Predsjednica danas u Punta Arenasu, čileanskom gradu u kojem je polovica stanovništva hrvatskog podrijetla

Punta Arenas (u prijevodu na hrvatski 'pješčana točka') najjužniji je čileanski grad smješten na polotoku Brunswicku na obali Magellanova prolaza. Punta Arenas je upravno središte najjužnije regije Magallanes y de la Antártica Chilena. Po veličini je treći najveći grad Patagonije. 

Neki ga navode kao najjužniji grad na svijetu, iako je to zapravo grad Ushuaia u Argentini. Prema popisu stanovništva iz 2008., grad broji oko 146.000 stanovnika, a prema nekim izvorima, polovica stanovništva Punta Arenasa je hrvatskog podrijetla.

Naselje je isprva bilo kažnjenička kolonija i garnizon za discipliniranje problematičnog vojnog osoblja. Godine 1877. došlo je do velike pobune kažnjenika i tada je veliki dio mjesta uništen. Lokalno gospodarstvo ispočetka se temeljilo na trgovini tuljanovim kožama, ugljenom, guanom, i ispiranjem zlata. Gospodarstvo je osobito zaživjelo u posljednjoj četvrtini XIX. st., kada je počeo uvoz prvih ovaca s Falklandskih otoka.

Između 1890. i 1940. regija Magallanes postala je najveći uzgajivač ovaca na svijetu, čitavu tu proizvodnju nadzirala je gotovo isključivo jedna tvrtka Sociedad Explotadora de Tierra del Fuego. Ona je imala pod sobom preko 10.000 km2 zemlje u južnom Čileu i Argentini. Sjedište tvrtke i njenih vlasnika bio je grad Punta Arenas.

Već prije, luka Punto Arenasa je bila nezaobilazna točka za sve brodove koji su plovili između Atlantskog i Tihog oceana. Promet se osobito povećao za vrijeme kalifornijske zlatne groznice. Nagli gospodarski razvoj ovoga kraja privukao je brojne nove stanovnike. Osim Čileanaca sa otočja Chiloé, tu su bili i brojni stranci - Irci, Španjolci, Portugalci i posebice Hrvati, osobito sa srednjodalmatinskih otoka. Računa se kako je polovica stanovništva hrvatskog podrijetla. Ovi novi stanovnici Punta Arenasa donijeli su i novi stil gradnje: sjevernoeuropsku arhitekturu, neuobičajenu za ostali dio Čilea. Hrvatski utjecaj na Punta Arenasu vidljiv je po nazivima trgovina i zgrada.

Na klimu u Punta Arenasu uvelike utječe ocean, tako da su oscilacije između godišnjih doba vrlo male, prosječna temperatura u najhladnijem srpnju je oko -1 ° C, a u najtoplijem mjesecu siječnju je 14°. Punta Arenas ima vrlo malo oborina, u najkišnijem svibnju padne svega 43 milimetara na m2. Grad je poznat po svojim jakim vjetrovima (do 130 km/h). Od 1986. Punta Arenas bio je prvi značajno naseljeni grad na svijetu koji je izravno pogođen razrjeđenjem u ozonskom sloju. Smatra se da su njezini stanovnici izloženi potencijalno štetnim razinama ultraljubičastog zračenja.

Gospodarstvo

Prije izgradnje Panamskog kanala 1914. godine, luka Punta Arenasa bila je jedna od najvažnijih u Čileu, a danas služi kao odredišna točka za turističke izlete i znanstvena istraživanja na Antarktiku. Danas se većina stanovnika bavi ovčarstvom, stočarstvom i poslovima vezanim uz to, poput prerade vune i kože. U ovom dijelu Čilea otkrivena su nalazišta nafte i plina, iskorištava se i ugljen (slabije kakvoće). Ribarstvo i šumarstvo su također značajan izvor prihoda stanovništva.

Punta Arenas je povezan redovitom trajektnom linijom s glavnim otokom Ognjena zemlja, postoji trajekta linija do čileanskog grada Puerto Williams. Suvremena međunarodna zračna luka služi kao poveznica za letove na Antarktiku. Poslije Falklandskog rata, prekinute su sve veze Falklandskog otočja sa najbližom Argentinom, tako da je danas zračna luka Punta Arenasa postala poveznicom Faklanda sa ostatkom svijeta.