Posvuda smo u Europi ispod prosjeka: Ako ih mislite ugraditi, ovo trebate znati

Hrvatska ima visok solarni potencijal s prosječnom godišnjom insolacijom (osunčavanjem) od oko 2500 sunčanih sati što ju čini jednom od država članica Europske unije s najvećim solarnim potencijalom.

Razmišljate o ugradnji solarnih panela i elektrana? Ove su samo neke od prednosti za vas i okoliš

Marija Hanzec iz Obnovljivih izvora energije Hrvatske za Direktno je podijelila kako, nažalost, imamo tri puta manje solarnih elektrana u odnosu na Sloveniju, 25 puta manje u odnosu na Mađarsku i čak 650 puta manje u odnosu na Njemačku. I to trebamo promijeniti.

FOTO: Pixabay

"U našoj zemlji grijanje i priprema tople vode čine oko 80 posto potrošnje energije u kućanstvu, stoga smatramo da su u tom sektoru moguće i najveće uštede", izjavila je Hanzec. Istaknula je kako ugradnja solarnih sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode u kućanstvu može značajno doprinijeti održivom i ugodnom stanovanju, a pritom pozitivno utjecati na kućni budžet, pružiti energetsku sigurnost te ništa manje važno smanjiti utjecaj na prirodu. Naglasila je kako solarni kolektori direktno pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju, a učinkovitost pretvorbe ovisi o vrsti kolektora, ali i o klimatskim uvjetima.

"Solarni se način grijanja zato osobito preporučuje za područja uz more koja imaju duže periode sunčanih razdoblja te gdje je godišnje sunčevo zračenje oko 1600 kWh/m2 za razliku od kontinentalnog dijela naše zemlje gdje ono iznosi do 1100 kWh/m2", rekla je Hanzec. "Iako, zahvaljujući razvoju tehnologije i suvremenim kolektorima sunčeve energije, kućanstva na kontinentu također mogu ostvariti značajnu uštedu energije za grijanje koristeći svima nam dostupnu i besplatnu sunčevu energiju", zaključila je Marija Hanzec.

Sunčeve zrake se mogu prikupiti na dva načina

Izravna solarna energija generira se iz sunčevih zraka koje sjaje na površinu zemlje. Te se zrake trenutačno mogu prikupiti na dva načina – putem fotonaponskih panela koje vidimo na mnogim krovovima ili solarnim tvrtkama i s pomoću solarnih toplinskih sustava.

Dvije vrste panela su - solarni toplinski paneli (kolektori) i fotonaponski paneli. Iako mogu izgledati slično, imaju vrlo različite funkcije. Fotonaponski paneli su dizajnirani za pretvaranje solarne energije u električnu dok solarni paneli pretvaraju sunčevu svjetlost u toplinu.

FOTO: Pexels

Damir Dović, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju za Direktno je podijelio svoje stručno mišljenje oko solarnih panela za grijanje. Osvrnuo se na trenutnu razinu primjene solarnih panela u Hrvatskoj.

Hrvati i obnovljivi izvori energije: 'Ulaganje u solarnu elektranu danas se isplati već za šest do osam godina'

"Ako pričamo o solarnim toplovodnim panelima tzv. toplinskim kolektorima imamo oko 250.000 kvadrata. Kad to svedete na 1000 stanovnika to je još uvijek daleko ispod europskog prosjeka", naglasio je.

"Europski prosjek je negdje 100 kvadrata na 1000 stanovnika, a mi smo negdje oko 60, 70 kvadrata na 1000 stanovnika. Što se tiče fotonaponskih panela nemamo točne informacije, ali svuda smo ispod europskog prosjeka i znatno ispod prosjeka zemalja koje nas okružuju, Slovenije i Austrije", podijelio je Dović.

Kolika je isplativost solarnih kolektora?

Što se potpora tiče istaknuo je kako su jedini sustavni poticaji, potpore preko Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, te ništa više od toga.

U odnosu na tradicionalne izvore energije, što se tiče ekonomske isplativosti, isplativost solarnih kolektora je dosta loša bez poticaja. "Kreće se na kontinentu negdje dvadesetak i više godina u odnosu na plin, jer je plin jako jeftin. No, na moru, u Dalmaciji, gdje je alternativa struja tu su periodi povrata investicije bitno bolji i oni se kreću negdje od pet, šest do deset godina. Ovisi kakve sustave stavite. U Dalmaciji je to puno isplativije", istaknuo je Dović.

