Poznato kada će biti pokopan legendarni Zulu: 'Laka ti hrvatska gruda za koju si se borio'

"Kao otac vodio si nas kroz najveće oluje, siguran u konačnu pobjedu. Prvi si nosio križ kako bi nas ponosnim stazama naših predaka doveo časno i uzdignute glave na sam oltar domovine. U utorak u pet sati, nisi nas napustio, jer ti nikada nisi napuštao svoje dečke, kako si nas zvao - sinove. Danas mi imamo najjačeg anđela čuvara na nebu", napisali su na Facebooku.

Sprovod će biti u subotu 27. siječnja 2024. godine na gradskom groblju u Ivanić Gradu uz visoke vojne počasti u 14 sati. "Obitelji i suborcima iskrena sućut i počivao u miru Božjem. Neka ti je laka Hrvatska grudu za koju si se borio do zadnjeg dana svoga života", priopćili su.

Od generala se oprostio i Denis Šeler. "Junaci odlaze dostojanstveno i tiho, ostaje legenda i siječanja na velikog ratnika, čovjeka, domoljuba.
Hvala ti za Domovinu, hvala ti za prijateljstvo, hvala ti za savjete, za sve razgovore, druženja i riječi. Hvala ti u ime svih pripadnika i veterana brigade Azov, koju si toliko volio i poštivao te pomagao. Do novog susreta, Generale, prijatelju, legendo", napisao je.

Imao je bitnu ulogu u HV-u

Jedan je od najznačajnijih figura HV-a jer je zbog svojeg legionarskog iskustva sudjelovao u stvaranju specijalnih postrojbi. Tijekom Domovinskog rata bio je pripadnik i zapovjednik bojne Frankopan, ali to je samo dio njegove brutalne ratne priče koju je započeo kao 20-godišnjak i to u Legiji stranaca.

Tamo je služio punih 20 godina, sve do naprasitog bijega zbog početka rata u Hrvatskoj. Iz Legije je morao pobjeći jer je u tom trenu bio vezan ugovorom za Francuze, a on se odlučio na rizik i bijeg u domovinu. U obrani Hrvatske sudjelovao je od prvog do zadnjeg dana srbijanske agresije na domovinu. 

Andrija Jarak emotivno se prisjetio velikog Zulua: Ispričao je anegdotu o Dinamu i Hajduku

Sudjelovao je u osnivanju specijalnih postrojbi u Kumrovcu te formiranju centra za komandnu obuku u šumi Žutica kod Ivanić Grada. 1. kolovoza 1991. godine službeno se osniva bojna Frankopan, čiju su jezgru činili hrvatski pripadnici Legije stranaca. Borio se i u zadarskom i šibenskom zaleđu te sudjelovao na ratištima u BiH, a 1994. godine u Zbornom području Split postaje pomoćnik načelnika Operativnog centra, gdje je ostao sve do umirovljenja krajem 1998. godine.