NEMA OBVEZU ZA TAJ ČIN

PREDSJEDNIK MILANOVIĆ STAVIO POMILOVANJA NA 'LED' Evo što Ministarstvo pravosuđa i uprave, ali i Mostov Miletić kažu o tome

Autor

Andrea Latinović

U nedjelju smo objavili prvi dio teksta o pomilovanjima u Hrvatskoj. Naime, kako smo naveli, od 18. veljače 2020. godine, kada je Zoran Milanović prisegnuo na dužnost predsjednika Republike Hrvatske, dobio je 49 zahtjeva za pomilovanjem, a nije odlučio niti o jednom.

23.03.2021. u 17:31
Ispiši članak

''Neću nikog pomilovati. Pomilovanje treba ukinuti'', tijekom predizborne kampanje izjavio je svojedobno Zoran Milanović.

No zakon nije promijenjen, pomilovanja nisu ukinuta, a prema članku 98. Ustava, osoba koja daje pomilovanja je- predsjednik RH.

Iako smo kao prvu instancu za ovu temu zatražili odgovor na Pantovčaku, u Uredu Predsjednika Republike, još uvijek nismo dobili ništa pa je očito da ćemo s objavom Milanovićevog očitovanja morati pričekati. Ako se uopće i očituje na naše upite, ali, kako smo već naveli, objavit ćemo i u tom slučaju da odgovori nisu stigli.

Nakon što su se razgovoru o ovoj temi ljubazno odazvali Rafael Krešić, bivši kazneni sudac, a danas odvjetnik za kazneno pravo, koji nam je dao svoje tumačenje instituta pomilovanja te Igor Peternel, bivši potpredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, koji sada obnaša dužnost predstojnika Ureda potpredsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Domovinskoga pokreta, Miroslava Škore, dobili smo i objašnjenje resornog Ministarstva pravosuđa i uprave. 

Ustav ni Zakon o pomilovanju ne obvezuju Predsjednika

''Pomilovanje, sukladno Ustavu, ovlast je predsjednika Republike.

Pomilovanje je, kao akt milosti državnog poglavara, institut posebne vrste. Pravomoćno osuđena osoba ili koji drugi ovlaštenik ima pravo samo na podnošenje molbe za pomilovanje, no Ustav, kao ni Zakon o pomilovanju ne propisuju obvezu predsjednika Republike da doista i odluči o molbi za pomilovanje niti nameću rok u kojem bi odluka, eventualno, morala biti donesena, već je to prepušteno njegovoj slobodnoj volji. 

Nedonošenjem odluke, kao i u slučaju negativne odluke povodom molbe za pomilovanje, osuđena osoba ne dovodi se u nepovoljniju poziciju od one u kojoj se već nalazi. Iz tog razloga je nemoguće govoriti da bi osuđenici na neki način bili oštećeni, a njihova ljudska i građanska prava povrijeđena'', odgovorili su iz Ministarstva pravosuđa i uprave.

Miletić: 'To je osjetljivo pitanje i svakom slučaju treba postupiti savjesno i oprezno'

Što o tome misli saborski zastupnik Mosta, Marin Miletić, inače član Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine?

''Mislim da je institut pomilovanja važno zadržati. Prvenstveno kao dobar motiv osuđenicima za stvarnu rehabilitaciju. Naravno da je to jako osjetljivo pitanje i svakom pomilovanju treba pristupiti vrlo savjesno i oprezno, studiozno u svakom pogledu.

Postoje određene situacije i individualni slučajevi u kojima je osuđenik svojim ponašanjem pokazao veliki napredak. Stoga, svakako mislim da je važno da takva mogućnost i nadalje postoji u našem kaznenopravnom sustavu'', izjavio je kratko za Direktno zastupnik Miletić.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.