PRESELJENJE USKOK-A U ZGRADU BADELA Što nije dobro za menadžere mora biti dobro za pravosudne djelatnike

Očito je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković odlučio udovoljiti jednom od zahtjeva USKOK-ovih djelatnika, a to je rad u primjerenijim uvjetima jer su se u Gajevoj 30 gužvali s djelatnicima Državnog odvjetništva. I to nije sporno, međutim, intrigira pojašnjenje iz Ministarstva pravosuđa kako je zakup s vlasnikom Badela dogovoren jer država u vlasništvu nije imala adekvatan prostor za njihove djelatnike.

Zanimljivo je tim više što se Badel nakon predstečajne nagodbe i procesa dokapitalizacije našao u većinskom vlasništvu Meteor grupe - Labud d.o.o., (84 posto), a Meteor grupa je u suvlasništvu bivšeg HDZ-ova gradonačelnika Đakova i bivšeg šefa đakovačkog HDZ-a Ante Raspudića. Država je pak u Badelu ostala s manjim udjelom od oko 13 posto. Drugi vlasnik je Darko Knez, nekadašnji predsjednik uprave Konzuma, jedini koji iz vodstva Agrokora nije priveden u sklopu velike afere u tom koncernu.

Najam nakon neuspjele prodaje

Inače, te zgrade spomeničke vrijednosti, uz cijeli niz nekretnina te nekad uspješne hrvatske industrije jakih pića i vina, novi su se vlasnici pokušali riješiti u sklopu racionalizacije troškova, a opcija je bila ili njezina prodaja ili najam. Kako prodaja, unatoč pokušajima nije uspjela, najam zgrade USKOK-u za što će prema ugovoru dobivati 1,8 milijuna kuna s porezom na dodanu vrijednost (PDV) godišnje od države, a sveukupno 5,4 milijuna u tri godine za koliko je ugovor s Ministarstvom pravosuđa sklopljen, sasvim je dobra alternativa.

Zanimljivo je da su se iz Badela javili, navode mediji, tek nakon što je javni poziv bio zaključen, a u kojem su stigle dvije ponude, koje, kako su izvijestili javnost iz Ministarstva pravosuđa, nisu zadovoljile ni površinom ni lokacijom, ni tehničkim uvjetima, a navodno ni cijenom. Dakle, posao je sklopljen u izravnom kontaktu što pak baca sumnju u transparentnost cijelog tog procesa.

Djelatnici USKOK-a i Ministarstva pravosuđa preselit će se tako u 2173 četvorna metra uredskog prostora, na raspolaganju im je dvorište s 26 parkirnih mjesta i industrijsko dvorište veće od 1900 četvornih metara.

Zvuči impresivno.

Poslovni prostor, prema ugovoru koji će se sklopiti s Badelom 1862, zakupit će se po cijeni od devet eura po četvornome metru mjesečno, što ukupno iznosi više od 19.500 eura s PDV-om. Parking će plaćati mjesečno 40 eura po jednom parkirnom mjestu, odnosno 1040 eura mjesečno s PDV-om. Prema uvjetima iz ugovora, Ministarstvo pravosuđa će samo snositi i sve troškove režija i održavanja uključujući plaćanje spomeničke rente, dok će Badel  snositi troškove investicijskog održavanja poslovnih prostora.

'Pametan potez'

Neki mediji navode kako je Uprava Badela 1862. povukla pametan potez jer je svoje menadžere iz upravne zgrade u Vlaškoj  preselila na Žitnjak, gdje su ionako smješteni Badelovi proizvodni kapaciteti. Logično je, kažu, a i mi se s tim slažemo, da tvrtka želi minimalizirati troškove i povećati dobit, a pet i pol milijuna kuna je sasvim pristojan novac.

Međutim, zanimljiv je opis te lijepe palače u Vlaškoj koja, iako ima nekoliko lijepih i reprezentativnih dvorana za sastanke, ne pruža baš primjerene uvjete za rad te se navodi kako su menadžeri srednjeg ranga u Badelu bili 'zarobljeni u malim i pomalo disfunkcionalnim uredima'.  No što nije dobro za menadžere dobro je ili to mora biti za naše istražitelje USKOK-a i djelatnike Ministarstva pravosuđa.

U cijeloj priči najviše intrigira argument Ministarstva pravosuđa da je upravna zgrada Badela 1862 unajmljena jer država u vlasništvu nema prikladne prostore za spomenute djelatnike pravosudnih tijela te su se 'htjeli, ne htjeli', dodajemo mi,  i spletom okolnosti, našli u situaciji da aktivno sudjeluju u 'racionalizaciji troškova' tvrtke u vlasništvu poduzetnika koji je ujedno i član vladajuće stranke. 

Promptni odgovori

S portala Direktno poslali smo stoga upite USKOK-u, Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu državne imovine sa željom da nam pojasne kako je moguće da država u glavnom gradu nema za djelatnike pravosudnih tijela prikladan prostor.

Svi su nam se potrudili odgovoriti. 

Iz USKOK-a su nas momentalno preusmjerili na Ministarstvo pravosuđa navodeći kako oni sami apsolutno ništa ne odlučuju nego je sve u rukama nadležnog ministarstva.

Iz Ministarstva državne imovine su nam poslovično zahvalili što smo poslali upit te nam odgovorili da uistinu nemaju na upravljanju nekretninu u vlasništvu Republike Hrvatske, a koja bi odgovarala potrebama USKOK-a. Stoga su, navode dalje, dali suglasnost Ministarstvu pravosuđa za sklapanje ugovora o zakupu nekretnine na adresi Vlaška 116, 'ukupne korisne površine 2173,80 četvornih metara'. 

Iz Ministarstva pravosuđa su nas podsjetili da su 1. svibnja 2019. godine objavili na svojoj mrežnoj stranici poziv za iskaz interesa za davanje u zakup poslovnih prostora za potrebe pravosudnih tijela, "s obzirom na to da Ministarstvo državne imovine ne raspolaže odgovarajućim poslovnim prostorom za smještaj tog pravosudnog tijela na području Grada Zagreba".

Na naš upit možemo li znati koje su ponude na javnom pozivu odbijene, odnosno od kojih ponuđača, odgovoreno nam je da sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka(GDPR) to nisu u mogućnosti otkriti.

Također su nam naveli da ako "Ministarstvo državne imovine nema na upravljanju nekretnine za ostvarivanje potreba tijela državne uprave, ono će s navedenim tijelima sudjelovati u postupku radi pronalaženja odgovarajuće nekretnine na tržištu za zakup".

Slijedom navedenog, stoji dalje u njihovom odgovoru, "upućujemo Vas da se s izravno obratite  Ministarstvu državne imovine". Što smo, kako smo već naveli, već prije i učinili.

Dakle, sve je, kako tvrde institucije, po zakonu i propisu.

Možemo li u to ne vjerovati?