Priča koja kola otokom još iz vremena Jugoslavije: 'Kod nas je to tradicija'

Kako je osmišljen sustav za odvajanje otpada i kako funkcionira recikliranje na otoku Krku za portal Direktno je objasnio ekološki aktivist i predsjednik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić. Za početak je istaknuo kako je sustav odvajanja otpada na otoku Krku jedan od nekoliko desetaka ekoloških projekata i da nije usamljeni projekt. "Mi radimo energetski nezavisan otok s mnogim izvorima energije", naglasio je predsjednik Udruge Eko Kvarner. Piršić je objasnio kako su današnji sustav počeli promišljati već 2000. i da je on ušao u funkciju 2006.

"Važno je reći da nismo preko noći donijeli bitne odluke; kao lokalna zajednica, općine, građani, tvrtke i civilno društvo dobro smo promislili sustav koji primarno počiva na razdvajanju otpada na mjestu nastanka", objasnio je aktivist. Podrobno je objasnio što to znači u praksi i kako sve funkcionira u njegovu domu. "Pored mog radnog stola je koš za papir i sav papir iz moje kuće ide u taj koš, sva plastika ide u onu kantu u kuhinji koja je nekad bila jedina kanta u kuhinji, a sav biootpad ide u jednu kantu koja je na terasi ispred kuhinje", ispričao je Piršić.

Rekao je kako su s prethodno navedenim napravili više od pola posla. Također je dodao kako metala ima jako malo, to su primjerice konzerve tune i kukuruza. "Doma prije svega odvajamo biološku frakciju komunalnog otpada, što je trećina otpada; kore od banana, jaja, talog od kave. Kod kuće to kompostiramo već desetljećima, a postoji i veliki komposter na nivou otoka. Drugo je da izdvojimo sav papir, svu plastiku i metal tako da praktički ostanu samo pelene (one ide na odlagalište na nivou otoka koje je uređeno prije 10 godina)", objasnio je.

FOTO: HINA/Marina Bujan

Otpad ne znaju razvrstavati vikendaši i turisti

Aktivist je objasnio kako je tu još 10 posto otpada koji je po definiciji opasan otpad (pr. akumulatori i baterije koje mora zbrinuti država i koji se odvozi s otoka). Dakle, tipično domaćinstvo na otoku Krku odvaja papir, plastiku, metal, biološku frakciju i opasan otpad. "Opasan otpad odlažemo tamo gdje je to predviđeno (pr. ulje). Ostalo imamo tu u dvorištu i svaki dan se odvozi određena kanta", kazao je. Objasnio je i kako se ljeti svaki dan odvozi jedna kanta, dok je tijekom zime to puno rjeđe jer tada na otoku ima samo 20 tisuća ljudi, dok ih je tijekom ljetnih mjeseci 180 tisuća. Također je istaknuo kako u zimi nije vruće pa biootpad može stajati dva dana da se ne usmrdi kao ljeti.

Vjeran Piršić je naglasio kako na Krku smeće nije smeće nego je razvrstani otpad. "Naše komunalno poduzeće koje se zove Ponikve vozi otpad. Ono je 100 posto u vlasništvu lokalne samouprave, općina i grada Krka te ima svoje centralno odlagalište koje je zapravo sortirnica. Oni sortiraju otpad tako da plastika ide u tvornice gdje se proizvode granule od plastike; papir ide u Osijek u tvornicu papira i staklo u tvornicu 'Straža' u Hum na Sutli", detaljno je objasnio naš sugovornik. Kazao je da Krk tako ima već više od 60 posto razvrstavanja i ide prema 80 posto. "Mi bi bili na 80 posto, ali postoji problem s onima koji ne znaju razvrstavati otpad i onima koji nemaju usvojenu naviku".

"Oni koji ne znaju razvrstavati otpad uglavnom su vikendaši i dio turista. Primjerice, Nizozemci ravrstavaju bez problema, dok neki s istoka to baš i ne znaju", rekao je Piršić. U nastavku je objasnio kako je sve to dio velikog slova "R" - reduce (smanjiti otpad), reuse (ponovna upotreba) i recycle (reciklirati). Što se tiče smanjivanja otpada istaknuo je kako svi koriste platnene vrećice. "Recimo kad moj sin ide baki u ljekarnu po lijekove on ne uzima plastičnu vrećicu nego ima platnenu. Također, kupujemo XXL pakiranja tako da ima manje ambalaže. Naveo je i primjer ponovne upotrebe: "Gospodin koji prodaje med dovezao mi ga je, a ja sam mu vratio staklenke s originalnim čepom i naljepnicom", objasnio je.

