Predsjednik Milanović je donedavno tvrdio da Hrvatskoj ne prijeti nikakva opasnost, a onda se srušila vojna letjelica usred Zagreba!

Hrvatski predsjednik u svom obraćanju nije propustio omalovažiti ulogu čelne osobe u NATO-u, "bocnuti" Ukrajinu i barem neizravno dovesti u pitanje vlastite izjave od neki dan.

Već nekoliko dana, naime, u javnosti traje rasprava o obrambenoj spremnosti Hrvatske u svjetlu najnovijeg sukoba praktički u srcu Europe. Ista rasprava vođena je u svibnju prošle godine kada je Milanović poručio kako je Ustav jasan - ne postoji obvezan vojni rok, komentirajući tako izjavu ministra obrane Marija Banožića o mogućem uvođenju obveznog vojnog roka u Hrvatskoj.

On je tada ukazao da u Europi svega nekoliko država ima obavezan vojni rok, istaknuvši da ga nema čak ni Rusija."Treba o tome dobro razmisliti i biti svjestan stvarnosti i jedinog kriterija, a to je obrambena sposobnost hrvatske države i, naravno, dobrobit naših građana i mladih ljudi", kazao je Milanović lani. 

O vojnom roku

Ministar obrane Mario Banožić na tu je temu ponovno progovorio u četvrtak kada je izjavio da u Hrvatskoj vojsci promišljaju o sposobnosti države za obranu i razgovaraju o podizanju broja dragovoljnih ročnika koji u vojsku pristupaju dragovoljno, s ciljem razvoja vlastitih sposobnosti kojima će braniti svoju državu.

"Vojni rok, kada pitate bilo koju ciljanu skupinu, dobit ćete različite odgovore. U vojsci promišljamo o sposobnosti države za obranu i tako prije svega razgovaramo o podizanju samog broja dragovoljnih ročnika koji pristupaju dragovoljno s ciljem razvoja vlastitih sposobnosti kojima će braniti državu", rekao je Banožić u četvrtak o temi koja je sve važnija u kontekstu najnovijeg europskog sukoba, kada nije jasno u kojem smjeru će se isti nastaviti.

Incident s bespilotnom letjelicom koja je uzbunila sve državne strukture, ali i građane, svakako je potaknula pitanje vojne spremnosti Hrvatske, ali i propitivanja spremnosti na ovakve situacije, u kojoj je izostala reakcija. I to ne samo one hrvatske, već i samog NATO-a.

Prema izjavama dužnosnika, uključujući ministra Banožića, ali i naknadnog priopćenja samog NATO saveza, svi su objekt uočili i pratili, ali nitko nije reagirao, a letjelica se nakon sedam do osam minuta provedenih na hrvatskom teritoriju - srušila. Osim toga da je riječ o dronu ruske proizvodnje, kojeg je nakon Sovjetskog saveza, koristila Ukrajina, ostaje nepoznato u čijim se rukama nalazio netom prije je završio u blizini jarunskog jezera

Milanović kontra Plenkovića

Nedavno je, spomenimo i ovo u tom kontekstu, ponovno nastao nesporazum između Pantovčaka i Banskih dvora upravo kada je riječ o vojnoj spremnosti Hrvatske.

"Hrvatska vojska podigla stupanj pripravnosti od uobičajenog stanja s obzirom na ova globalna zbivanja, a posebno se prate sva zbivanja u našem susjedstvu", kazao je premijer Plenković prošli ponedjeljak osvrćući se na događaje u Ukrajini, ali i na sve napetiju situaciju u Bosni i Hercegovini u kojoj i dalje nema dogovora oko izmjena izbornog zakona.

Međutim, Milanović nije propustio sljedeći dan odgovoriti Plenkoviću: "Niti je Vlada RH predložila, niti je Predsjednik Republike naredio povećanu pripravnost Oružanih snaga Republike Hrvatske. Naime, prema Zakonu o obrani, pripravnost Oružanih snaga RH naređuje Predsjednik Republike na prijedlog Vlade RH", poručili su u priopćenju s Pantovčaka.

Indikativno je još njihovo isticanje da je predsjednik Republike u stalnom kontaktu s vojnim vrhom Oružanih snaga RH i čelnicima sigurnosno obavještajnih agencija. "Sadašnje stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj ne zahtijeva povećanje pripravnosti Oružanih snaga RH", tvrdili su do nedavno.

'NATO ugrožava Hrvatsku'

Prema Pantovčaku, nismo se trebali brinuti prije dva tjedna kada je krenula ruska invazija. Ni kada je Rusija otvoreno preko svojih veleposlanstava prozivala Hrvatsku. Ni to nije bilo uznemiravajuće. Predsjednika nisu zabrinule ni poruke da Rusija "prati" zemlje koje su je stavile na listu sankcija. Ništa od ovog nije uzbunilo našeg predsjednika koji se u svojim nedavnim izjavama oko rusko-ukrajinskog sukoba vrlo dvosmisleno izjašnjavao pa čak neizravno i dao potporu argumentu kojeg Kremlj ističe kao povod za, kako oni to zovu, "vojnu akciju" u Ukrajini:

"Dok god sam predsjednik Hrvatske, ja sam zato da se NATO više ne širi", rekao je Milanović.

