušao početke rasprava i zaključio da se kvalitetnije i umnije rasprave vode se u trećerazrednoj birtiji, nego u Saboru. "Hrvatski antifašizam u sebi krije obranu i glorificira jedan sustav koji je bio jednako zločinački kao i fašizam. U sebi krije prikrivanje hrvatskog komunizma i zločina. To je suprotno od onoga što Europa od nas traži, a traži da jednako tretiramo i jedne i druge", pojašnjava Prkačin.

Kada se vide sva stratišta u Hrvatskoj, vidi se da tu nešto ne štima, ističe.

"S druge strane, priča se da je nama taj antifašizam pomogao. Želim postaviti nekoliko pitanja što se tiče toga. Zadnjih godina tisuću puta više spominje se antifašizam, nego fašizam. Gospodo antifašisti, kažite mi kada je nastao antifašistički pokret? Ne znate, ne znaju ni oni koji od vas više znaju. Znate li tko je s prostora bivše Jugoslavije bio član antifašističke koalicije? Ne Titov Naorodno oslobodilački pokret, nego izbjeglička Vlada u Londonu. Kada vam Srbi počnu pričati priče o Draži Mihajloviću, on je u jednome trenutku bio i fašist i antifašist, a bio je srpski nacionalist i ništa drugo", nastavlja zastupnik Domovinskog pokreta.