PRIJETI LI NAM KRIZA? Novotny; Recesija u Italiji i sporiji rast njemačkog gospodarstva imat će utjecaja i na Hrvatsku, ali...

Ulazak Italije u recesiju i problemi s kojima se suočava njemačko gospodarstvo utječu na cijelu Europu, ali posebno na Hrvatsku jer se radi o naša dva najvažnija vanjskotrgovinska partnera.

Nakon godina prosperiteta, ulagače je na svjetskim burzama neugodno iznenadio podatak o o neočekivanom padu industrijske proizvodnje u Njemačkoj u prosincu prošle godine za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je već četvrti mjesec zaredom kako proizvodnja pada.

Analitičari predviđaju kako to povećava izglede da je u četvrtom lanjskom tromjesečju njemački bruto domaći proizvod (BDP) pao, kao i u prethodnom tromjesečju. što bi značilo da je njemačko gospodarstvo također u recesiji.

Njemačkoj također prijeti opasnost od rupe u proračunu do 2023. godine oko 25 milijardi eura jer bi zbog usporavanja rasta gospodarstva prihodi od poreza mogli biti niži od predviđenih.

Talijansko gospodarstvo službeno je ušlo u recesiju nakon što su službeni podaci pokazali da je bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem tromjesečju 2018. godine pao drugo tromjesečje zaredom.

Europska komisija smanjila je procjene rasta gospodarstva eurozone u ovoj godini na 1,3 posto, s prethodnih 1,9 posto, pri čemu je smanjila procjene rasta Njemačke i Italije. No Komisija je smanjila i procjenu rasta hrvatskog gospodarstva  u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera.

CEZ indeks s druge strane sugerira kako bi rast BDP-a u posljednjem tromjesečju u Hrvatskoj mogao biti znatno ispod očekivanja. Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), temeljem CEIZ indeksa za prosinac 2018. koji iznosi -0,9 indeksnih bodova, očekuju da bi godišnja stopa rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2018. mogla iznositi 2,3 posto, što je znatno lošije od očekivanja.

Radi se o znatno sporijem rastu izvoza roba nego u 2017. godini, a za očekivati će da će se rast hrvatskog izvoza u te dvije zemlje usporiti.

'Poremećaji na talijanskom i njemačkom tržištu imaju utjecaja na Hrvatsku'

Moguća prijetnja hrvatskom gospodarstvu zbog nepovoljnih vanjskih faktora bila je tema razgovora kojeg smo vodili s poznatim ekonomskim analitičarem Damirom Novotnyjem.

"Gledajte, ovaj rast koji smo vidjeli prošle godine i koji se očekuje ove godine je u najvećoj mjeri rezultat dva trenda. Prvi trend je povećanje domaće potrošnje kao posljedica poreznog rasterećenja i rasta izvoza koji je dosta jak. Mala i srednja poduzeća su se uspjela dobro pozicionirati na europskom tržištu, posebno na tržištima Italije i Njemačke, uz Sloveniju i Austriju. Naša izvozna poduzeća su se usmjerila prema tim tržištima, a manje prema tržištima jugoistočne Europe", odgovorio nam je Novotny.

Novotny kaže kako će poremećaji na tržištima Italije i Njemačke sigurno osjetiti i u hrvatskom gospodarstvu: "Poremećaji na tim tržištima će se odraziti, s obzirom na to da ovisimo o konjunkturi na tim tržištima. Svaki šok koji bi smanjio potražnju na tim tržištima, mogao bi i smanjiti narudžbe hrvatskih poduzeća. Može naravno biti posljedica i u turističkom sektoru jer dolaze brojni turisti u Hrvatsku iz te dvije države".

No, poznati ekonomski analitičar objašnjava i kako problemi u talijanskom gospodarstvu nisu novost te da se još ne može govoriti da postoji opasnost od recesije u hrvatskom gospodarstvu.

"Italija je u lošem stanju zbog strukturnih problema s kojima se njihova ekonomija suočava već niz desetljeća. Ti problemi su već poznati poput odnosa u razvijenosti između sjevera i juga zemlja, visoke zaduženosti javnog sektora itd. Kod ostala tri naša bitnija vanjskotrgovinska partnera ne vidimo naznake recesije, čak niti približno. Što ne znači da do recesije neće doći jer se ekonomije razvijenih država kreću u ciklusima. Njemačka ima usporeniji rast nego što je imala proteklih godina, razlog tome je pad potražnje na kineskom i ruskom tržištu, a kad pada potražnja na tim tržištima onda Njemačka manje prodaje automobila i strojeva. Dakako će da hrvatska poduzeća koja rade kao njemački dobavljači osjetiti taj pad, ali ne vidim da se priprema ozbiljnija recesija", pojasnio je Novotny.

Novotny: Hrvatska ima svoje unutarnje strukturne probleme

Ekonomskog analitičara smo pitali i o drugim vanjskim faktorima koji bi mogli utjecati na slabije rezultate hrvatskog gospodarstva poput Brexita: "Brexit će svakako utjecati, dvije ekonomije su jako povezane. Pogotovo ako bi došlo do 'No deal' Brexita, za što su šanse skoro pedeset posto. Naše kompanije su se u jednom trenutku dobro pozicionirale na britanskom tržištu jer su tamo cijene više. Izvozimo od vina, sira do dječje obuće. Imamo svijetlih primjera gdje su naša poduzeća dobro pozicionirala. Ako dođe do gore verzije Brexita, to će imati utjecaja ne samo na hrvatsku, već i svjetsku ekonomiju".

Novotny upozorava kako hrvatski problem nisu vanjske opasnosti, nego unutarnja struktura gospodarstva: "Nemamo dovoljno ulaganja u modernizaciju i produktivnost. Ne rastu investicije, raste uglavnom potrošnja, a zbog toga raste i uvoz. Hrvatska nije u stanju proizvesti ni hranu za svoje potrebe. Industrija nam je u lošem stanju, osim rijetkih izuzetaka poput farmaceutske industrije, koja je najnaprednija u tehnološkim smislu. Jako kaskamo za Slovencima naprimjer. Poljoprivreda je također kronično neučinkovita".