"NATO ugrožava i Hrvatsku jer jedan dan će netko reći da i mi moramo tamo ratovati", rekao je Milanović na pitanje želi li on da Hrvatska izađe iz NATO-a.

"Mislim da onaj tko zagovara da se NATO širi na Ukrajinu ugrožava i hrvatski interes. Jer mi smo u NATO-u, netko sutra može naše ljude tamo poslati", objasnio je Milanović.

"Kad jednom preuzmete obavezu, ne možete natrag. NATO je došao dovoljno na istok Europe, cijeli život to gledam, cijeli svoj prokleti život, dosta je", kazao je Milanović u veljači ove godine i poručio da nema veze s Moskvom te da govori kao hrvatski predsjednik, osvrćući se na sve glasnije kritike o njegovoj povezanosti s Rusijom.

Jedini uspio istaknuti da je Ukrajina nuklearna sila

"Uvijek treba biti zabrinut. Treba biti zabrinut kad Ukrajina prijeti nuklearnim oružjem. Treba biti zabrinut i kad Rusija prijeti nuklearnim oružjem", rekao je Milanović početkom ožujka, kada je koristio izraz "zabrinutost", ali nije zaboravio tu zabrinutost podjednako rasporediti i na Ukrajinu i na Rusiju.

Dodao je i ovo: "Ruska vojska napravila je u 24 sata šokantne prodore", rekao je i dodao: "Na nas se direktno ne odnosi sigurnosno".

A onda je pala vojna letjelica na Zagreb!

U svojim izjavama u petak nakon pada bespilotne letjelice usred Zagreba, kada su svi mediji i analitičari počeli postavljati pitanje kako je moguće da jedna vojna letjelica prođe neopaženo kroz čak dvije zemlje članice NATO-a i onda se još sruši u glavni grad zemlje članice NATO-a, Milanović je kazao kako je riječ o "ozbiljnom incidentu".

Smatra da on nije bio usmjeren protiv Hrvatske, ali dodao je da je očito bilo proceduralnih grešaka koje treba ispitati.

Na pitanje ima li potrebe pozvati ukrajinskog veleposlanika ako se dokaže da je letjelica bila pod ukrajinskom kontrolom, Milanović kaže da nema. "Tamo je rat i stvari nisu u kontroli. O ovome nitko nije sanjao, nema poginulih ni ranjenih. Ne znam što bismo dobili sad da netko ide ribati ukrajinskog veleposlanika. Samo nadam da se to više neće događati", kaže Milanović.

'Što Stoltenberg zna?'

Dodao je da neće prozvati ni glavnog tajnika NATO-a jer je i on, kako kaže, tehnička osoba. "Ne mislim ga prozivati, što on zna o ovome? Ništa. Ajde, naučit ćemo nešto iz ovoga. Nije se dogodilo ništa, a trebalo se dogoditi nešto. Budnost", kaže Milanović. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg može stoga odahnuti.

Kada je riječ o "ribanju" ukrajinskog veleposlanika, treba se podsjetiti na to da su neki od hrvatskih veleposlanika bili "ribani" od strane drugih europskih zemalja.

Krajem siječnja Milanović je svojim izjavama oko Ukrajine šokirao ne samo domaću političku javnost, već i europsku, a Hrvatska je dobila i službenu "packu" ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova, koja je ublažena isprikom koju je morao uputiti premijer Andrej Plenković.

Naime, predsjednik je u šokantnoj izjavi kazao da "mi s tim nećemo imati ništa i nemamo ništa (okupacijom Ukrajine od strane Rusije, op.a.). Ako dođe do eskalacije, povući će se sve do zadnjeg hrvatskog vojnika", i tu je mislio, dodajmo, na one vojnike koji se u tom trenutku uopće nisu nalazili na istoku Europe.

Zbog Milanovića na razgovor pozvana hrvatska veleposlanica

Uz to rekao je da Ukrajini nije mjesto u NATO-u, da je riječ o jednoj od "najkorumpiranijih zemalja", a revoluciju kojom je Ukrajina iznjedrila demokratski model vladanja nazvao je "pučem", zbog čega je i hrvatska veleposlanica u Ukrajini pozvana na razgovor, a oglasilo se i tamošnje ministarstvo koje je izrazilo "duboko razočarenje" izjavom hrvatskog predsjednika o članstvu Ukrajine u NATO-u i "neprimjerenosti pomoći našoj zemlji u vrijeme ruske agresije".

Iako je Milanović pozdravio sankcije koje je Zapad uveo Rusiji, između ostalih, njima se pridružila i Hrvatska, a na kraju cijele trakavice je i stavio svoj potpis na slanje hrvatskih vojnika u sklopu vojne misije u Mađarskoj.

Naime, riječ je o do 70 svojih vojnika koje ćemo poslati u Mađarsku u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a, odlučio je u petak Hrvatski sabor većinom glasova. Za odluku o sudjelovanju pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u Mađarskoj glasalo je 118 zastupnika, jedan je bio protiv.