'KLIMA CROEXITA'

Poznati Hrvat očitao Milanoviću bukvicu: 'Naši su za stranu koja brani zemlju od četnika'

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Bliže se predsjednički izbori u Hrvatskoj, a za sada je uz aktualnog predsjednika Zorana Milanovića svoju namjeru da krenu u bitku za Pantovčak izrazilo osam kandidata. 

22.10.2024. u 12:30
Ispiši članak

Medijski prostor od nedavno ponovno ispunjava sukob na relaciji Banski dvori - Pantovčak oko slanja hrvatskih časnika u misiju NSATU u Njemačku. Milanović nije želio dati svoj potpis na tu misiju, tvrdeći kako "zna" da su vojnici NATO-a već u Ukrajini, a ne želi da tamo dospiju i hrvatski vojnici što bi po njemu bilo "izravno uvlačenje Hrvatske u rat". 

Cijela drama je potom nastala nakon što je predsjednik dvaput do sada spriječio izlaganje načelnika glavnog stožer OS RH Tihomira Kundida o misiji na Odboru za obranu, a tek se u ponedjeljak mogao čuti novi argument o saznanjima koja su tajna i koja se ne smiju dijeliti javnosti. Kako je to objasnio predstojnik Milanovićevog Ureda Orsat Miljenić, Kundid ne bi imao što reći na Odboru jer se o detaljima misije ne smije govoriti javno, već je sjednica trebala biti zatvorena za javnost.

Paralelno s ovom raspravom potegnulo se ponovno pitanje rusofilstva hrvatskog predsjednika, koji definitivno svojom rezervom podrške Ukrajini, ali i izjavama, izaziva sumnju u svoju naklonost Rusiji. "Rat u Ukrajini je, nažalost, pri kraju i, nažalost, onako kako je jedino i mogao završiti, o čemu dosta ljudi govori već dvije i pol godine, ali to se valjda danas smatra rusofobijom ili putinizmom. To je slijepilo, to je vrlo neozbiljno i opasno ponašanje", kazao je nedavno Milanović.

FOTO: Vlado Kos/CROPIX

'Plan ne može biti uklanjanje Putina'

"Mučim se kao Isus da stavimo pokliče poput 'za dom spremni' sa strane. Ako nisi shvatio, ne mogu te preodgajati. Međutim, između 'za dom spremni' i 'slava Ukrajini' nema razlike", "Ukrajina je jedna od najkorumpiranijih država na svijetu. Ukrajina ekonomski stagnira, Ukrajina nije dobila ništa od EU pa gospodo gdje su te milijarde kojima smo mogli kupiti ukrajinsku lojalnost", "NATO je došao dovoljno daleko na istok Europe", "Plan ne može biti uklanjanje Putina", "Ovaj sukob se događa u predgrađu glavnog grada Rusije", samo su neke od izjava Milanovića otkad "stoluje" na Pantovčaku.

Sve je komentirao i novinar Gordan Malić na društvenim mrežama: "Švicarska preispituje svoju 500 godina dugu neutralnost i približava se Europskoj uniji i NATO-u. Švedska i Turska, uz teške obostrane kompromise, radili su na sigurnosnom paktu kako bi Šveđani što prije ušli u NATO. U Schengenu su i zemlje koje nisu članice Europske unije (Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn)". Međutim, što za to vrijeme radi Hrvatska? "Ali mi znamo bolje. U Hrvatskoj se stvara klima Croexita i naš predsjednik kolaborira s Putinom", kaže Malić.

Milanović idući premijer?

"Ako pobijedi na izborima, uvjeren sam, bit će idući premijer. Dvadeset godina Milanovića ne bi preživjela ni jedna ekonomija, a kamoli naša. Posložio je stvari u SDP-u gdje može preuzeti vodstvo kad god poželi, a ne samo na unutarstranačkim izborima. Slično je i u društvu koje se polarizira i putinizira oko Ukrajine. Naši vojnici ne idu i neće ići u taj rat. Ali neki naši branitelji i dragovoljci već su tamo", napisao je Malić referirajući se na tekst tportala od prošle godine.

Hrvatski vojnici na strani koja brani zemlju od četnika

"Za koga su? Na čijoj su strani? Na onoj koja brani zemlju od četnika. Oni na jednoj, a četnici i kolaboracionisti na drugoj strani", primjećuje Malić. Naime, poznato je, unatoč odbijanju Srbije, da srbijanski vojnici odlaze na ratište još od krimske aneksije 2104. godine. Kako je prenio tportal, ukrajinsko veleposlanstvo u Srbiji procijenilo je 2019. da se oko 300 osoba iz Srbije bori u Ukrajini, svi na strani Rusije. Dakle, Srbija šalje ljude Rusima, a municiju Ukrajincima. Međutim, nešto manje je poznato koliko Hrvata se nalazi na bojištu.

Jedan od poznatih primjera je Vjekoslav Prebeg koji se u rujnu 2022. vratio iz ruskog zarobljeništva. On se naime borio na ukrajinskoj strani u postorjbi Azov te je zarobljen u Mariupolju. Vratio se u Hrvatsku, a ruski sud ga je u odsutnosti osudio na 23 godine zatvora jer je "plaćenik i sudjelovao je u neprijateljstvima na strani Ukrajine". Neslužbeno se prije dvije godine govorilo o 70 do 80 ukrajinskih boraca s hrvatskim državljanstvom, koji su se našli uglavnom na strani Ukrajine. 

Zaista se onda može reći da što se tiče rata u Ukrajini, da se Srbi i Hrvati ponovno gledaju preko nišana. Inače, nedavno smo pisali o tome da je Moldavija javno upozorila kako se na teritoriju Bosne i Hercegovine i Srbije i u Rusiji u ilegalnim kampovima obučavaju skupine za izazivanje nereda u Moldaviji. Upravo je portal Direktno prije dvije godine pisao o takvim kampovima za obuku specijalaca za ruske paravojne snage.

FOTO: Nikola Brlobeža/CROPIX

Logori za obuku u Srbiji

Kako smo pisali, u iduća dva mjeseca na području Srbije organizira se pet posebnih tečajeva/obuka za buduće plaćenike. U okviru organizacije EBSSA (European Bodyguard & Security Service Association) koja pruža usluge osiguranja, usluge tjelohranitelja i edukacije budućih vojnika-plaćenika, provode se regrutiranja novih potencijalnih plaćenika i u listopadu i studenome predviđaju u Srbiji pet tečajeva u trajanju od tri do 14 dana, a cijene se kreću od 900 eura do 5500 eura.

Ruski mediji opet hvale Milanovića kao 'dobrog sovjetskog čovjeka': Plenković dobio drugi naziv

Prosječna plaća u ruskim paravojnim postrojbama u Ukrajini kreće se, navodno između dvije i tri tisuće eura. Dakle, ruski plaćenici na teritoriju Srbije godinama novače i obučavaju potencijalne buduće plaćenike. Inače, na ukrajinskom ratištu dosad je poginulo ili uhvaćeno više srpskih državljana, među kojima i brojni ozloglašeni kriminalci, o čemu je također ranije pisao portal Direktno.

Anketa

Za koga ćete glasati na predsjedničkim izborima?

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.