FOTO: HINA/Marina Bujan

'Sve možemo koristiti ponovno'

U nastavku je objasnio kako je staklenke meda mogao baciti u staklo i metal, ali nije. "To nije velika financijska ušteda, ali je ekološki i etički bolje", naglasio je. Također je naveo što rade sa starim računalima. "Nakon par godina u tvrtkama nakon što ih očistimo i odradimo sve potrebno, poklanjamo ih siromašnoj djeci, dakle sve se može koristiti ponovno", objasnio je Piršić. Predsjednik Udruge Eko Kvarner objasnio je kako funkcionira sve s biološkom frakcijom ili kompostom. "Mi sami kompostiramo, imamo kalifornijske gliste, to je moj pokojni otac napravio prije nekoliko desetljeća. Neki ljudi na selu više od 100 godina rade kompost", ispričao je sugovornik.

Sugovornik je rekao kako neki stanovnici pričaju da je još njihov otac u vrijeme stare Jugoslavije dobio novac između dva svjetska rata kako bi napravio kompostanu. "Kod nas je to tradicija, znamo da ne postoji otpad, sve se može iskoristiti. Oni koji se ne žele imati vlastiti kompost ili žive u stanu pa nemaju vrt, imaju smeđu kantu u koju odlažu biološku frakciju", rekao je. Naglasio je kako je to disciplina. Na pitanje o tome što misli, kako bi trebalo posložiti sustav gospodarenja otpadom u gradovima koji to još nisu uspjeli, rekao je da će se poslužiti odgovorom sociologa koji su naveli tri razloga.

Prva stvar koju su sociolozi istaknuli bilo je kako sustav zbrinjavanja na otoku Krku nije shvaćen kao tehnički zadatak komunalnog poduzeća nego kao civilizacijski iskorak lokalne zajednice. "Dakle, to nije samo zadatak komunalaca, nego svi mi radimo na čišćem i zdravijem otoku. Zato postoji i brendiranje otoka Krka kao najčišćeg otoka Hrvatske", kazao je Piršić. Drugi razlog je jako bitan, naime kod nas komunalne tvrtke vode najbolji menadžeri; ljudi koji vode sustav moraju imati viziju i biti vrhunski menadžeri. Treći razlog je što su to podržali ugledni pojedinci kao i Crkva", naglasio je naš sugovornik.

FOTO: HINA/Marina Bujan

'Cijela priča je podržana od uglednih članova društva'

"Naš bivši biskup je tražio od svećenika da ljudima na misi treba poručiti da razvrstavaju otpad jer ako brane okoliš brane djelo Stvoritelja što nije samo pitanje etike, nego teologije i katekizma. Ako čuvaš okoliš, čuvaš stvoreno", istaknuo je Vjeran Piršić. Također je naglasio da se djecu od malih nogu uči važnosti razvrstavanja kroz stotine predavanja u vrtićima i školama. "Ako vam dijete ili župnik spomenu da morate razvrstavati - matirani se, dakle kapilarno smo došli do obitelji", objasnio je.

Isto tako je rekao kako se kaže da su stanovnici s Krka dobar balans slavenskog, mediteranskog i germanskog mentaliteta."Profesorica Saša Poljanec Borić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar rekla je da su Krčani idealna kombinacija glagoljaške buntovnosti i frankopanske racionalnosti, mentalitet ljudi je doista dobar i ljudi prihvaćaju racionalne prijedloge lokalne vlasti. U Zagrebu fali Mediterana, a u Splitu germana", istaknuo je aktivist o još nekim razlozima kako Krk uspjeva praksi zbrinjavanja otpada.

Hrvatska strategija koja jedva da to je: Bildaju li građani iznose na računima privatnika?

"Imamo vjerodostojnu lokalnu vlast što su podržali mnogi, poznate ličnosti poput poznatog boksača Marija Šivolije-Jelice i pjevača Damira Kedže. Dakle, cijela priča je podržana i od uglednih članova društva. Za kraj je objasnio je što znači da je Krk ovime napravio civilizacijski iskorak. "To znači da je naša civilizacija, civilizacija smeća, tjedno pojedemo plastičnu karticu i generacije smo koje su zagadile planet smećem", zaključio je Vjeran Piršić. No, Krk cijeloj Hrvatskoj može poslužiti kao primjer na koji bi se svi trebali ugledati.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.