TREĆI DAN U ARGENTINI

Predsjednica o izumitelju daktiloskopije: Životni put Ivana Vučetića simbolizira sudbine brojnih hrvatskih iseljenika

Autor

mjš

Pored otvaranja Argentinsko-hrvatskoga poslovnog foruma, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je posjetila i policijsku školu nazvanu po vjerojatno najpoznatijem argentinskome Hrvatu, Ivanu Vučetiću ili Juanu Vucetichu.

13.03.2018. u 17:32
Ispiši članak

Grabar-Kitarović je u utorak nazočila otvaranju Argentinsko-hrvatskog poslovnog foruma u Buenos Airesu te se susrela s istaknutim gospodarstvenicima u organizaciji Hrvatsko-argentinske gospodarske komore.

U izaslanstvu HGK-a koje su sudjelovali na forumu bili su predstavnici 18 tvrtki.

Predsjednica je u La Plati posjetila policijsku školu "Juan Vucetich" ("Ivan Vučetić"), nazvanu po Hrvatu imigrantu osnivaču daktiloskopije, te je održala predavanje u Institutu CARI.

U La Plati je, zajedno s ministrom sigurnosti pokrajine Buenos Aires Christianom Ritondom, otkrila spomen ploču Ivanu Vučetiću, izumitelju suvremene daktiloskopije.

Hrvati su istaknuti članovi argentinske zajednice

Prilikom posjeta Policijskoj akademiji Predsjednica je kazala kako povijesna povezanost hrvatskog i argentinskog naroda seže od sredine 18. stoljeća, od kada su se Hrvati, iz ekonomskih, ali i političkih razloga, tragajući za boljim životom kontinuirano doseljavali u Argentinu.

Dodala je kako su mnogi od njih u tome uspjeli i postali istaknuti članovi zajednice u Argentini, a jedan od njih je i Ivan Vučetić kojemu je ovom prigodom odana počast otkrivanjem spomen ploče. "Njegovo ime danas nosi Policijska akademija u La Plati i Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja hrvatske policije u Zagrebu, a njegov pionirski rad na području daktiloskopije danas baštine policijske i forenzičke službe cijeloga svijeta", kazala je Predsjednica.

"Životni put ovog zaista posebnog čovjeka simbolizira sudbine brojnih hrvatskih iseljenika, koji su pritisnuti siromaštvom ili političkom neslobodom i progonom krenuli diljem svijeta tražiti bolju budućnost", dodala je Predsjednica.

Mnogi od njih upravo su u Argentini našli novi dom i sretniju sudbinu, ali poput Ivana Vučetića, nisu nikada zaboravili svoju hrvatsku domovinu, kazala je. "Svojim životima i radom ljudi poput Ivana Vučetića izgradili su most bliske suradnje između Argentine i Hrvatske, a na nama je da preko toga mosta prijeđemo", zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović.

Nikada nije zaboravio na svoj rodni Hvar

Ivan Vučetić rođen je 20. srpnja 1858. godine na otoku Hvaru, a 1884. je, u dobi od 26 godina, doselio u Argentinu.

Četiri godine poslije, kao Juan Vucetich, postaje policijski službenik u La Plati. Nakon početnih godina rada na statističkim poslovima, počinje se baviti poslovima identifikacije. Proučivši znanstvene radove Malpighija, Purkinjea, Galtona i ostalih istraživača otisaka prstiju i primjećujući brojne nedostatke Bertillonove antropometrije, Vučetić je stvorio sustav za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao „Iknofalangometrija“, a kasnije je postao poznat kao „daktiloskopija“.

Svoj dugogodišnji istraživački rad iz područja daktiloskopije pretočio je i u mnogobrojne znanstvene radove, poput "Usporedna daktiloskopija" (1904.), "Identifikacija ličnosti" (1907.), "Primjena daktiloskopije u suzbijanju zločina" (1909.), "Povijesni pregled prve službene primjene otisaka prstiju i njeni rezultati" (1920.) i druge.

Bio je član Francuske akademije i Antropološkog instituta u Parizu, a daktiloskopija je proslavila Vučetića i Argentinu širom svijeta. 

U sklopu svoje svjetske turneje 1913. godine Ivan Vučetić je posjetio rodni Hvar.

Tom je prigodom hvarskoj općini darovao jedan primjerak svoje glasovite knjige “Dactiloscopia comparada“ sa sljedećom posvetom: “S dužnim poštovanjem općini moje ljubljene domovine“. U svojoj novoj domovini Argentini pronašao je uspjeh i sreću, ali ni svoju prvu domovinu Hrvatsku nije nikada zaboravio.

Vučetić je tijekom dugogodišnjeg istraživačko-znanstvenog rada i prakse sakupio golemu i dragocjenu znanstvenu građu i dokumentaciju, naročito tijekom spomenute svjetske turneje 1913. godine. Sve to, sređeno i obrađeno u privatnom muzeju, arhivu i biblioteci, darovao je 16. lipnja 1923. godine Fakultetu pravnih i društvenih znanosti u LaPlati. Ubrzo je postavljen i za direktora „Muzeja Vučetić“, a uveo je i predmet „Identifikacije“ u nastavni plan studenata prava, što je još jedan njegov pionirski pothvat. 

Ivan Vučetić je umro 25. siječnja 1925., a njegova druga domovina Argentina odužila mu se nizom knjiga i monografija o njemu i njegovom znanstvenom opusu, izdavanjem poštanske marke s njegovim likom i brojnim spomen obilježjima.
 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.