Rješenja za energetsku neovisnost EU su solarni paneli; do 2025. godine uvode se kao obveza?

Kada uspoređujemo Hrvatsku s drugim europskim zemljama po primjeni solarnih kolektora, Damir Dović ukazuje na činjenicu kako se posljednjih godina broj solarnih toplinskih kolektora bitno povećao. "Dugi niz godina bili smo lošiji od susjeda Slovenaca, a sad smo ih, gledajući specifično po broju, čak i prestigli. Tako da, nekakav pozitivan trend i pomak se uočavaju", izjavio je Dović. "Slovenci su ostali negdje na otprilike 60 kvadrata, a mi smo ih mrvicu prestigli. No, to je jako dobra vijest unazad pet, šest godina jer smo dugi niz godina bili duplo lošiji", konstatirao je.

FOTO: Unsplash

Naglasio je izazove i prepreke s kojima se građani susreću prilikom uvođenja solarnih toplinskih kolektora. "Najveća prepreka je cijena. Osobito je sad zadnjih godinu dana to jako poskupjelo. Imali smo takvu situaciju da ste mogli za 3318 eura (25.000 kuna) to instalirati, a sada ispod 5308 eura (40.000 kuna) jako teško. S druge strane, fotonapon stalno pojeftinjuje i sada, u ekonomskom smislu, prednjači i isplativiji je na kontinentu, no na moru ne", komentirao je.

Potrebni su sustavni poticaji

Osvrnuo se i na postojanje inicijativa ili planova za poticanje veće upotrebe ove obnovljive energetske tehnologije. "Jedino kroz ove sustavne poticaje koji bi trebali doći kroz Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Oni bi trebali izmisliti natječaje za nekakvu sustavniju obnovu. Ono što ide preko Fonda je ciklički i ograničen je, manji broj. Nemamo sustavnih poticaja, to je problem", zaključio je.

"No, koliko mi je poznato, nema niti nitko drugi u Europi više. Prije su to imali, ali mi nikad nismo. Jedino kad se radi energetska obnova kuća, kroz takve natječaje ljudi to znaju iskoristiti te im jedan dobar dio troškova bude pokriven. U tom slučaju se onda isplati", podijelio je Dović.

Solarne elektrane su budućnost: Otkrivamo koliko će vam trebati za povrat investicije i kako dobiti bespovratna sredstva

Kod postavljanja solarnih toplinskih kolektora dozvola nije bitna. "Kupite od neke bolje firme, jer oni obično imaju educirane servisere koji su prošli izobrazbu i mogu vam instalirati potrebno. Postoje i službena ovlaštenja koje je Ministarstvo graditeljstva propisalo. Ukupna cijena za obiteljsku kuću kreće se oko 5308 eura (40.000 kuna)", rekao je.

Što u slučaju dugotrajnijeg nevremena?

Izjavio je kako bi postavljeni sustav trebao izdržati dvadeset godina, s tim da nakon 12 do 13 godina može doći do zamjene nekih dijelova sustava. "No, to je redovno održavanje na svim sustavima, nije to tipično samo za solarne. Potrebno je sve redovito servisirati", napomenuo je.

"Može se dogoditi da zamijenite fitinge ili ekspanzijsku posudu, ne morate cijeli kolektor zamijeniti. Ponekad, ako ima puno kamenca i ako se ne da očistiti, onda ljudi znaju i spremnik mijenjati, pogotovo ako propusti. To su stvari koje bi se i onako u životnom vijeku mogle dogoditi, no trebao bi trajati barem 25 godina", kazao je Dović.

FOTO: Pexels

Ako dođe do perioda dugotrajnijeg nevremena, kiše, perioda bez Sunca napomenuo je kako onda radi "pomoćni izvor, bilo da je plinski kotao ili električni grijač u Dalmaciji".

"Ponekad je zgodno te sustave spojiti na kotlove na biomasu, što nije baš toliko prikladno za urbana područja, ali svakako je prikladno izvan gradova gdje ljudi u kuću mogu instalirati takve uređaje koje rade na pelete. To su uvijek kombinacije. Uvijek ide s kontroliranim konvencionalnim izvorom, bilo da je to plin, struja ili biomasa obično u formi peleta. Samostalno solarni sustav ne može egzistirati", naglasio je Damir Dović.