Rat kamenjem

Prije trideset godina izbila prva intifada, palestinska pobuna protiv Izraela

Autor

mo/h

Prije trideset godina, 9. prosinca 1987., izbila je intifada, palestinski narodni ustanak koji je na palestinskim područjima buktio idućih šest godina, do potpisivanja sporazuma iz Osla i međusobnog priznanja Izraela i PLO-a. 

09.12.2017. u 08:46
Ispiši članak

Intifada je počela u izbjegličkom kampu Džabalija u Pojasu Gaze, dan nakon što se kamion izraelske vojske sudario s palestinskim civilnim automobilom u kojem su poginula četvorica palestinskih radnika. 

Na pogrebu žrtava 9. prosinca došlo je do prvih nasilnih sukoba palestinskih prosvjednika i vojske. Uskoro je proključalo u još osam izbjegličkih kampova u Gazi i intifada, "rat kamenjem", proširila se okupiranim područjima kao požar.

Intifada je bila izraz nagomilane frustracije dvadesetogodišnjom okupacijom palestinskih područja i politikom "željezne ruke" prema bilo kakvom palestinskom otporu koju je nametnuo ondašnji ministar obrane Yitzhak Rabin. 

Iznenađen razmjerima ustanka, Rabin je prvo naredio da se palestinskim prosvjednicima "polome kosti", ali je kasnije priznao da nema vojnog rješenja za pobunu. 

Izraelski vojnici, koji nisu bili pripremljeni za provedbu inače policijskih zadaća, na palestinsko kamenje i zapaljive boce odgovarali su bojevim streljivom. 

Prvi put u čedrdeset godina arapsko-izraelskog sukoba, Palestinci na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, njih milijun i pol, bili su u ratu s Izraelom. 

Ulice su postale bojišta mladim "šababima", mladićima od 10 do 25 godina koji su se borili kamenjem. 

Masovni ustanak iznenadio je čak i čelništvo Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), tada smješteno u Tunisu. 

U rujnu 1993. Izrael i PLO potpisali su sporazum iz Osla koji su rukovanjem zapečatili palestinski vođa Jaser Arafat i Yitzhak Rabin koji je u međuvremenu postao premijer. Neprijateljstva su prestala s obje strane. 

U šest godina intifade ubijeno je oko 1600 Palestinaca, a gotovo ih je četvrtina bila mlađa od 16 godina, i tristotinjak Izraelaca.  

Kroz izraelske zatvore u tom je razdoblju prošlo između 120 i 140 tisuća Palestinaca.

Tijekom prve intifade nastala je danas svima dobro poznata militantna palestinska skupina Hamas koja nije pristala na sporazume iz Osla. Protivnika mirovnog procesa bilo je i na drugoj strani pa je tako jedan židovski ekstremist ubio Rabina 1994. 

U rujnu 2000. kontroverzni posjet vođe izraelske desnice Ariela Sharona Brdu hrama u istočnom Jeruzalemu potanuo je drugu palestinsku intifadu koja je trajala idućih pet godina. U njoj je poginulo oko tri tisuće Palestinaca i tisuću Izraelaca. 

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump priznao Jeruzalem kao glavni izraelski grad, svijet strahuje da bi to mogao biti povod za treći palestinski ustanak. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.