Predaja u Bleiburgu dogodila se na današnji dan, partizanski komesar prijetio je 'općim napadom'...

Oružane snage NDH i izbjeglice tog su se dana počeli povlačiti prema Bleiburgu u austrijskoj pokrajini Koruškoj. Mislili su se predati britanskoj vojsci, no oni su predaju odbili i predali ih Jugoslavenskoj armiji, odnosno partizanima Josipa Broza Tita. 

Nacistička Njemačka predala se 8. svibnja, sedam dana ranije.

Brigadir Patrick Scott, zapovjednik britanske 38. pješačke brigade, spriječio je napredovanje ustaških vojnika i civila prema Klagenfurtu, dok su se partizani raspršili po okolnim brdima i šumama. 

Scott je ubrzo dobio naredbu da se Jugoslaveni, kako je zvao hrvatske vojnike, izruče. Nakon toga, u Bleiburškom dvorcu primio je skupinu hrvatskih generala, a došao je i jedan od vodećih partizanskih predstavnika, komesar Milan Basta. On i Scott nagovorili su generala Ivu Herenčića da vojnici predaju oružje i dobrovoljno se predaju. Bio je to zapravo ultimatum, jer je u suprotnom Basta zaprijetio "općim napadom".

Partizanima su predani prema sporazumu saveznika. Umjesto primjene Ženevskih konvencija, počinjene su brojne likvidacije nad zarobljenim vojnicima i civilima, no uglavnom nakon što je prijeđena granica.

Prema izvještaju Jugoslavenske armije, kod Bleiburga se predalo 93 tisuća vojnika. Premda je u samom Bleiburgu i okolici ubijen mali broj zarobljenika, likvidacije su uslijedile ponajviše u Sloveniji, uglavnom kod Maribora, na Kočevskom rogu, u Maceljskoj šumi... Broj žrtava varira, spominje se između 40 i 70 tisuća ubijenih. Demograf Vladimira Žerjavića govori o 50 tisuća ubijenih. Dodao je i kako najnovija istraživanja arhivskog gradiva i stratišta odnosno masovnih grobnica u Sloveniji upućuju da bi konačne brojke stvarnih gubitaka vezanih uz Bleiburg mogle biti i veće. Problem je što danas mnogi u Hrvatskoj relativiziraju mučenja i ubijanja bez suda koja su uslijedila.  

Da je Tito znao i podržavao likvidacije, potvrdio je u govoru u Ljubljani kasnije tog mjeseca. 

"Što se tiče izdajnika, to je stvar prošlosti! Ruka pravde, ruka osvetnica dostigla ih je već golemu većinu, a samo jedan mali dio uspio je pobjeći pod krilo pokrovitelja izvan naše zemlje…", rekao je diktator.

Jedini koji se javno usprotivio likvidacijama zarobljenih vojnika, civila, žena i djece bio je zagrebački nadbiskup, kardinal Alojzije Stepinac. 

Komemoracija prošla dostojanstveno

Komemoracija 73. obljetnice Bleiburške tragedije i hrvatskoga Križnog puta, održana u subotu na polju kod austrijskog grada Bleiburga kao spomen na tragične sudbine brojnih civila i vojnika na kraju Drugog svjetskog rata i poraća, protekla je uobičajenim redom, molitvom za žrtve kod Hrvatskog groba na mjesnom groblju u Unterloibachu, procesijom i molitvom na Bleiburškom polju koju je predvodio zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Želimir Puljić, te molitvom za žrtve islamske vjeroispovijesti glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice iz Gunje Idriza Bešlića.

Prema ocjenama medija okupilo od 10 do 15 tisuća hodočasnika. 

Zbog detaljnih pregleda hodočasnika na austrijsko-slovenskoj granici, na kojoj proteklih godina nije bilo kontrole, prijepodne je nastala kolona na ulazu u Austriju u kojoj se čekalo do sat vremena, a policija je u središtu grada zaustavljala i preusmjeravala vozila pa je ponetko od hodočasnika do mjesta komemoracije pješačio i do tri kilometra.

 Na kraju mise nadbiskup Puljić je zahvalio svim hodočasnicima na ozračju u kojem je održana te se osvrnuo na kritike koje u dijelu javnosti izaziva bleiburška komemoracija. Među ostalim, u dijelu javnosti ona se opisuje kao "okupljanje neonacista".

 "Čitali ste, digla se cijela Europa. Piše se svašta. Ljudi moji, gdje ti ljudi nalaze takve informacije i dezinformacije. Mi se samo Bogu želimo moliti i Bogu preporučiti one koji su stradali i potaknuti sve da se konačno završi Drugi svjetski rat, ako smijem tako govoriti. Da izgrađujemo Domovinu, ali da ne zaboravljamo one koji su bez suda i osude stradali”, poručio je Puljić uz pljesak okupljenih hodočasnika.

Komemoracija je završila političkim obraćanjima predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića, nakon čega su brojna izaslanstva, od najviših državnih do općinskih i predstavnika pojedinih lokalnih udruga, položile vijence na spomen obilježje na Bleiburškom polju.