OBLJETNICA KOJA SE NEDOPUSTIVO IGNORIRA

Prije tri desetljeća održan je referendum o hrvatskoj neovisnosti, Tuđmanovi suradnici otkrivaju nam zašto je dodao drugi dio pitanja

Autor

Andrea Latinović

Točno prije 30 godina, na današnji dan, 19. svibnja 1991. godine, održan je referendum na kojemu su hrvatski građani odlučili o budućnosti Hrvatske, odgovarajući na dva ponuđena pitanja.

19.05.2021. u 22:04
Ispiši članak

Prvo pitanje, na plavom listiću, glasilo je: ''Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama?''.

Drugo pitanje, na crvenom listiću, bilo je: ''Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?''.

Prema Izvješću Republičke komisije za provedbu referenduma, na njega je moglo izaći 3.652.225 glasača. 

Za pitanje na plavom listiću, o suverenosti i samostalnosti Hrvatske, glasovalo je ukupno 3.051.881 glasača ili 83.56 posto od ukupnog broja registriranih glasača. "Za" je glasovalo 2.845.521 glasača ili 93,24 posto izašlih na referendum. "Protiv" je glasovalo 126.630 glasača ili 4,15 posto glasača koji su pristupili referendumu.

Za pitanje na crvenom listiću, o ostanku Hrvatske u jedinstvenoj saveznoj državi, ukupno je glasovalo 3.051.881 glasača ili 83,56 od ukupnog broja registriranih glasača. "Za" je glasovalo 164.267 glasača ili 5,38 posto izašlih na referendum. "Protiv" je glasovalo 2.813.085 glasača ili 92,18 posto izašlih. 

Na osnovi neposredno iskazane volje hrvatskih građana na referendumu, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama, Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.

Ishod referenduma bio je polazište donošenja i Odluke o raskidu državno-pravne sveze sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ koju je Hrvatski sabor usvojio 8. listopada iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država.

Konačni raskid s Jugoslavijom, odnosno SFRJ

Predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, donio je 25. travnja 1991. godine Odluku o raspisu referenduma u Republici Hrvatskoj za dan 19. svibnja 1991. godine, a u vezi s pregovorima o razrješenju državne krize u SFRJ.

Referendum je održan 19. svibnja.

Zatim je predsjednik Republike objavio 23. svibnja 1991., na temelju izvješća Republičke komisije za provedbu referenduma od 22. svibnja 1991., da su na referendumu građani Republike Hrvatske donijeli Odluku:

"1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. 2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi."

Sukladno tome, Sabor Republike Hrvatske donio je 25. lipnja 1991. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, u kojoj se utvrđuje da "ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje".

Na istoj je sjednici sva tri vijeća, Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.[4] Ishod referenduma bio je polazište donošenja i Odluke o raskidu državno-pravne sveze sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ koju je Hrvatski sabor usvojio 8. listopada iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država.

Država začeta u krvi, ali ponosna i na nogama

O toj smo velikoj, ali pomalo i zaboravljenoj obljetnici - kada je Hrvatska počela stvarati svoju povijest, začetu u krvi, brojnim poginulima, ranjenima, raseljenima, opljačkana i gotovo ''razbijena'', ali dostojanstvena i ponosna, izašavši iz Domovinskoga rata u kojem je bivša JNA i srbijansko-četnički agresor uz pomoć crnogorskih okupatora- razgovarali s dvoje tadašnjih svjedoka vremena.

S dr. Andrijom Hebrangom, tadašnjim ratnim ministrom zdravstva i Vesnom Škare Ožbolt, koja je u to vrijeme bila predstojnica Ureda predsjednika Tuđmana. 

Dr. Hebrang: Više je od tisuću naroda na svijetu, ali samo ih dvjestotinjak ima svoju državu

''Danas je 30 godina od referenduma o neovisnosti Hrvatske, najveći politički događaj u povijesti Hrvata. U osvit krvave srpske agresije osmislio ga je dr Tuđman, prvi predsjednik i do sada jedini državnik u stvaranju države. Prvenstveno zahvaljujući njemu, a kasnije i stotinama tisuća branitelja, među više od tisuću naroda u svijetu, Hrvati su se izborili među 200 onih koji imaju svoju državu.

