KOMENTAR STRUČNJAKINJE

Pred Hrvatskom je još dug put: 'Nije vjerojatno da ćemo uspjeti do roka Europske unije'

Autor

Anđela Vuko

Jedan od najvažnijih zadataka koje si je Europska unija postavila u idućih nekoliko desetljeća je taj da do 2050. godine postanemo "moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo".

09.11.2024. u 11:56
Ispiši članak

Kao glavni cilj Europska unija ističe i to da Europa mora postati klimatski neutralna. To bi se postiglo tako da se potiče gospodarstvo zelenom tehnologijom, stvore održiva industrija i promet te smanji onečišćenje.

Jedna od onih pred kojim je veliki posao je i Hrvatska, točnije naša Vlada koja je predvidjela što bi svaki od resora morao napraviti na ovom području. Kakva je situacija s okretanjem prema zelenoj traniziciji u Hrvatskoj ragovarali smo s Miljenkom Kuhar, izvršnom direktoricom Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).

Kuhar nam je odmah na početku razgovora istaknula koje smo ciljeve već ostvarili. "Cilj za 2020. bio je da se 20 posto energije proizvodi iz obnovljivih izvora energije i to smo višestruko premašili. Sad bi se za 2030. godinu 45 posto energije trebalo proizvoditi iz obnovljivih izvora energije i Hrvatska je na dobrom putu da ostvari taj cilj", istaknula je Miljenka Kuhar u razgovoru za portal Direktno.

FOTO: DOOR (Miljenka Kuhar)

Dobri rezultati u poljoprivredi i šumarstvu

Dobre rezultate Hrvatska ostvaruje i po pitanju emisijskih jedinica iz pojedinih područja, npr. poljoprivrede i šumarstva, dodala je izvršna direktorica DOOR-a, no veliki problem je to što loše stojimo po pitanju učinkovitosti i prometa što su trenutno dva najveća zagađivača.

"Ono što povijesno možemo zaključiti je da nije vjerojatno da ćemo uspjeti, barem za energetsku učinkovitost, doseći razinu obnove od tri posto, koliko je predviđeno da bi se mogli ispuniti ciljevi, s obzirom da je u razdoblju od 2014.-2020. ta stopa bila između 0,7 do 0,8 posto što nije čak ni na razini jedan posto koliko smo rekli da ćemo godišnje obnavljati", rekla nam je Kuhar.

Iz tog razloga DOOR je pokrenuo nekoliko projekata koji su naišli na pozitivan odjek. Jedan od njih je i "Odgovornom potrošnjom do bolje klime 4". Riječ je o edukaciji učenika i učenica u Osnovnoj školi Silvija Strahimira Kranjčevića u Zagrebu o održivim navikama potrošnje, utjecaju potrošnje na okoliš i klimu te načinima racionalizacije potrošnje energije u vlastitom domu. Cilj je potaknuti mlade da budu odgovorniji prema okolišu, sebi i drugima, te ih pripremiti da postanu ekološki osviješteni potrošači.

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Mladi sjajno prepoznali važnost ove teme

Mladi su sjajno prepoznali važnost obnovljivih izvora energije. "Educirano je 100 učenika i učenica te indirektno njihovi roditelji i nastavnici o održivoj i odgovornoj potrošnji, uštedi energije, utjecaju potrošača na okoliš i klimu, smanjenju ugljičnog otiska, kompostiranju te vlastitom uzgoju hrane", naglasili su iz ovog Društva.

''Održano je 10 školskih sati predavanja i 10 školskih sati vježbi na navedene teme", poručuju iz DOOR-a i dodaju kako je poboljšana svijest o važnosti održive potrošnje među učenicima, njihovim roditeljima i nastavnicima, što će dugoročno doprinijeti smanjenju negativnog utjecaja na okoliš i klimu, dodaje DOOR.

Među mnogim projektima ove grupe entuzijasta ističe se i Europski klimatski pakt čiji je DOOR koordinator u Hrvatskoj. Kroz spomenuti projekt posađeno je 300 novih sadnica u parku Maksimir, a očišćeni su i izabrani riječni tokovi i potoci unutar grada Zagreba.

Što su prioriteti?

Iz ovog Društva pokrenuli su ove uspješne projekte i zbog toga jer su emisije daleko od zadovoljavajućih, stoga su svaka edukacija, akcija i plan apsolutno potrebni. "Emisije rastu zbog toga što nema dobre infrastrukture u smislu mreže javnog prijevoza i što se povećava broj osobnih vozila na fosilni pogon", upozorava naša sugovornica te ističe neredovite pozive za energetsku obnovu, manjak sredstava te određene administrativne probleme.

"Prioriteti bi nam trebali biti dodatna ili ubrzanija energetska obnova zgrada, ne samo u javnom sektoru, nego primarno u rezidencijalnom sektoru, odnosno u zgradama i obiteljskim kućama. Također, trebali bismo smanjiti emisije u prometu prelaskom na vozila s niskom ili nultom stopom emisija. U konkretnom slučaju to bi bilo povećanje električnih vozila u odnosu na vozila s fosilnim pogonom", istaknula je naša sugovornica.

Odvajanje otpada i dalje je veliki problem u jednom dijelu Hrvatske: Evo što je razlog

Jasno je stoga da je pred Hrvatskom još puno posla te razdoblje u kojem će biti potrebna suradnja svih struktura društva, od politike, stručnjaka, gospodarstvenika te samih građana koji će sve te mjere morati početi primjenjivati u svom svakodnevnom životu. Ipak, pozitivno je što su mladi zainteresirani za ove teme, a aktivisti potiču teme i akcije koje se vide na terenu.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.