NA SJEDNICI VLADE I O PRORAČUNU

Plenković: Marakeški sporazum prihvatiti u prosincu, a nakon toga ćemo o daljnjim koracima

Autor

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pripremit će izvješće o Globalnom kompaktu o zakonitim migracijama, tzv. Marakeškom sporazumu koji je izazvao dosta prijepora u političkom vrhu zadnjih dana, koje će se naći na vladi idući tjedan, a nakon toga i u Saboru, izvijestio je u petak premijer Andrej Plenković.

09.11.2018. u 10:44
Ispiši članak

"Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje je koordiniralo njegovu izradu podnijet će izvješće vladi idući tjedan, da se do kraja rasvijetli ta tema i da se objasni o čemu se radi", kazao je premijer u petak na sjednici vlade. 

"Potom ćemo taj dokument kao informaciju poslati u Sabor, mislim da je to tema koja zavređuje raspravu na barem dva odbora tako da i zastupnici točno znaju o čemu se radi", rekao je Plenković, dodavši kako je važno da sve oko Marakeškog sporazuma bude transparentno.  

Tzv. Marakeški sporazum o zakonitim migracijama izazvao je proteklih dana sukob između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je bila najavila da će ga podržati, ali kasnije reterirala od toga, i Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje ne vidi ništa sporno u tom dokumentu. 

Plenković je danas ponovio da Globalni kompakt nije međunarodni ugovor i nema pravno obvezujući karakter.  

"Riječ je o katalogu mjera koji se radi zadnje dvije godine, otkako je na Općoj skupštini UN-a zacrtan put za to", rekao je Plenković dodavši da su na tom zasjedanju sudjelovali i predsjednica i predstavnici tadašnje vlade. 

"Dokument je od srpnja u ovom obliku kakav je sada i trebao bi se politički prihvatiti u Maroku sredinom prosinca", rekao je Plenković. Nije objavio tko će uime Hrvatske putovati u Marakeš nakon što je predsjednica od toga odustala.

Prijedlog proračuna za 2019. temelji se na rastu gospodarstva od 2,9 posto

Na početku sjednice Vlade Plenković je izrazio zadovoljstvo što je Europska komisija u svojim jesenskim prognozama podigla procjenu ovogodišnje stope hrvatskog gospodarskog rasta s 2,6 na 2,8 posto, kazavši da procjene Vlade i EK konvergiraju i da je to rezultat predvidljivosti onoga što radi Vlada u zadnje dvije godine, među ostalim i držanje limita koji su definirani u Smjernicama ekonomske i fiskalne.

Ocijenio je da su makroekonomski trendovi u dosadašnjem dijelu godine pozitivno utjecali na kretanja proračunskih prihoda. Kako je istaknuo, u odnosu na planirano, veći su prihodi od PDV-a, doprinosa, trošarina i poreza na dohodak.

"Svi ti pokazatelji su dobri i pozitivni i zbog toga ove godine možemo predložiti rebalans proračuna koji ne povećava razinu rashoda", kazao je Plenković.

Kao bitan element istaknuo je protestirana jamstava Uljanik grupe, koji će rashodnu stranu proračuna opteretiti "i s onim što možda nismo računali".

Podsjetio je da je u prvih šest mjeseci proračun bio u suficitu za 1,6 milijardi kuna, kazavši da se taj trend i nastavio te dodao da je ministrima kazao da od svih očekuje "vrlo restriktivnu politiku u sljedećih mjesec i pol dana" kako bi do kraja godine proračun bio blizu ravnoteže.

"To je u svakom slučaju naš cilj, a uzimajući u obzir da su jamstva koja će dolaziti nama na naplatu u najvećoj mjeri jamstva koja su davale prijašnje vlade, a njih je posebno bilo od rujna pa do studenoga 2015. godine", rekao je.

Preraspodjela u okviru rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kazao je, ide u nekoliko bitnih smjerova - na zdravstveni sektor oko 400 milijuna kuna, za Ministarstvo unutarnjih poslova zbog migracija, dio ide za politike demografske obnove, otprilike 230 milijuna kuna za indeksaciju mirovina, za kulturu, graditeljstvo, znanost, pravosuđe i regionalni razvoj.

"Čini mi se da smo s ovim rebalansom postigli ono što se u ovom trenutku moglo i što je bilo korisno", ocijenio je, dodavši da što se tiče ESA metodologije, očekuje da će proračunski manjak ove godine iznositi dvije milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a, odnosno točno ono što je Vlada procjenjivala.

Zamolio je ministre da, unatoč izvanrednoj situaciji u Uljanik grupi, naprave dodatne napore i nastave pozitivni trend, jer je to temelj za ostvarivanje ključnih ciljeva ekonomske politike na kontinuiranom smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u, za koji je izrazi nadu da će usprkos Uljaniku do kraja godine biti ispod 75 posto BDP-a.

Proračunski prihodi iduće godine 136, a rashodi 140 milijardi kuna

U vezi prijedloga proračuna za 2019. kazao je da se rast gospodarstva procjenjuje na 2,9 posto. a manjak u proračunu 0,4 posto BDP-a.

Prema prijedlogu Vlade, prihodi državnog proračuna iznosit će u 2019. godini 136,1 milijardu kuna, ili 5,5 posto više u odnosu na originalno planirani proračun za 2018.

Rashodi za iduću godinu planirani su, pak, na 140,3 milijarde kuna, što je 6,9 milijardi više u odnosu na originalno planirane rashode u ovoj godini.

"Tu očekujemo da se prihoda strana proračunska bazira na rastu gospodarske aktivnosti, ali i na trećem krugu poreznog rasterećenja", rekao je Plnković.

"Rashodna strana proračuna podređena je jačanju fiskalne održivosti, želimo provesti one mjere koje su bitne za poticanje razvoja, ali i adekvatnu skrb za  za sve slojeve stanovništva. Dakle, ovaj proračun ima i svoju dimenziju društvene solidarnosti jer želimo socijalnu koheziju", ustvrdio je Plenković.

Kao i do sada, Vlada želi, kazao je premijer, obećati manje, a realizirati više. Ambicija je da kod kreditnih agencija Hrvatska dobije još bolju ocjenu i zemlju stave na razinu investicijskog rejtinga.

"Proračun je racionalan, kvalitetan, da ide za tim da ostvarimo programske prioritete, da želimo nastaviti fiskalnu konsolidaciju i poslati snažnu poruku da smo Vlada koja zna kojim pravcem treba ići, kako planirati i kako u konačnici sve proračunske rashode staviti u funkciju gospodarskog rasta i zadovoljavanja glavnih potreba države, ali i društva u cjelini", ustvrdio je Plenković.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.