Koliko je mudrosti za to Tuđmanu bilo potrebno vidi se iz Proglasa hrvatskom narodu u povodu referenduma o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske 19. svibnja 1991. g. Tu je bespogovorno narodu predložio suverenu i samostalnu državu, da bi u drugom dijelu pitanja ostavio mogućnost samostalnog odlučivanja o eventualnom udruživanju s drugim državama. Dodao je to jer je znao da u narodu, nakon puno stoljeća sužanjstva, ima onaj dio koji je nezreo za samostalnu državu'', prisjeća se toga povijesnog događaja dr. Hebrang za Direktno.

Foto: Andrija Hebrang/FaH

''Na tom referendumu je pobijedilo njegovo domoljublje i mudrost. Vješto je izbjegao one koji su glumili odanost samostalnoj državi, a kada je Hrvatski državni sabor odlučivao o odcjepljenju od Jugoslavije upravo na temelju tog referenduma, izašli su iz sabornice!

Bio je to SDP na čelu s Račanom. Danas nisam siguran je li Tuđman na putu stvaranja samostalne Hrvatske imao više protivnika u svijetu, ili kod kuće. Bio je stoljećima ispred dijela svog naroda, a to je i danas. Svi hrvatski političari toga doba bili su činovnici, a on je bio državnik.

Zato i danas na naslovnicama anacionalnih, tzv. velikih medija koje vode mali ljudi, nema vijesti o tom referendumu. Danas takvi narodu uskraćuju referendume!'', kategoričan je dr. Hebrang u prisjećanju na tu veliku obljetnicu.

Tuđman je vjerovao pogrešnim ljudima, ali jednoga dana...

I ovoga puta nastavlja sa svojom kritičnošću prema sadašnjem stanju pa dodaje:

''Zato nam je sadašnjost na dnu EU po kupovnoj moći, danas nema nepotkupljivih branitelja u vlasti, danas umire 13 branitelja dnevno, danas Hrvatska vodi po iseljavanju.

Narod je izabrao one koji nisu na prvim izborima birali državotvorni  HDZ, ali su mu iduće jutro nakon pobjede domoljubne opcije prešli.

Njihov je moto bio 'nije važno koja je država, glavno da smo mi na vlasti'.

Jedina greška Tuđmana bila je što im je vjerovao. No, oni nisu prošli njegovu katarzu, ali narod sazrijeva i sustići će Tuđmanovu državotvornost. Tada će Hrvatska biti prosperitetna, bogata i sretna država i datum Tuđmanova referenduma neće se skrivati'', uvjeren je ipak dr. Andrija Hebrang.

Škare Ožbolt: 'Sjećam se te noći'...

U to prijeratno vrijeme u kojem se rat već nazirao, Vesna Škare Ožbolt bila je predstojnica Ureda predsjednika Tuđmana. 

Razgovarajući s njome, kaže da su joj uspomene na taj dan ''svježe'' i ''kao da je bilo jučer, a ne prije 30 godina''.

Nostalgično se sjeća:

''Odluka o referendumu bila je jedna od temeljnih odluka za samostalnost Hrvatske, a za takvu Hrvatsku građani su dali snažnu, moćnu potporu, gotovo 94 posto.

Sjećam se kada se donosila odluka o raspisivanju referenduma. Predsjednik Tuđman jedne je noći sazvao čelnike svih oporbenih klubova i svi su bili suglasni: da, idemo na referendum!'', kaže Vesna Škare Ožbolt za Direktno.

Foto: Vesna Škare Ožbolt/FaH

''Tada sam bila vrlo mlada i bila sam svjedok toga povijesnoga događaja. Bio je to veličanstven događaj, a posebice kada smo vidjeli koliko je građana željelo samostalnu, neovisnu Hrvatsku.

Bilo je to zaista vrijeme ponosa i slave'', pomalo sjetno govori Vesna Škare Ožbolt.  

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.