Prijeti li Europi nova zdravstvena kriza: Provjerili smo koliko oboljelih ima u Hrvatskoj

Majmunske boginje (mpox) su virusna bolest uzrokovana virusom koji je sličan virusu velikih boginja izazvale su veliku zabrinutost sredinom 2022. godine kada je zabilježeno značajno povećanje broja slučajeva izvan endemskih zemalja. Otada je bolest zabilježena u raznim dijelovima svijeta, a dodatan problem izazvala je pojava varijante clade lb.

Ova varijanta pokazuje povećanu sposobnost prijenosa putem bliskog kontakta, uključujući seksualni kontakt, što je izazvalo zabrinutost među zdravstvenim vlastima. Na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ocjenjuje se da je rizik veći nego kod ranijih varijanti.

Prema podacima WHO-a, od 2022. godine zabilježeno je više od 130.000 tisuća slučajeva, a broj smrtnih slučajeva popeo se na gotovo 300. U 2024. godini, WHO je po drugi put proglasio majmunske boginje javnozdravstvenom krizom zbog povećanog broja slučajeva. Prema nedavnom izvještaju Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), varijanta clade I zabilježena je u nekoliko europskih zemalja: Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji i Švedskoj.

FOTO: WHO/screenshot

Stanje u Hrvatskoj

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) otkrili su nam kakvo je stanje u Hrvatskoj. "U Hrvatskoj je od prvog slučaja, koji je obolio u lipnju 2022. godine, do sada ukupno oboljelo 37 osoba", navode i dodaju da nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva.

Iz HZJZ-a također navode da su svi slučajevi u Hrvatskoj bili clade (grana) II. Ove je godine prijavljeno dvoje oboljelih. Na stranicama HZJZ-a se navodi da je mpox virusna infekcija koja uzrokuje simptome slične gripi i gnojne lezije, a iako je obično blaga, može biti smrtonosna.

Najrizičnije skupine su djeca, trudnice i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, poput onih s HIV-om. Prema prikupljenim podacima o oboljelima u aktualnoj epidemiji izvan endemskih zemalja, klinička slika često odstupa od one uobičajene u endemskim područjima.

FOTO: ECDC/screenshot

Kako prepoznati bolest?

U endemskim zemljama bolest obično počinje prodromalnim stadijem karakteriziranim umorom, povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i leđima, a može biti prisutna i grlobolja. Nakon jedan do tri dana javlja se osip koji se širi centrifugalno, počevši na licu i spušta se na trup i ekstremitete, a može krenuti od mjesta unosa virusa u organizam. U slučaju diseminiranog osipa zahvaćeni su i dlanovi i tabani. Mogu biti prisutne i lezije na sluznici usta i očiju (enantem). Osip može jako svrbjeti ili boljeti, a otprilike s početkom osipa, javlja se i bolna limfadenopatija.

Opaka bolest iz Afrike se proširila diljem Europe: Evo gdje je dosad sve zabilježena

U oboljelih u neendemskim zemljama prodromalni simptomi često izostaju ili im prvo prethodi osip koji je često atipičan – svega nekoliko lezija i/ili ograničen na genitalnu ili perianalnu regiju, a prisutne lezije mogu biti u različitim razvojnim stadijima, od makule, preko papule, vezikule i pustule do kruste. Uobičajeno, osip, koji može jako svrbjeti ili boljeti, ima evoluciju od makule, preko papule, vezikule i pustule do kruste. Liječenje je simptomatsko i u većini slučajeva bolest prođe kroz dva do četiri tjedna, navodi se na stranicama HZJZ-a.