Preraspodjela kadrova u javnoj upravi, više iz EU fondova, do 4 mlrd uštede

Proračun, prijedlog kojega će biti gotov sredinom ožujka, koji slijedi opće komentare Europske komisije od prije nekoliko tjedana, ali i opsežne smjernice IFO instituta, sastoji se od nekoliko koraka kojima je cilj smanjiti rashodovnu stranu za 3 do 4 milijarde kuna, kako su ispravno primijetili i studenti na okruglom stolu Udruge Lipa. 

Izvor je u razgovoru za naš portal izjavio i kako, za razliku od prošle administracije, ova nema namjeru proračun temeljiti na procjenama meteorološkog zavoda niti na efektu provoza roba koji bi još ove godine trebao biti značajan. Nasuprot tome, planiraju preraspodjelu kadrova u javnoj upravi kako bi se stvorila veća efikasnost te smanjivanjem broja ureda smanjili materijalni troškovi. Planiraju dva do tri puta učinkovitiju godinu u privlačenju sredstava europskih fondova, te porast na prihodovnoj strani proračuna. 

No stručnjaci poput Sandre Švaljek, Velimira Šonje ili Zdeslava Šantića u Jutarnjem listu ili Daniela Hinšta za naš portal, iako podržavaju smjernice proračuna, upozoravaju kako nema vremena za čekanje glede smanjenja oporezivanja rada, ali i poslovnih procesa što je također preporučio IFO institut. Samo tako je moguće zaustaviti disproporciju rasta BDP-a, nastalog mahom zbog meteorologije i zapošljavanja na javnom novcu, i stagnacije industrijske proizvodnje.

Takva disproporcija ima za rezultat deflatornu spiralu koja usprkos rastu ekonomske dinamike igračima na tržištu povećava obveze prema državi, no to je druga tema.

U razgovoru za naš portal, poslovni konzultant i profesor političke ekonomije Mladen Vedriš načelno je podržao proračun, najviše zbog pozitivnih odjeka sastanka premijera s kreditorima, posjeta MMF-a i zadržavanja kreditnog rejtinga, no istaknuo je kako valja pričekati reakciju Europske komisije i njene komentare na proračune zemalja članica Unije.

Zaključimo, iako postoje mnogi pozitivni pomaci u smjernicama za proračun te iako se možemo nadati pozitivnoj promjeni financijske politike, poglavito na rashodovnoj strani proračuna, očekujemo savladavanje izazova na prihodovnoj strani proračuna, ali i aktivniju fiskalnu politiku u pogledu stvaranja ekonomske dinamike i postepenog izlaska aktivne uloge države iz ekonomskih procesa. Vremena je malo, suglasan je s nama izvor iz Ministarstva financija.