Pravobraniteljica o gorućem problemu u Hrvatskoj: 'Političari bi trebali pripaziti'

Na pitanja o ovoj temi za portal Direktno odgovorila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Najprije je potrebno definirati govor mržnje kako bismo ga mogli razlikovati od slobode izražavanja. Pravobraniteljica je naglasila kako nema jedne globalne definicije govora mržnje koju bi koristile sve zemlje i pravosudni sustavi. Prema definiciji Odbora ministara država članica pri Vijeću Europe iz 2022. godine, pod govor mržnje spadaju sve vrste izražavanja koje potiču, promiču, šire ili opravdavaju nasilje, mržnju ili diskriminaciju prema osobi ili skupini osoba, ili ih ocrnjuju, zbog njihove stvarne ili pripisane osobne karakteristike ili statusa kao što su rasa, boja kože, jezik, vjera, nacionalnost, nacionalno ili etničko podrijetlo, dob, invaliditet, spol, rodni identitet i seksualna orijentacija.

U pravnom, zakonodavnom smislu, u Hrvatskoj se pod govorom mržnje misli na povredu članka 325. Kaznenog zakona, odnosno na kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju. Ta odredba, kako je kazala, trebala bi se primjenjivati samo za najteže oblike nezakonitog izražavanja koji obuhvaćaju mržnju. Dodala je i kako se povrede koje nisu takve težine procesuiraju kao prekršaji i to cijelim nizom zakona. "S druge strane, sloboda govora odnosno sloboda izražavanja jedno je od temeljnih ljudskih prava i osnova je demokratskih i pluralističkih društava. Međutim, sloboda izražavanja nije apsolutna i može se ograničiti zakonom, a tu granicu potrebno je utvrđivati u svakom slučaju pojedinačno", istaknula je.

Najčešće forme govora mržnje u Hrvatskoj su one napisane ili izrečene u fizičkom i online svijetu. Također, prisutni su i vizualni prikazi i neverbalne poruke i simboli. Za primjer je dala kukasti križ ili naljepnice koje su se pojavile u Zagrebu na fasadama, uličnim stupovima i drugim mjestima, na kojima piše "Serbian family tree" i prikazuju obrise ljudi obješenih na stablu. Sa svojim timom suradnika 2019. godine provela je istraživanje o govoru mržnje među mladima prema kojem hrvatska mladež smatra kako je ono u najvećoj mjeri zastupljeno na Internetu u komentarima na društvenim mrežama i novinskim portalima te internetskim forumima. Netrpeljivost je prisutna i na popularnim "instant messaging servisima" kao što su Whatsapp, Viber, Facebook i Snapchat.

FOTO: Darko Tomas / CROPIX

'Važno je kako razgovaraju i pišu političari'

Što se tiče učinkovitosti postojećih zakona koji se bave ovom temom, pravobraniteljica je za Direktno istaknula kako su pojedini zakoni manje uspješni od drugih. "Iako svjedočimo da komentatorske rubrike ispod članaka na portalima sadrže i objave koje su kažnjive, nerijetko takav sadržaj kojeg su generirali korisnici ostaje nemoderiran i neuklonjen danima, pa i trajno", kazala nam je. Međutim, drugi zakoni su se pokazali učinkovitijima kao što je to Zakon o suzbijanju nereda na športskim natjecanjima. Hrvatskoj javnosti nisu strane vijesti o kažnjavanju sportskih saveza, bilo to nogometnih ili drugih, zbog ponašanja navijača, ali kažnjavaju se i pojedinci koje policija brzo identificira zbog mrzilačkih natpisa i pjesama kojima se poziva na nasilje. 

"Nesumnjiva je veza između govora u javnom prostoru i njegovog prelijevanja na stvarni svijet, na pojave diskriminacije, pa i zločina iz mržnje. Trenutno u javnom prostoru vidimo širenje predrasuda, ali i netrpeljivosti i mržnje prema stranim radnicima koji su došli u Hrvatsku, a onda i napade na strane radnike", kazala je pravobraniteljica te dodala kako je za učinkovito suzbijanje takvih radnji bitno da svima bude jasnije što se smije, a što ne, odnosno "za kakvo izražavanje i pisanje slijedi sankcija, jer to djeluje i preventivno". Smatra kako zakoni i sudsko sankcioniranje počinitelja nisu dovoljni i nisu jedini način suzbijanja govora mržnje. 

"Važno je i kako razgovaraju i pišu javne osobe uključujući političare te da li i kako javno reagiraju na pojave govora mržnje, važno je i brzo uklanjanje mrzilačkih sadržaja sa društvenih mreža te, dakako, edukacija i drugi vidovi i reakcije i prevencije", istaknula je. Iz podataka koje prikuplja Vladin ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina proizlazi da je broj kaznenih djela govora mržnje u Hrvatskoj u blagom porastu. No, dosta slučajeva ostaje neprocesuiran i nekažnjen, prema pravobraniteljici to može djelovati poticajno počiniteljima da ponove djelo pa i ohrabriti druge u takvom ponašanju. 

FOTO: Pixabay

Najgore je na društvenim mrežama

Kazala je kako je online komunikacija promijenila dosta toga. "Onoga što je objavljeno online, osobito na društvenim mrežama, ima u tolikim količinama da je doista i teško ili nemoguće sve popratiti i 'uloviti'". Zabrinjavajuć je podatak da većina mladih nikome nije prijavila incident. "Dio mladih smatra da nema smisla prijavljivati jer se to ionako stalno događa, što je osobito porazan podatak nad kojim bismo se svi trebali zamisliti", kazala nam je. Porast govora mržje vidi kao posljedicu normalizacije neprihvatljivog govora i izostanka osuda takvih radnji koje građani trebaju čuti od javnih osoba, ponajviše političara.

U kontekstu kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju, najviše je postupano na osnovu nacionalnosti, spolne orijentacije te rase ili boje kože. Nedavno je u EU na snagu stupila Uredba o digitalnim uslugama koja se odnosi na ovo područje koja se već izravno primjenjuje u RH, no, kako nam je rekla, nacionalni provedbeni zakon još je u procesu donošenja. Društvene mreže imaju nezamislivo veliku ulogu u ovoj temi te korisnici zbog količine podataka najčešće izbjegavaju "ruku zakona". "Zabrinjava da RH kasni s uspostavom mehanizama koje predviđa Uredba, a što smo već bili dužni učiniti i što smo znali da nas čeka od 2022. kada je EU parlament usvojio tu Uredbu", rekla nam je. 

Političari će snositi odgovornost za govor mržnje na društvenim mrežama: Moraju brisati komentare

Na kraju, za Direktno je iznijela svoje prijedloge za efikasniju borbu protiv ovog gorućeg problema u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Potrebno je da se edukacije o ovim nezakonitim djelima nastave provoditi kod svih tijela koja ih po zakonu trebaju prepoznavati i procesuirati. "U tijeku je i rad Radne skupine za donošenje novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je osobito važan za ovo područje i to je itekako važna prilika da se norme poboljšaju i unaprijede", kazala je. "Potrebna je u prvom redu konzistentna primjena postojećih zakona, ali i edukacija i poruke koje se šalju u javnom prostoru, odnosno kako komuniciraju te da li i kako reagiraju na pojave govora mržnje javne osobe, osobito političari", zaključila je pravobraniteljica.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.